2016. – Stranica 832

HasanbegoviÄ‡ sa predstavnicima pravoslavne Crkve

22. veljače 2016.

194

Ministar kulture HasanbegoviÄ‡ bit Ä‡e posebni izaslanik predsjednice Kolinde Grabar KitaroviÄ‡ u Pakracu. Tamo Ä‡e, naime, sudjelovati na parastosu i sahranjivanju zemnih ostataka Äetvorice Episkopa pakraÄkih.

U Pakracu Ä‡e biti i Älanovi Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske Pravoslavne Crkve na Äelu sa patrijarhom Irinejom. Prije Pakraca, patrijarh Irinej zajedno sa ostalim Älanovima “vlade” SPC-a posjetit Ä‡e Jasenovac, gdje Ä‡e odrÅ¾ati sveÄanu sjednicu, piÅ¡e jutarnji.hr

Nakon parastosa, Irinej Ä‡e zajedno sa ministrom HasanbegoviÄ‡em i domaÄ‡inom susreta, episkopom Slavonskim Jovanom, obiÄ‡i i radove na VladiÄanskom dvoru u Pakracu.

www.vzaktualno.hr

Predstavili projekt „Ivanec u buduÄ‡nosti – godina 2110.“

22. veljače 2016.

191

Skupina maliÅ¡ana iz grupe Loptice ivaneÄkog DjeÄjeg vrtiÄ‡a IvanÄice u ponedjeljak je u Gradskoj vijeÄ‡nici predstavila svoj projekt â€žIvanec u buduÄ‡nosti – godina 2110.“ te u Äudu ostavila svoju publiku – gradonaÄelnika i dogradonaÄelnika Milorada BatiniÄ‡a i ÄŒedomira BraÄka te arhitektice iz Studija Nexar Zdenku Å aroliÄ‡ i Karlu Dragicu Lipej.

Naime, potaknuti temom obnovljivih izvora energije te idejnim rjeÅ¡enjem buduÄ‡eg izgleda gradske Å¡pice koju su izradile spomenute arhitektice, svoj doprinos viziji Ivanca u buduÄ‡nosti Å¾eljeli su dati i ivaneÄki maleni te su, u pratnji ravnateljice Suzane Divjak i tete odgojiteljice Marine LanÄiÄ‡, auditoriju odrÅ¾ali pravo predavanje o koriÅ¡tenju SunÄeve i vodene energije, poprativÅ¡i ga maketama, crteÅ¾ima i plakatom. Pa su tako, meÄ‘u ostalim, pametne glavice na maketi prikazale i vrlo suvislo objasnile projekt proizvodnje solarne energije na IvanÄici koja se sustavom cijevi â€žspuÅ¡ta“ do glavnog â€žskupljaÄa“ u Ivancu, a odatle se kao toplinska energija distribuira do svih kuÄ‡anstava!

Klinci su takoÄ‘er na velikom plakatu nacrtali svoju viziju Ivanca 2110. koji Ä‡e, meÄ‘u ostalim, tada imati i zooloÅ¡ki vrt kojim Ä‡e Å¡etati dinosaurusi i mamuti, a promet gradom odvijat Ä‡e se leteÄ‡im automobilima. Dakako, Ivanec Ä‡e obavezno morati imati i bazen i posebno mjesto za prodaju kokica…

Uz sve simpatije za izrazito inteligentno osmiÅ¡ljen projekt te za djeÄje vizije i dosjetljivost, treba naglasiti da je rijeÄ o vrijednom pedagoÅ¡kom i obrazovnom projektu kojim se u vrtiÄ‡u od malih nogu djeca senzibiliziraju za ekoloÅ¡ka i energetska pitanja i pripremaju za suvremene probleme i projekte 21. stoljeÄ‡a.

Ovaj projekt Ä‡e 3. oÅ¾ujka biti prezentiran u VaraÅ¾dinu, u sklopu predstavljanja projekata Nacionalnog odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graÄ‘anstvo, koji organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, informacije su iz Grada Ivanca.

www.vzaktualno.hr

OdrÅ¾ana prva edukacija Älanova Kluba mladih

22. veljače 2016.

196

U subotu je Gradsko druÅ¡tvo Crvenog kriÅ¾a Novi Marof odrÅ¾alo prvu edukaciju za Älanove Kluba mladih GDCK Novi Marof pod nazivom “Povijest Pokreta i Hrvatski Crveni kriÅ¾”.

Dvanaest Älanova Kluba mladih pod vodstvom asistentice za rad s mladima Dijane IvanuÅ¡ec kroz interaktivnu metodu rada usvojilo je znanja o nastanku, povijesti i razvoju Pokreta Crvenog kriÅ¾a, Hrvatskog Crvenog kriÅ¾a i Gradskog druÅ¡tva Crvenog kriÅ¾a Novi Marof, znaku i pravilima njegove upotrebe, naÄelima djelovanja, javnim ovlastima i programskim aktivnostima.

VeÄ‡ina sudionika s ovom se temom veÄ‡ susrela u sklopu provedbe programa rada s mladima â€žAbeceda humanosti, uÄim i djelujem“ u svojim Å¡kolama, tako da je ovo bila prilika za evaluaciju naÅ¡ega dosadaÅ¡njeg truda u radu s mladima ali i moguÄ‡nost njima da utvrde nauÄeno i proÅ¡ire dodatnim informacijama u cilju daljnje diseminacije znanja o Pokretu Crvenog kriÅ¾a meÄ‘u mladima.

Do ljeta, Älanovi Kluba mladih Ä‡e sukladno programu rada Kluba mladih za 2016. proÄ‡i joÅ¡ dvije edukacije, iz MeÄ‘unarodnog humanitarnog prava i prve pomoÄ‡i, u cilju njihove pripreme za djelovanje u aktivnostima GDCK Novi Marof.

www.vzaktualno.hr

Teško se nalaze radnici s odgovarajuÄ‡im kvalifikacijama

22. veljače 2016.

228

Svaki peti hrvatski poslodavac, unatoÄ iznimno visokoj nezaposlenosti, na postojeÄ‡em trÅ¾iÅ¡tu radne snage ne moÅ¾e pronaÄ‡i zaposlenike s odgovarajuÄ‡im kvalifikacijama. Iako zvuÄi puno, hrvatski su se poslodavci, zajedno s ciparskima, smjestili na dno ljestvice drÅ¾ava EU: u baltiÄkim drÅ¾avama i Austriji isti problem navodi viÅ¡e od 60 posto poslodavaca, a na razini EU radnike s potrebnim kompetencijama ne moÅ¾e pronaÄ‡i Äak 40 posto poslodavaca, piÅ¡e Jutarnji.hr.

Radi li se doista o kroniÄnom manjku kompetetnih radnika ili tvrdnje poslodavaca dijelom proizlaze iz Äinjenice da poslodavci za pojedina radna mjesta nude krajnje nekompetetivne plaÄ‡e ili loÅ¡e radne uvjete, bavi se, izmeÄ‘u ostalog, iznimno iscrpna publikacija Europske komisije “Zaposlenost i druÅ¡tveni razvoj u Europi 2015.”, u kojoj je niz struÄnjaka na 500-tinjak stranica detaljno, s ogromnom koliÄinom obraÄ‘enih statistiÄkih podataka, citiranih znanstvenih radova i relevantnih zakljuÄaka, prikazao trÅ¾iÅ¡te rada i socijalne ukljuÄenosti u Europskoj uniji. ToÄan je odgovor vjerojatno negdje u sredini. MeÄ‘utim, razvijanje i ulaganje u vjeÅ¡tine i kvalifikacije (postojeÄ‡ih i buduÄ‡ih radnika, osobito onih najmlaÄ‘ih i najstarijih) te ispravno uparivanje radnog mjesta i kvalifikacija bit Ä‡e, dokazuju, glavni, ako ne i jedini, izlaz za socijalno i financijsko odrÅ¾avanje Europe.

Naime, u svjetlu demografskih promjena u Europi – koja nepovratno stari – radna Ä‡e se snaga u narednim godinama dramatiÄno smanjivati.

Prema izraÄunima Europske komisije, ako Europska unija uspije ostvariti zadani cilj zaposlenosti od 75 posto u populaciji od 20 do 64 godine (Hrvatska si je postavila daleko skromniji cilj od 62 posto, a vladajuÄ‡a garnitura obeÄ‡ava da Ä‡e ga premaÅ¡iti i u mandatu zaposliti najmanje 100.000 osoba), to Ä‡e znaÄiti da Ä‡e se u EU do 2020. godine zaposliti dodatnih 14 milijuna osoba. Takvim zapoÅ¡ljavanjem bitno bi se popravila socijalna slika te bi odnos ekonomski neaktivnih (mlaÄ‘ih od 20 godina, onih izvan zaposlenosti od 20 do 64 godine te starijih od 65 godina) i zaposlenih, koji sada u EU iznosi 1,41, smanjio na 1,26. MeÄ‘utim, ako zaposlenost ostane na razini od 75 posto – zbog sve niÅ¾eg nataliteta i rapidnog starenja stanovniÅ¡tva, odnosno smanjenja radne snage i poveÄ‡anja broja neaktivnih – taj Ä‡e odnos nakon 2020. poÄeti dramatiÄno rasti te Ä‡e do 2060. godine narasti na neodrÅ¾ivih 1,6 neaktivnih osoba na svakog zaposlenog.

Å½eli li pak Europa odrÅ¾ati odnos iz 2020. – 1,26 neaktivnih na jednog zaposlenog – trebala bi pronaÄ‡i 30 milijuna dodatnih radnika. Dakle, ne 30 milijuna doseljenika, nego toliko doseljenika u radnoaktivnoj dobi. Ukupni broj doseljenika iz treÄ‡ih zemalja trebao bi, dakako, biti viÅ¡estruko viÅ¡i (doseljavat Ä‡e se i djeca i starije osobe, a i oni u radnoaktivnoj dobi s vremenom Ä‡e postajati neaktivni).

Koliko je to uopÄ‡e realno najbolje govori podatak da trenutno u EU Å¾ivi 28 milijuna migranata u dobi od 15 do 64 godine iz treÄ‡ih drÅ¾ava. Stoga, zakljuÄuju u EK, uopÄ‡e ne moÅ¾e biti opcija u potpunosti se osloniti na migrante iz treÄ‡ih zemalja kao nadomjestak radne snage. Oni su tek jedan dio rjeÅ¡enja: kad ih pak, s druge strane, uopÄ‡e ne bi bilo, zaposlenost u EU morala bi se podiÄ‡i na neostvarivih 86 posto. U usporedbi s tim, i najveÄ‡a zaposlenost u EU od 80 posto, koju dostiÅ¾e Å vedska, izgleda skromno, a o hrvatskih 58 posto uopÄ‡e da ne govorimo.

BuduÄ‡i da je natalitet u EU vrlo nizak – tek Francuska, Irska i neke nordijske zemlje uspijevaju prirodnim putem nadomjestiti postojeÄ‡e stanovniÅ¡tvo – EU mora, uz donoÅ¡enje i implementaciju Å¡to boljih obiteljskih i demografskih politika kojima bi ublaÅ¾ile prirodni pad stanovniÅ¡tva, naÄ‡i naÄina da bolje iskoristi postojeÄ‡u radnu snagu. Drugim rijeÄima, da brzo podigne produktivnost – za duplo.

Produktivnost Ä‡e, zakljuÄuju, u ne tako dalekoj buduÄ‡nosti biti jedini izvor ekonomskog rasta. A podiÄ‡i je nemoguÄ‡e je bez ozbiljnih i promiÅ¡ljenih ulaganja u vjeÅ¡tine i kompetencije radnika kroz struÄna usavrÅ¡avanja, strukovno obrazovanje i cjeloÅ¾ivotno uÄenje – kategorije u kojima je Hrvatska na samom dnu EU. Pritom poveÄ‡avanje razine vjeÅ¡tina mora biti jednako rasporeÄ‘eno i dostupno svim slojevima druÅ¡tva, jer Ä‡e inaÄe dovesti do daljnjeg produbljivanja nejednakosti u druÅ¡tvu.

Naime, analize pokazuju da veÄ‡ neko vrijeme u Europi raste nejednakost izmeÄ‘u materijalnog statusa zaposlenih osoba na radnim mjestima koja zahtijevaju niÅ¾e vjeÅ¡tine i onima koji zahtijevaju visoku razinu vjeÅ¡tina, a da poslovi srednjeg ranga nestaju. Kriza je takvu polarizaciju samo pojaÄala, piÅ¡e Jutarnji.hr.

www.vzaktualno.hr

UÄenici SŠ Ludbreg idu na svjetsko natjecanje

22. veljače 2016.

161

U Ludbregu je odrÅ¾ano 2. kolo Hrvatske lige robotiÄara – Hrvatskog robotiÄkog saveza. Na RoboCupJunior Ludbreg Open 2016 natjecanju u robotici uÄenici Srednje Å¡kole osvojili su prvo mjesto i predstavljat Ä‡e Hrvatsku na svjetskom natjecanju ROBO-CUP od 30. lipnja do 4. srpnja u Leipzigu, u NjemaÄkoj. Na natjecanju su sudjelovale 62 ekipe iz Hrvatske i jedna ekipa iz slovenskog Ptuja, odnosno ukupno 130 srednjoÅ¡kolaca u pratnji 51 mentora.

Zamjenik varaÅ¾dinskog Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ primio je danas uÄenike Srednje Å¡kole Ludbreg i profesore-mentore.

– Ovo je odliÄan pokazatelj da je naÅ¡ projekt decentralizacije Å¡kolstva na naÄin da imamo srednjoÅ¡kolske centre i izvan VaraÅ¾dina na dobrom putu. Srednja Å¡kola Novi Marof pokazala se u europskim projektima, a Srednja Å¡kola Ludbreg profilirala se u robotici, a robotika je i sadaÅ¡njost i buduÄ‡nost, buduÄ‡nosti i u industriji i proizvodnji. UÄenici su povezali obrazovanje i gospodarstvo. To su uÄenici strukovnih zanimanja i ovo Å¡to su prezentirali dolazi iz struÄne prakse i rada s njihovim mentorima. VeÄ‡ sada u prvom i drugom razredu imaju osigurano radno mjesto. Pokazuje se da u tehniÄkim zanimanjima, CNC operater, strojobravar, na ludbreÅ¡kom podruÄju i istoÄnom dijelu Å¾upanije ima prostora u gospodarstvu za zapoÅ¡ljavanje. I to je cilj, da dodatno pojaÄamo ta zanimanja. Svake godine stotinjak novih upisanih pokazuje da smo pogodili – rekao je KiÅ¡iÄ‡.

Mentor ludbreÅ¡ki uÄenika prof. Å½eljko Posavec naglasio je da od 2010. Hrvatski robotiÄki savez organizira ovakva natjecanja.

– Radi se o â€žmobilnoj“ robotici, robotska kolica sa senzorima. UÄenici moraju pripremiti robota da proÄ‘e stazu. UÄenici su pokazali odliÄno znanje iz programiranja senzora i robot je vrhunski odradio stazu, skupili smo najviÅ¡e bodova, pobijedili i predstavljat Ä‡emo Hrvatsku u NjemaÄkoj. Puno Å¡kola to radi duÅ¾e od Srednje Å¡kole u Ludbregu. Mi smo to ozbiljnije poÄeli raditi u rujnu. Nismo oÄekivali ovakav uspjeh, ali kad smo u Zagrebu osvojili prvo mjesto, vidio sam da uÄenici rade jako dobro i poÄeli smo se intenzivnije pripremati za natjecanje u naÅ¡em gradu – rekao je prof. Å½eljko Posavec, najavivÅ¡i joÅ¡ veÄ‡i trud u pripremama za svjetsko natjecanje.

LudbreÅ¡ku su srednju Å¡kolu predstavljala tri dvoÄlana tima, Antonio VlahoviÄ‡ i Dejan Copan, Ivan JovanoviÄ‡ i Vilim StanÄin te Nikola Vincek IliÅ¡eviÄ‡ i Tomica Namesnik. Antonio je rekao da su puno radili i ostajali poslije nastave.

– Moram biti iskren i reÄ‡i da nismo oÄekivali ovakav uspjeh. Natjecanje je bilo zanimljivo i konkurencija je bila jaka, ali dali smo sve od sebe i uspjeli. Sada idu pripreme za NjemaÄku i veselim se Å¡to Ä‡emo joÅ¡ viÅ¡e raditi – kratko je rekao ludbreÅ¡ki robotiÄar.

Na kraju je ravnatelj Å¡kole Josip Zdelar istaknuo da ovaj uspjeh puno znaÄi za relativno mladu Å¡kolu.

– ZnaÄi puno ne samo za Ludbreg, veÄ‡ i za poslodavce u tom strojarskom podruÄju te za uÄenike koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima. SrednjoÅ¡kolsko obrazovanje, pogotovo strukovno, mora biti u funkciji gospodarstva, da ne Å¡kolujemo zanimanja koja se neÄ‡e moÄ‡i zaposliti. Prije koji dan izaÅ¡la je preporuka Hrvatskog zavoda za zapoÅ¡ljavanje gdje je baÅ¡ CNC operater jedno od traÅ¾enih zanimanja i preporuÄaju se upisi. ZnaÄi da smo na pravom putu – kazao je ravnatelj Zdelar.

www.vzaktualno.hr

Škola u Podrutama rješava problem (ne)Äitanja

22. veljače 2016.

185

Osnovna Å¡kola Podrute sudjeluje u projektu programa EU Erasmus â€žBuilding Resources and Innovation to Develop Global Education“ kratko nazvanog â€žThe Bridge“. Projekt ima dvije kljuÄne aktivnosti, suradnju za inovacije i razmjenu dobre prakse. U projektu sudjeluje 9 zemalja: Velika Britanija kao koordinator te Nizozemska, NorveÅ¡ka, Å panjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Poljska i Hrvatska te partneri na Twin Spaceu: Makedonija, Srbija, Abanija i Gruzija.

Sam projekte zapoÄeo je 1. rujna proÅ¡le godine i trajat Ä‡e kraja kolovoza 2018. Ukupna vrijednost projekta je 397 tisuÄ‡a eura od Äega financijska potpora za Å¡kolu u Podrutama iznosi 47,5 tisuÄ‡a eura.

InaÄe, unutar samog projekta postoje i manja partnerstva kojima je cilj rjeÅ¡avanje zajedniÄkih problema, a Å¡kola u Podrutama u slijedeÄ‡ih je pet dana domaÄ‡in jedne takve aktivnosti. Naime, trilateralnom partnerstvu izmeÄ‘u NorveÅ¡ke, Slovenije i Hrvatske zajedniÄki je problem (ne)Äitanje. Susretom poput ovog, koji se odrÅ¾ava u Osnovnoj Å¡koli Podrute, nastojat Ä‡e se rjeÅ¡avati taj problem.

Sve je zapoÄelo prigodnom sveÄanoÅ¡Ä‡u u prostorima Å¡kole kojom je ujedno oznaÄen poÄetak petodnevnih aktivnosti. Na samom poÄetku ugodan boravak gostima u Novom Marofu zaÅ¾eljeli su ravnateljica Å¡kole Biserka RatkoviÄ‡ i gradonaÄelnik Novog Marofa SiniÅ¡a JenkaÄ. GradonaÄelnik je ujedno pozvao goste iz Slovenije i NorveÅ¡ke da iskoriste ovih nekoliko dana za upoznavanje Novog Marofa te naÄina Å¾ivota u novomarofskom kraju.

Å to se tiÄe samih petodnevnih aktivnosti u Osnovnoj Å¡koli Podrute, kroz razne radionice, poticat Ä‡e se uÄenici na Äitanje. Tema susreta su legende i sve su aktivnosti obiljeÅ¾ene tom tematikom. ÄŒitat Ä‡e se ili prepriÄavati legende, sluÅ¡at Ä‡e predavanje Tibora Martana o vjeÅ¡ticama i vilama novomarofskog kraja, a razgledat Ä‡e se VaraÅ¾din i Äuti sve o legendi odnosno o poÅ¾aru u VaraÅ¾dinu. OsnovnoÅ¡kolci Ä‡e posjetiti Veliki Tabor i Zagreb gdje Ä‡e se upoznati s gornjogradskom legendom o vjeÅ¡ticama u Zagrebu. OdrÅ¾at Ä‡e se i razne radionice za poticanje Äitanja vezane uz sam sadrÅ¾aj tekstova, informatiÄka radionica u programu Hot Potatoes zatim razne igre u Å¡umi te likovne radionice.

www.vzaktualno.hr

OreškoviÄ‡i „teški“ preko 22 milijuna kuna

22. veljače 2016.

181

Premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ predao je imovinsku karticu. Prijavio je stan u Zagrebu veliÄine 284 kvadrata koji glasi na suprugu, a vrijednost mu je procijenjena na 5,5 milijuna kuna. Tu je i graÄ‘evinsko zemljiÅ¡te u Gornjem VrapÄu veliÄine 3000 metara kvadratnih vrijedno 1.000.000,00 kuna, takoÄ‘er naslovljeno na suprugu, piÅ¡e Indeks.hr.

Od pokretnina tu su BMW 535 XD vrijedan 300.000,00 kuna i Lexus GX 470 vrijedan 60.000 kuna. Oba automobila glase na suprugu. U imovinskoj kartici premijera navode se i dva Omega sata vrijedna 100.000 kuna od kojih je jedan opet u vlasniÅ¡tvu supruge.

Njegova obitelj ima i dvije Å¡tednje, jednu na 1,64 milijuna kanadskih dolara te drugu u iznosu od 903.000 eura. Naveo je kako prima plaÄ‡u u neto mjeseÄnom iznosu od 21.924,82 kune, dok boraviÅ¡te nije prijavio.

www.vzaktualno.hr