2016. – Stranica 841

Tanja MravlinÄiÄ‡ i Mario Musulin najbolji sportaši

19. veljače 2016.

330

Arhiva

Zajednica sportskih udruga grada Lepoglave provela je tradicionalni izbor najsportaÅ¡a grada Lepoglave. Najbolja sportaÅ¡ica grada Lepoglave u 2015. godini je Tanja MravlinÄiÄ‡ iz Sportsko penjaÄkog kluba Direkt, njen klupski kolega Mario Musulin najbolji je sportaÅ¡, najbolja Å¾enska ekipa u protekloj godini je Å½enski nogometni klub Lepoglava, dok je najboljom muÅ¡kom ekipom proglaÅ¡en KuglaÄki klub Lepoglava.

Priznanja su primili i mladi perspektivni sportaÅ¡i Marija PaÅ¡aliÄ‡ i Larisa BajsiÄ‡ iz Å½enskog nogometnog kluba Lepoglava, Dolores JuriÅ¡a, Izidora JuriÅ¡a i Martin BreÅ¡ki iz Karate kluba Lepoglava te Marko Veseljak i Valentin MravlinÄiÄ‡ iz Sportsko penjaÄkog kluba Direkt.

Trenerom 2015. godine proglaÅ¡en je Å½eljko BreÅ¡ki iz karate kluba Lepoglava.

Posebno priznanje “ZasluÅ¾ni sportski djelatnik” dodijeljeno je Josipu Severu dok je kuglaÄica Marija Zver, osvajaÄica svjetski medalja i hrvatska kuglaÄka reprezentativka, primila priznanje za ostvarene vrhunske rezultate u sportu.

ÄŒestitke su laureatima u ime Grada Lepoglave i Gradskog vijeÄ‡a uputili zamjenik gradonaÄelnika Hrvoje KovaÄ i predsjednik Gradskog vijeÄ‡a Robert MaÄek.

www.vzaktualno.hr

KolariÄ‡: Most prevario biraÄe

19. veljače 2016.

346

Arhiva

Iz Å¾upanijske podruÅ¾nice Hrvatskih laburista stiglo je priopÄ‡enje koje prenosim u cijelosti:

â€žIzjave Mosta, da â€žnaÅ¾alost“ zbog toga Å¡to je Domoljubna koalicija sprijeÄila da se po hitnom postupku u zakonsku proceduru stavi prijedlog o ukidanju povlastica saborskih zastupnika je uvreda za Äitav hrvatski narod. Pa jasno je i malom djetetu da je taj igrokaz dogovoren. Reforme moÅ¾e, ukidanja prava i povlastica svima ali ne njima. Onaj tko Ä‡e sada imati obraza stati pred narod i govoriti da se mora stegnuti remen, a da je istovremeno napravio sve da mu ostanu kraljevske privilegije, taj obraza niti nema. Jasna je i retorika Mosta kojom se izraÅ¾ava Å¾aljenje Å¡to Ä‡e se smanjenje privilegija saborskim zastupnicima moÄ‡i provoditi tek od drugog saziva, jer vrlo dobro znaju da ih tada neÄ‡e biti u politici. PoÅ¡tovani sugraÄ‘ani, pogledajte kako su izgledali predizborni plakati Mosta. PlaÄ‡a od 9999 kuna, a ostatak po uÄinku, ukidanja ostalih povlastica itd., zbog toga su i dobili toliko mandata. Sa snagom koju ima Most mogli su progurati Å¡to su htjeli i to rade. UÄi Ä‡e u dÅ¾epove mnogima samo ne sebi i imati Ä‡e drskosti optuÅ¾ivati druge da su im blokirali inicijative. Ako pak doista misle sprovesti to Å¡to su govorili prije izbora nema stvarnih prepreka. Razliku plaÄ‡e i sve beneficije protiv kojih se hinjeno bore mogu bez ikakvog problema uplaÄ‡ivati potrebitima kojih u ovoj drÅ¾avi naÅ¾alost ima dosta. Ostaje gorak okus prijevare u ustima i spoznaja da Ä‡e poslije ovog mandata imovinske kartice saborskih zastupnika zahvaljujuÄ‡i Mostu izgledati joÅ¡ bolje.

Predsjednik PodruÅ¾nice VaraÅ¾dinske Å¾upanije Hrvatskih laburista – Stranke rada

BoÅ¾idar KolariÄ‡“

Veliki interes medija

19. veljače 2016.

322

Arhiva

Vijest o tomu da je fDi Intelligence Magazine (vodeÄ‡a publikacija Financial Timesa za biznis, koja se bavi praÄ‡enjem, analizom i predviÄ‘anjima kretanja u ulagaÄkom sektoru u meÄ‘unarodnom biznisu) svrstao Ivanec na prvo mjesto liste top 10 malih gradova u Europi s najboljim strategijama za privlaÄenje stranih ulaganja, vrlo je pozitivno odjeknula Å¡irom Hrvatske i pobudila neviÄ‘en interes doslovce, svih drÅ¾avnih, regionalnih i lokalnih elektronskih medija i novina.

O uspjehu Ivanca tako je, u izrazito afirmativnoj reportaÅ¾i i javljanju uÅ¾ivo iz Ivanca, u svom srediÅ¡njem Dnevniku izvijestila RTL televizija, a s viÅ¡e priloga emitiranih u razliÄitim emisijama i terminima pridruÅ¾ili su joj se i Hrvatska televizija i VaraÅ¾dinska televizija. Priloge o tomu objavili su i Jutarnji list, VaraÅ¾dinske vijesti, Jutarnji VaraÅ¾dinski, Radio Ivanec, Radio Megaton, Poslovni.hr, portal NOVE TV i brojni drugi portali. Interes ne jenjava pa su za ponedjeljak dolazak u Ivanec najavili novinari Slobodne Dalmacije, a gradonaÄelnik Milorad BatiniÄ‡ Ä‡e istog dana u 18 sati, uÅ¾ivo gostovati u programu Radio Sljemena.

Uz desetke Äestitaka sa svih strana, od poslovnih partnera i suradnika do drugih gradova i Å¾upanija, koje stiÅ¾u telefonski i mailovima, posebno izdvajamo Äestitke partnera koji s gradskim timom rade na BFC projektu, a koji znaju koliko je truda i rada trebalo uloÅ¾iti za realizaciju ovakvog iskoraka na meÄ‘unarodnom planu.

Dodajmo ovome da je po pitanju suradnje na marketinÅ¡kom planu veÄ‡ dogovorena promptna suradnja s Gradom Jastrebarsko (koji je takoÄ‘er uvrÅ¡ten na ljestvicu najpoÅ¾eljnijih ulagaÄkih destinacija), a koja Ä‡e se, za poÄetak, u cilju predstavljanja potencijalnim investitorima u Europi i svijetu, realizirati zajedniÄkom reklamom na web stranicama magazina fDi.

U svakom sluÄaju, Grad Ivanec nastoji veliku medijsku paÅ¾nju iskoristiti u cilju daljnje marketinÅ¡ke promocije svog know – how i daljnje brendiranje ulagaÄkih kapaciteta Ivanca.

www.vzaktualno.hr

Više od 7 milijardi eura za poduzetnike

19. veljače 2016.

332

Arhiva

Ministar poduzetniÅ¡tva i obrta za danaÅ¡njeg je posjeta poduzeÄ‡u Machiper oprema u Slobodnoj zoni VaraÅ¾din govorio o sredstvima iz europskih fondova koja su na raspolaganju poduzetnicima.

– Nama do 2020. na raspolaganju stoji neÅ¡to viÅ¡e od 7 milijardi eura. NatjeÄaji koji su u ovom trenutku otvoreni i bit Ä‡e otvoreni do kraja 2020. su otprilke oko 1,1 milijardu. Mi Ä‡emo ove godine osmisliti i poduzetnicima ponudit nove natjeÄaje u vrijednosti 930 milijuna. Temeljem startegije pametne specijalizacije kroz strukturne fondove omoguÄ‡eno nam je povlaÄanje dodatnih 100 milijuna eura. Samo i iskljuÄivo je na nama da sloÅ¾imo uvjete koje Ä‡e naÅ¡i poduzetnici moÄ‡i zadovoljiti, a da onda u participaciji od 25 do 45 posto omoguÄ‡imo i pomognemo poduzetniÅ¡tvu u novim investicijama – kazao je ministar Horvat koji Ä‡e jedan radni dan u tjednu biti na terenu.

– U pet ili Å¡est dana mog radnog tjedna jedan dan bit Ä‡e sigurno terenski dan u kontaktu s poduzetnicima. U ovih 14 dana koliko sam imao prilike konkretno se baviti problemima poduzetniÅ¡tva, formirali smo tri struÄna povjerenstva. Jedno je sastavljeno od insititucija koje moraju postati servis hrvatskom poduzetniku, a drugo od poduzetniÄkih potpornih institucija koje se u jednom trenutku pojavljuju kao konzultanti u pripremi dokumentacije. Najbitnije i najosjetljivije na Äemu sada radim je povjerenstvo koje Ä‡e biti sastavljeno od 20-ak iskusnih, provjerenih poduzetnika i oni Ä‡e biti izvor ideja Å¡to i kako dalje s hrvatskim poduzetniÅ¡tvom – rijeÄi su ministra poduzetniÅ¡tva i obrta.

www.vzaktualno.hr

Izbor sudaca konsenzusom?

19. veljače 2016.

303

Arhiva

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politiÄki sustav Robert Podolnjak kazao je da Ä‡e konzultacije o izboru ustavnih sudaca trajati do poÄetka oÅ¾ujka, nakon Äega bi trebao biti raspisan javni poziv za izbor sudaca Ustavnog suda. Podolnjak je izrazio uvjerenje da je oko izbora novih ustavnih sudaca moguÄ‡ konsenzus politiÄkih stranaka, bez kojega nije moguÄ‡ izbor, jer Ustavni zakon o Ustavnom sudu propisuje da se ustavni suci biraju dvotreÄ‡inskom veÄ‡inom – donosi Direktno.hr.

“Radi se o buduÄ‡nosti Ustavnog suda. U svim pojedinaÄnim razgovorima s predstavnicima pojedinih politiÄkih opcija imam apsolutno uvjerenje da je svima stalo do toga da se izabere suce Ustavnog suda i nema govora o tome da bi netko Å¾elio da ta vaÅ¾na institucija odumre neizborom ustavnih sudaca“, kazao je Podolnjak u Hrvatskom saboru. Dodao je i da se u ovom trenutku vode “pojedinaÄni razgovori pojedinih Älanova i pojedinih stranaka s obzirom da je problematika aktualna i da je potrebno traÅ¾iti Å¡iroki konsenzus temeljnih glavnih politiÄkih stranaka u Saboru” kako bi se osigurala dvotreÄ‡inska veÄ‡ina za izbor ustavnih sudaca.

“U tom pogledu moramo postupit paÅ¾ljivo, odgovorno, traÅ¾iti konsenzus i kada naÄelno meÄ‘u kljuÄnim politiÄkim opcijama bude dogovoreno kako Ä‡emo pristupiti tom odgovornom postupku javnog poziva i izbora tada Ä‡emo na sjednici Odbora formalno raspisati javni poziv i krenuti u formalnu proceduru izbora. Ali, htjeli bismo ovoga puta da to doista bude na naÄin da unaprijed znamo da imamo Å¡iroki konsenzus oko temeljnih pitanja kako pristupiti tom procesu”, dodao je Podolnjak.

Na pitanje je li moguÄ‡a promjena modela izbora Podolnjak je kazao kako je naÄelno miÅ¡ljenje da bi se i uz sadaÅ¡nji Ustavni zakon o Ustavnom sudu mogla provesti procedura izbora.”S obzirom da je potrebno duÅ¾e vrijeme za promjenu Ustavnog zakona i da bi to zahtjevalo i Å¡iru promjenu Ustavnog zakona, ne samo oko procedure izbora, u ovom trenutku se ne bi upuÅ¡tali u taj dio”, ustvrdio je Podolnjak. Dodao je da bi se tek nakon izbora ustavnih sudaca moglo razmiÅ¡ljati o “jednoj sloÅ¾enijoj proceduri izmjene Ustavnog zakona” kojega bi, kako je rekao, “svakako trebalo mijenjati”.

“To je moje miÅ¡ljenje. Naravno, to Ä‡e biti predmet Å¡irih razgovora nakon ovoga Å¡to nam je prioritet, a sloÅ¾ili smo se da je moguÄ‡e izabrati ustavne suce i prema sadaÅ¡njim odredbama zakona”, zakljuÄio je Podolnjak – objavljeno je na Direktno.hr.

www.vzaktualno.hr

Ministar Horvat: Machiper oprema je uspješan primjer

19. veljače 2016.

287

Arhiva

Tvrtka Machiper oprema, koja od 2008. godine ima pogone na podruÄju Slobodne zone VaraÅ¾din, proÅ¡irila je svoje tehnoloÅ¡ke kapacitete zahvaljujuÄ‡i prijavi i odobrenju projekta koji je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Fonda za regionalni razvoj. RijeÄ je o proÅ¡irenju tehnoloÅ¡kih kapaciteta tvrtke nabavkom nove opreme u vrijednosti od 11.795.350,00 kuna.

Tvrtka je, zahvaljujuÄ‡i vlastitim sredstvima te sufinanciranju iz Fonda za regionalni razvoj u iznosu od 7,055 milijuna, nabavila lasersku rezaÄicu vrijednosti 4,3 milijuna kuna, liniju za plastifikaciju, vrijednosti 4,4 milijuna kuna, te dio proizvodne linije, tzv. â€žsavijaÄicu“, tri jedinice, vrijednosti 2,4 milijuna kuna.

U petak je i sluÅ¾beno okonÄano razdoblje provedbe projekta, a na zavrÅ¡nu konferenciju i sveÄanu prigodu stigli su brojni uzvanici meÄ‘u kojima i ministar obrtniÅ¡tva i pouzetniÅ¡tva Darko Horvat. Nakon obilaska nove proizvodne linije ministra je istaknuo da je ovaj projekt i tvrtka Machiper oprema primjer izrazito uspjeÅ¡ne prijave i povlaÄenja sredstva iz fondova Europske unije.

-Bez puno laÅ¾ne skromnosti pohvalio bih administraciju ove tvrtke jer su u vrlo kratkom roku za tu aplikaciju bili potpuno spremni. FantastiÄno brzo, korektno i toÄno su odreagirali i ovih neÅ¡to viÅ¡e od sedam milijuna kuna sigurno je doÅ¡lo u dobre ruke – rekao je ministar Horvat. Za uspjeÅ¡nost projekta naveo je kao kljuÄna tri faktora. Tvrtka koja je u potpunosti bila spremna za projekt, educirani konzultanti koji su i viÅ¡e nego dobro odradili svoj posao te ministarstvo koje je odliÄno pripremljenu aplikaciju odradilo u kratkom vremenskom roku. ZakljuÄio je da Ä‡e ovako uspjeÅ¡an primjer svakako predstaviti poduzetnicima Å¡irom Hrvatske.

Å½upan VaraÅ¾dinske Å¾upanije Predrag Å tromar nije krio zadovoljstvo buduÄ‡i da ovo ulaganje, istaknuo je, ne znaÄi samo proÅ¡irenje proizvodnih kapaciteta veÄ‡ i stvaranje novih radnih mjesta.

-Ovo je joÅ¡ jedan uspjeÅ¡an projekt na podruÄju opÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki i VaraÅ¾dinske Å¾upanije. TakoÄ‘er, ovo je doprinos i daljnjem smanjenju nezaposlenosti koja je na razini Å¾upanije ispod 10 posto. Moramo biti ponosni na naÅ¡e poduzetnike koji ovdje Å¾ive, rade i zapoÅ¡ljavaju, ali i na marljive i kvalitetne radnike zbog kojih poduzetnici i Å¾ele doÄ‡i ovdje i otvarati svoje pogone – izjavio je Å¾upan Å tromar istiÄuÄ‡i da je u svemu vaÅ¾na i uspjeÅ¡na te efikasna javna uprava kao i sposobni Äelni ljudi jedinica lokalne uprave i samouprave.

InaÄe, Machiper Oprema d.o.o. mjeÅ¡ovito je talijansko-hrvatsko trgovaÄko druÅ¡tvo s ograniÄenom odgovornoÅ¡Ä‡u, osnovano 2008.

VeÄ‡inski vlasnik, pravna osoba Machiper SpA, talijansko je SME dioniÄko druÅ¡tvo koje djeluje u sektoru metalopreraÄ‘ivaÄke industrije, a osnovne su joj aktivnosti usluÅ¾ne djelatnosti obrade lima rezanjem, plastiÄnim deformiranjem i zavarivanjem te projektiranje i proizvodnja metalnih dijelova, komponenti i opreme prema zahtjevima i specifikacijama kupca. Direktor i suvlasnik tvrtke je Goran GrgiÄ‡, diplomirani inÅ¾enjer strojarstva iz VaraÅ¾dina.

– Machiper Oprema pripada kategoriji malih poduzeÄ‡a koja se bave metalopreraÄ‘ivaÄkom djelatnoÅ¡Ä‡u – obradom hladno i toplo valjanih limova razliÄitih debljina te izradom u manjim ili veÄ‡im serijama komponenti prema zahtjevima i specifikacijama kupca – pojasnio je direktor tvrtke GrgiÄ‡.

Machiper Oprema figurira kao jedan od sluÅ¾beno zavedenih dobavljaÄa Diebolda, ameriÄkog giganta koji se preko 150 godina bavi izradom sefova, bankomata i druge opreme za automatsko izdavanje novÄanica, s ukupnim godiÅ¡njim prihodom koji premaÅ¡uje 3 milijarde dolara. Od poÄetnih 80-ak, Machiper Oprema danas je zaduÅ¾ena za proizvodnju preko 250 razliÄitih limenih pozicija i metalnih komponenti.

Osim Diebolda, postoji joÅ¡ nekoliko klijenata Machiper Opreme, meÄ‘utim razina suradnje s njima neusporedivo je niÅ¾a od one sa spomenutom ameriÄkom tvrtkom.

Machiper Oprema d.o.o. prisutna je na trÅ¾iÅ¡tu od 2008. i, prema strategiji regionalnog razvoja, 2014. pokrenula je ambiciozan projekt znaÄajnog proÅ¡irenja i poboljÅ¡anja svojih proizvodnih moguÄ‡nosti u Äemu je nabavkom spomenute opreme i uspjela. Time je ostvaren cilj stvaranja tehniÄko-tehnoloÅ¡ke strukture proizvodnog procesa sposobnog samstalno pratiti poveÄ‡ane zahtjeve trÅ¾iÅ¡ta.

– Na kraju 2015. Machiper Oprema d.o.o. broji 52 zaposlenika od kojih je 42 zaposlenika angaÅ¾irano u neposrednoj proizvodnji, dok 10 zaposlenika radi na poslovima uprave, kadrovskih i komercijalnih aktivnosti te kontrole kvalitete i tehniÄkog programiranja. Tvrtka je 2013. godine imala 16 zaposlenih da bi krajem proÅ¡le godine stigla do brojke od 42. Gotovo 75 posto zaposlenika mlaÄ‘e je od 30 godina – zakljuÄio je GrgiÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Aukcija, svirka, tombola, grah za Istoka Rodeša

19. veljače 2016.

277

Arhiva

SkijaÅ¡ki klub VaraÅ¾din, u suradnji sa Caffe barom Picabia, u subotu 20. veljaÄe, organizira Ski party Äiji Ä‡e osnovni cilj biti skupiti Å¡to viÅ¡e sredstava za poznatog varaÅ¾dinskog skijaÅ¡a Istoka RodeÅ¡a koji Ä‡e od 23. veljaÄe nastupiti na Svjetskom juniorskom prvenstvu u SoÄiju.

Organizatori najavljuju bogatu tombolu, aukciju skijaÅ¡kih rekvizita, Å¾ivu svirku uz Rikverc acoustic band i odliÄan grah za sve posjetitelje kojeg Ä‡e spremati vrsni kuhari. Program poÄinje veÄ‡ od 16 sati u Caffe baru Picabia na Trgu Matije Gupca 21 i trajat Ä‡e do duboko u noÄ‡.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Od poÄetka 2016. godine na podruÄju Policijske uprave varaÅ¾dinske dogodile su se ukupno 132 prometne nesreÄ‡e, dok su se u istom razdoblju proÅ¡le godine dogodile 143 prometne nesreÄ‡e, Å¡to predstavlja pad za 8%. Od navedenog broja dogodile su se 4 prometne nesreÄ‡e s poginulim osobama, Å¡to je za 100% viÅ¡e nego u istom razdoblju proÅ¡le godine kada su zabiljeÅ¾ene 2 takve prometne nesreÄ‡e. U tim prometnim nesreÄ‡ama smrtno su stradale 4 osobe, odnosno za 100% viÅ¡e nego proÅ¡le godine kada su smrtno stradale 2 osobe.

TakoÄ‘er se dogodilo 37 prometnih nesreÄ‡a s ozlijeÄ‘enim osobama, Å¡to je za 6% viÅ¡e nego 2015. godine kad se dogodilo 35 prometnih nesreÄ‡a. U tim prometnim nesreÄ‡ama 9 osoba je zadobilo teÅ¡ke tjelesne ozljede (za 50% viÅ¡e nego u istom razdoblju proÅ¡le godine kada je takve ozljede zadobilo 6 osoba). Lake tjelesne ozljede zadobila je 31 osoba, jednako kao i u istom razdoblju 2015. godine.

Od ukupnog broja dogodila se i 91 prometna nesreÄ‡a s materijalnom Å¡tetom, Å¡to je za 14% manje u odnosu na 2015. godinu kad se dogodilo 106 takvih prometnih nesreÄ‡a.

Od ukupnog broja prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, njih 3 dogodile su se na podruÄju Policijske postaje Ludbreg i jedna na podruÄju Postaje prometne policije VaraÅ¾din. Prema svojstvu sudionika i vrsti vozila, smrtno je stradao po jedan vozaÄ osobnog automobila, motocikla, bicikla, te jedan pjeÅ¡ak.

Analizom greÅ¡aka sudionika prometnih nesreÄ‡a s poginulim osobama, utvrÄ‘eno je kako su se dvije prometne nesreÄ‡e dogodile uslijed neprimjerene brzine kretanja i dvije zbog nepoÅ¡tivanja prednosti prolaza. Nadalje, od poÄetka 2016. godine na podruÄju Policijske uprave varaÅ¾dinske utvrÄ‘eno je ukupno 2 111 prekrÅ¡aja protiv sigurnosti prometa na cestama, od kojih 552 prekrÅ¡aja nepoÅ¡tivanja dopuÅ¡tene brzine kretanja i 170 prekrÅ¡aja voÅ¾nje pod utjecajem alkohola i odbijanja alkotestiranja.

U cilju smanjenja broja prometnih nesreÄ‡a, apeliramo na sve sudionike u prometu da poÅ¡tuju prometne propise, a naroÄito one koji se odnose na poÅ¡tivanje dopuÅ¡tenih brzina kretanja vozila, voÅ¾nje pod utjecajem alkohola i/ili droga, prednosti prolaza, propisnog kretanja kolnikom, noÅ¡enja zaÅ¡titnih kaciga, uporabe svjetla i reflektirajuÄ‡ih prsluka ili reflektirajuÄ‡e biciklistike odjeÄ‡e, tehniÄke ispravnosti vozila, te stjecanja prava na upravljanje vozilima.

www.vzaktualno.hr