2016. – Stranica 756

18. ožujka 2016.

154

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje Ivanec, pretraÅ¾ili su temeljem naredbe PrekrÅ¡ajnog suda u VaraÅ¾dinu, kuÄ‡u i vikend kuÄ‡u kojima se koristi 58-godiÅ¡njak.

Tom su prilikom pronaÄ‘ena dva stroja za rezanje duhana, oko 114 kilograma rezanog duhana i 153 kilograma duhana u listu, bez markica Ministarstva financija. Protiv njega Ä‡e se podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo Nedozvoljene trgovine.

www.vzaktualno.hr

Provala u sportski objekt i trgovinu namještaja

18. ožujka 2016.

154

U Äetvrtak, u ranim jutarnjim satima, nepoznata je osoba provalila u prostorije sportskog centra u ulici Ognjena Price u VaraÅ¾dinu gdje je iz viÅ¡e prostorija ukrala novac. Visina materijalne Å¡tete utvrdit Ä‡e se naknadno. U srijedu, u veÄernjim satima, u ulici Mihovila Pavleka MiÅ¡kine u VaraÅ¾dinu, netko je provalio u trgovinu namjeÅ¡tajem i ukrao novac.

TakoÄ‘er, u noÄ‡i sa srijede u Äetvrtak, nepoznata je osoba provalila u trgovinu u Gredi u vlasniÅ¡tvu poduzeÄ‡a sa sjediÅ¡tem u Zaboku. Lopov je ukrao cigarete, alkoholna piÄ‡a, slatkiÅ¡e i novac. Visina materijalne Å¡tete utvrdit Ä‡e se inventurom. U sva tri sluÄaja provala i kraÄ‘a policijski sluÅ¾benici poduzimaju radnje u cilju pronalaska poÄinitelja ovog kaznenog djela – stoji u izvjeÅ¡Ä‡u PU varaÅ¾dinske.

www.vzaktualno.hr

Prva stigla predsjednica Kolinda Grabar KitaroviÄ‡, sastanak traje

18. ožujka 2016.

198

Predsjednica RH-a Kolinda Grabar KitaroviÄ‡ stigla je oko 11.00 sati u VaraÅ¾din, prije svog slovenskog kolege Boruta Pahora i austrijskog kolege Heinza Fischera, s kojima je u ovom trenutku na trilateralnom sastanku u prostorima Starog grada. Prema najavljenom protokolu Grabar KitaroviÄ‡ oko 11.00 stigla je u VaraÅ¾din gdje su je na uglu UrÅ¡ulinske u Ulice Vatroslava Lisinskog doÄekali Å¾upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar i gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡.

GradonaÄelnik HabuÅ¡ predsjednicu je doÄekao s buketom cvijeÄ‡a. Bilo je vremena i za neizostavno rukovanje s graÄ‘anima i selfije. Potom su produÅ¾ili do Kule straÅ¾arnice gdje su u prostorijama Hrvatskog druÅ¡tva likovnih umjetnika VaraÅ¾din Äekali slovenskog i austrijskog predsjednika.

Nakon hrvatske predsjednice stigli su i austrijski predsjednik Heinz Fischer te slovenski predsjednik Borut Pahor. Nakon srdaÄnog pozdrava uslijedilo je zajedniÄko fotografiranje sudionika trilateralnog sastanka nakon Äega se troje predsjednika povuklo u prostore Starog grada na sastanak. Prema sluÅ¾benom protokolu sastanak bi trebao trajati ne dulje od 15.00 sati nakon Äega bi predsjednica trebala proÅ¡etati ulicama VaraÅ¾dina. Dodajmo da Ä‡e nakon sastanka uslijediti i ruÄak.Na meniju su hrvatska jela.

U 15.30 najavljeno je obraÄ‡anje triju predsjednika medijima o temama sastanka. Za pretpostaviti je da Ä‡e nezaobilazne teme svakako biti imigrantska kriza. Jedna od tema mogao bi biti i arbitraÅ¾ni proces izmeÄ‘u Slovenije i Hrvatske kojeg je Hrvatska napustila. InaÄe, danaÅ¡nji sastanak treÄ‡i je u nizu trilateralnih sastanaka.

www.vzaktualno.hr

OpÄ‡ina i mještani asfaltirali odvojak ulice

18. ožujka 2016.

163

Na inicijativu nekolicine mjeÅ¡tana naselja TuÅ¾no, OpÄ‡ina Vidovec pokrenula je asfaltiranje Vinogradske ulice u mjestu poznatijem pod nazivom â€žÄŒemerni brijeg“.

Asfaltirano je 295 metara duÅ¾ine i 2,5 metara Å¡irine, a u financiranju asfaltiranja odvojka Vinogradske ulice sudjelovalo je 18 mjeÅ¡tana koji su sufinancirali pola potrebnih sredstava, dok je ostatak sredstava, oko 45.000 kuna, izdvojen iz proraÄuna OpÄ‡ine Vidovec za 2016. godinu.

Radovi na asfaltiranju poÄeli su 1. oÅ¾ujka i trenutno se nalaze u zavrÅ¡noj fazi.

www.vzaktualno.hr

Uskrsna izloÅ¾ba i radionica u SraÄincu

18. ožujka 2016.

190

Udruga Å¾ena Preslica iz SraÄinca poziva vas na izloÅ¾bu ruÄnih radova i uskrsnu radionicu. IzloÅ¾ba Ä‡e se odrÅ¾ati ispred prostorija Udruge Å¾ena u subotu, 19. oÅ¾ujka, od 10 do 18 sati, te u nedjelju, 20. oÅ¾ujka, od 9 do 18 sati. Rukotvorine Ä‡e izlagati Udruga Å¾ena Preslica i UÄeniÄka zadruga Zvir iz SraÄinca.

U subotu u 16 sati pozivaju sve mjeÅ¡tane da im se prikljuÄe na Trgu svetog Mihaela u postavljanju velike pisanice i pisanice koju su oslikala djeca DjeÄjeg vrtiÄ‡a Bambi iz SraÄinca.

Nakon postavljanja pisanica, u prostoriji Udruge Å¾ena Preslica odrÅ¾at Ä‡e se radionica izrade pisanica za sve zainteresirane. Radionica je besplatna, a pisanice moÅ¾ete ponijeti kuÄ‡i.

www.vzaktualno.hr

BiliÄ‡ kod pape Franje

18. ožujka 2016.

212

Predstavnici Grada Ludbrega predvoÄ‘eni ludbreÅ¡kim gradonaÄelnikom Dubravkom BiliÄ‡em sudjelovali su na generalnoj audijenciji kod pape Franje odrÅ¾anoj ove srijedu na Trgu svetog Petra. Bio je to sjajan uvod u program proslave Dana Grada Ludbrega.

Naime, Veza izmeÄ‘u Svete Stolice i Ludbrega uspostavljena je prije nekoliko stoljeÄ‡a. LudbreÅ¾ani i Dan Grada slave prema dokumentu pape Leona X datiranom od 19. oÅ¾ujka 1513.godine. Svetom bulom, papinskim pismom, papa Leon X. je Ludbreg proglasio proÅ¡teniÅ¡tem Predragocjene Krvi Kristove zbog Äega se stoljeÄ‡ima poÄetkom svakog rujna hodoÄasti u naÅ¡ Ludbreg te kopiju Bule sada posjeduje i papa Franjo.

GradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡ imao je priliku nakratko porazgovarati sa Svetim Ocem te mu je tom prigodom uruÄio sliku Gorana PetraÄa, ludbreÅ¡kog akademskog slikara te kopiju Bule. – Ovaj posjet Vatikanu i susret s papom planiramo veÄ‡ neko vrijeme, a iskoristili smo pomoÄ‡ veleposlanstva Hrvatske pri Svetoj Stolici i uz Dan Grada Ludbrega dogovorili smo predstavljanje naÅ¡eg svetiÅ¡ta u vatikanskim institucijama. NajvaÅ¾niji je bio upravo susret s papom, predaja poklona, prije svega darovanje kopije bule kojom je naÅ¡e svetiÅ¡te priznato.

Poveznica Ludbrega i Svete Stolice traje viÅ¡e stoljeÄ‡a. Bila je ovo prilika da se uspostavi nova suradnja. Sam doÅ¾ivljaj atmosfere na generalnoj audijenciji teÅ¡ko je opisati, naÅ¡a delegacija imala je priliku sjediti u blizini pape i osjetiti njegovu snagu, vedrinu i duh mira kojim on znaÄi i bio je to osobit dogaÄ‘aj za sve nas. – kazao je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Nakon generalne audijencije, LudbreÅ¾ane je primio veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu Neven PelicariÄ‡. Na prijemu se razgovaralo o Ludbregu i njegovim moguÄ‡nostima, ali i o brojnim drugim temama poput procesa kanonizacije i beatifikacije koji su u tijeku. – Veleposlanik i njegove sluÅ¾be puno su nam pomogle u organizaciji cijelog dogaÄ‘aja. NaÅ¡e Veleposlanstvo vrlo nam je bitno zbog uspostavljanja daljnjih kontakata i suradnje koju Å¾elimo ostvariti, prije svega vezano uz Ludbreg kao hodoÄasniÄko mjesto. – rekao je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

Radni posjet Rimu i Vatikanu zavrÅ¡io je posjetom putniÄkoj agenciji Opera Romana Pellegrinaggi. Tema je bila ukljuÄivanje Ludbrega u njihovu turistiÄku ponudu. RijeÄ je o jednoj od priznatih vatikanskih agencija specijaliziranoj upravo za hodoÄasniÄka putovanja. – Ova agencija organizira programe hodoÄaÅ¡Ä‡a po cijelom svijetu. Susreli smo se s upraviteljem agencije, predstavili Ludbreg i izrazili Å¾elju da se ukljuÄimo u katalog njihovih putovanja. NaÅ¾alost nijedan hrvatskih grad nije u njihovom programu a mi bismo htjeli biti jedno od odrediÅ¡ta. Naravno, nije nuÅ¾no da bude sam, moguÄ‡e s joÅ¡ jednim naÅ¡im gradom, Marijom Bistricom, Zagrebom ili nekim drugim gradom. SlijedeÄ‡i je korak slanje poziva Agenciji da nas posjete u Ludbregu kako bi i osobno sve doÅ¾ivjeli. – zakljuÄio je gradonaÄelnik Dubravko BiliÄ‡.

U programu proslave Dana Grada Ludbrega predstoje joÅ¡ brojni dogaÄ‘aji meÄ‘u kojima je svakako znaÄajna sveÄana sjednica koja je prigoda za dodjelu priznanja i zahvalnica svi koji su doprinijeli u promicanju grada Ludbrega. PoÄasnim graÄ‘aninom bit Ä‡e proglaÅ¡en varaÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak dok Ä‡e nagradu za Å¾ivotno djelo primiti Franciska Schubert iz Ludbrega.

www.vzaktualno.hr

Posla imale sve sluÅ¾be

18. ožujka 2016.

172

VaraÅ¾dinski Centar 112 obavijestio je o dvije prometne nesreÄ‡e koje su se juÄer dogodile u VaraÅ¾dinu. RijeÄ je o sudaru dva osobna vozila. Nije bilo ozlijeÄ‘enih osoba. TakoÄ‘er, dogodio se i sudar dvaju osobnih vozila u Ulici Mihovila Pavleka MiÅ¡kine pri Äemu je jedna osoba ozlijeÄ‘ena. NeÅ¡to posla u posljednja 24 sata imali su i vatrogasci.

Gasili su poÅ¾ar trave u PreseÄnom kraj Novog Marofa. Imali su i tehniÄku intervenciju uklanjanja goriva i ulja s ceste nakon prometne nesreÄ‡e. Dodajmo i da je Hitna medicinska pomoÄ‡ imala 12 poziva koji su se odnosili na intervencije i savjetodavnu medicinsku pomoÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Radit Ä‡emo do 67 godine

18. ožujka 2016.

156

Prilikom donoÅ¡enja prijedloga proraÄuna za 2016. Vlada je objavila i reformski program kojim bi se trebale smanjiti makroekonomske ravnoteÅ¾e i obuzdati dug. Jedna od bitnih toÄaka programa je i reforma mirovinskog sustava koja predviÄ‘a dodatno pooÅ¡travanje uvjeta za odlazak u mirovnu – donosi T portal.

PodsjeÄ‡amo, tportal je nedavno objavio kratki vodiÄ s vaÅ¾eÄ‡im pravilima za odlazak u mirovinu, a prema najavama vladajuÄ‡ih, Äini se da uskoro moÅ¾emo oÄekivati nove zahvate u mirovinska prava.Restrikcije u mirovinskom sustavu vjerojatno Ä‡e iÄ‡i u tri smjera smjera, prvi je zaoÅ¡travanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednaÄavanja dobi za odlazak u mirovinu za muÅ¡karce i Å¾ene, a treÄ‡i izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staÅ¾a.

‘Planiramo poveÄ‡ati penalizaciju za raniji odlazak u mirovinu do kraja godine. DovrÅ¡it Ä‡emo popis zanimanja definiranih kao zahtjevne i opasne profesije te osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invaliditeta i primjenjivih mirovinskih povlastica. Obje Ä‡e se aktivnosti poduzeti do kraja godine’, najavili su iz Banskih dvora. Na taj naÄin Vlada je pokazala da prihvaÄ‡a preporuke Europske komisije iz koje veÄ‡ dulje upozoravaju da je mirovinski sustav, koji godiÅ¡nje generira oko 15 milijardi kuna deficita, jedan od glavnih generatora makroekonomskih neravnoteÅ¾a.

Kada je rijeÄ o prijevremenoj mirovini, predviÄ‘a se podizanje dobne granice i dodatno rezanje takvih mirovina. Dobna granica bi se trebala povisiti najprije 62 godine (sa sadaÅ¡njih 60), a onda na 64 godine. Paralelno s podizanjem dobne granice iÄ‡i Ä‡e se i sa ubrzavanjem izjednaÄavanja dobne granice za Å¾ene i muÅ¡karce. Naime, prema vaÅ¾eÄ‡im pravilima, Å¾ene mogu u prijevremenu mirovinu s navrÅ¡enih minimalno 56 godina i 6 mjeseci i navrÅ¡enih 31 godinu 6 mjeseci staÅ¾a, a s muÅ¡karcima bi se trebale izjednaÄiti 2030. godine.

Uz podizanje dobne granice, planira se i dodatno demotiviranje ranijeg odlaska u mirovinu kroz umanjenja mirovinske osnovice. Prema trenutno vaÅ¾eÄ‡em zakonu, prijevremenim umirovljenicima mirovina se smanjuje od 1,2 do 4,2 posto godiÅ¡nje ovisno o godinama staÅ¾a. Tako se maksimalno kaÅ¾njavaju muÅ¡karci koji idu u mirovinu s 35 godina staÅ¾a i 60 godina Å¾ivota, kojima se mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu. Postotak smanjenja ubuduÄ‡e Ä‡e se poveÄ‡ati na razinu s usporedivim zemljama Europske unije u kojima se kreÄ‡e od 3,6 do 7,5 posto po godini ranijeg umirovljenja. To znaÄi da bi se maksimalni postotak smanjenja mogao popeti na 30 i viÅ¡e posto.

Kod odlaska u punu starosnu mirovinu trenutaÄno je na snazi proces izjednaÄavanja dobne granice izmeÄ‘u muÅ¡karaca i Å¾ena. Prema vaÅ¾eÄ‡im pravilima, muÅ¡karci trebaju obvezno doÅ¾ivjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok Å¾ene za ostvarivanje toga prava u 2016. trebaju napuniti 61 godinu i Å¡est mjeseci. U prijelaznom razdoblju ta granica za Å¾ene poveÄ‡ava se svake godine za tri mjeseca do 2030. godine kada Ä‡e se izjednaÄiti s muÅ¡karcima. Prema preporukama Europske komisije, dinamika izjednaÄavanja trebala bi se ubrzati pa se moÅ¾e oÄekivati da Ä‡e se krajnji rok pomaknuti u znatno bliÅ¾u buduÄ‡nost, moÅ¾da veÄ‡ u 2020. godinu.

Trnu u oku Bruxellesu su i mirovine s beneficiranim staÅ¾em na koje imaju pravo osobe zaposlene na teÅ¡kim i za zdravlje opasnim zanimanjima. Komisija u svom izvjeÅ¡Ä‡u konstatira da je proÅ¡la Vlada obustavila Zakon kojim bi se trebao racionalizirati popis teÅ¡kih i opasnih zanimanja. U Hrvatskoj postoje 74 zanimanja s beneficiranim staÅ¾om poput vojnika, policajaca, radnika koji rukuju s opasnim kemikalijama i sl. Preporuka Komisije da se broj tih zanimanja reducira, a da se odreÄ‘ene kategorije (policajci, vojnici) potiÄe da ostanu zaposleni i nakon Å¡to ostvare mirovinska prava.

Otvorena je i moguÄ‡nost skraÄ‡enja prijelaznog razdoblja za produljenje radnog vijeka na 67 godina. Prema vaÅ¾eÄ‡em zakonu, dobna granica od 67 godina za punu mirovinu vrijedit Ä‡e od 2038., a Komisija traÅ¾i da se krajnji rok pomakne na 2030. godinu – donosi T portal..

Gradu Ivancu u Cannesu uruÄena nagrada

18. ožujka 2016.

163

Na velikoj sveÄanosti prireÄ‘enoj u hotelu Majestic Barriere u Cannesu, kojoj je nazoÄilo viÅ¡e od 300 gradonaÄelnika i predstavnika gradova i regija iz cijele Europe, Gradu Ivancu uruÄeno je priznanje Financial Timesa kojim je taj, jedan od najuglednijih poslovnih Äasopisa na svijetu, Ivanec svrstao na prvo mjesto liste od top 10 malih gradova Europe u kategoriji strategija za privlaÄenje i poticanje direktnih stranih ulaganja.

U ime Grada, priznanje FDI-a primila je direktorica Poslovne zone Ivanec mr. sc. Lana LabaÅ¡, a uruÄila joj ga je gospoÄ‘a Courtney Fingar, Å¡efica fDi-a, publikacije Financial Timesa koja se bavi analizom direktnih stranih ulaganja (Foreign Direct Investments) u europskim zemljama.

Kao Å¡to je Fingar naglasila u uvodnoj rijeÄi, pristigle prijave gradova i regija iz cijele Europe analizirao je i vrednovao fDi-ev tim struÄnjaka te na kraju meÄ‘u njima izdvojio one za koje je ocijenio da su – svatko u svojoj kategoriji – najviÅ¡e odskoÄili ili da imaju najviÅ¡e potencijala za privlaÄenje stranih investicija.

S obzirom na to da su strategije analizirali vrhunski ekonomski analitiÄari specijalizirani za vrednovanje svega Å¡to se odnosi na direktna strana ulaganja, oÄito je da je ivaneÄki model prepoznat i izdvojen na prvo mjesto kao primjer na koji se u izrazito snaÅ¾noj internacionalnoj kompeticiji za prepoznatljivost i vidljivost bore i vrlo mali gradovi s juga Europe i tranzicijskih zemalja.

PoÅ¡to je Ivanec pobjednik u svojoj kategoriji, na binu je bio pozvan na samom poÄetku ceremonije, meÄ‘u prvih pet pa je veÄ‡ i to bila golema reklama za grad, to viÅ¡e Å¡to su sveÄanosti nazoÄili i predstavnici najveÄ‡ih europskih prijestolnica i industrijskih divova, koji su u kategorijama megalopolisa bili apsolutni pobjednici, poput Londona, Manchestera, Kopenhagena, Stockholma, Berlina, Sheffielda i drugih metropola, informacije su iz ivaneÄke gradske uprave.

Dakako, bio je to i trenutak velikog ponosa i satisfakcije za Älanove ivaneÄkog tima koji veÄ‡ godinama rade na kreiranju cijelog sustava strategija i radu na projektu BFC-a (certificiranje gradova za stvaranje i brendiranje povoljne poslovne kulture), na Äijim je temeljima i postignut ovaj uspjeh. PodsjeÄ‡amo, ovo je veÄ‡ drugi put uzastopce (natjeÄaji se raspisuju svake dvije godine) Å¡to je fDi-ev tim Ivanec svrstao u popis deset najpoÅ¾eljnijih ulagaÄkih destinacija u Europi na razini mikro gradova (do 100.000 stanovnika), Å¡to pokazuje da gradska uprava doista Äini sve Å¡to je u njenoj moÄ‡i kako bi Å¡irom Europe reklamirala Ivanec i njegove poduzetnike.

Na sveÄanoj dodjeli nagrada predstavnici Grada Ivanca susreli su se i Älanovima gradskih timova iz Zagreba i Jastrebarskog, jedinih gradova iz Hrvatske koji su takoÄ‘er nagraÄ‘eni u svojim kategorijama pa je to ujedno bila prilika za razgovor o njihovim iskustvima i projektima te za dogovor za susret i suradnju.

Ivanec je tako svojim strategijama i uspjehom dobio svoje mjesto i vrhunsku reklamu u samom centru svjetske poslovne elite, zakljuÄuju u Gradu Ivancu.

www.vzaktualno.hr

I Ivanec u najveÄ‡oj svjetskoj akciji

18. ožujka 2016.

186

Grad Ivanec u subotu se ukljuÄuje u akciju Sat za planet Zemlju 2016. Toga Ä‡e dana od 20.30 do 21.30 sati biti ugaÅ¡ena javna rasvjeta od rotora u Malezovoj ulici do rotora u VaraÅ¾dinskoj (dio Malezove, dio Ulice Å¾rtava hrvatskih domovinskih ratova do raskriÅ¾ja s CesarÄevom, dio VukoviÄ‡eve, Augusta Å enoe, dio Ulice kralja Tomislava, Ulica braÄ‡e RadiÄ‡a, dio GunduliÄ‡eve, dio Zelenog dola, dio Jezerskog puta, JagiÄ‡eva, VaraÅ¾dinska).

Bit Ä‡e ugaÅ¡ena i rasvjeta od semafora do Caritasova doma (Ulica Vladimira Nazora, dio Rajterove, dio Bistrice, KukuljeviÄ‡eva, dio Vinogradske), kao i rasvjeta na crkvi Sv. Marije Magdalene u Ivancu.

S obzirom na to da je ovogodiÅ¡nja akcija posveÄ‡ena klimatskim promjenama, sudjelovanjem u njoj Grad Ivanec Å¾eli dati i svoj doprinos u oÄuvanju naÅ¡ega planeta te ujedno javnosti poslati poruku da svi zajedno moramo voditi raÄuna o resursima koje troÅ¡imo.

InaÄe, ovu akciju veÄ‡ desetu godinu za redom organizira World Wildlife Found (WWF), jedna od najveÄ‡ih svjetskih nezavisnih organizacija za zaÅ¡titu okoliÅ¡a, a Sat za naÅ¡ planet veÄ‡ je dvije godine u Guinessevoj knjizi rekorda upisan kao najveÄ‡a svjetska volonterska akcija, Äiji su rezultati su iz godine u godinu sve bolji.

ProÅ¡le je godine javna rasvjeta bila ugaÅ¡ena u viÅ¡e od 7.000 gradova iz viÅ¡e od 160 zemalja. U Hrvatskoj su 56 grada ugasila svoja svjetla, a ove godine prvi put svoj Ä‡e doprinos Satu za naÅ¡ planet na isti naÄin dati i Ivanec.

Iz Grada Ivanca pozivaju sve graÄ‘ane da podupru akciju Sat za planet Zemlju. U spomenutom terminu i vi ugasite svjetlo na jedan sat i pokaÅ¾ite da podupirete napore kojima je cilj spreÄavanje klimatskih promjena.

www.vzaktualno.hr