2016. – Stranica 847

17. veljače 2016.

735

Arhiva

Danas je u varaÅ¾dinskoj Gradskoj vijeÄ‡nici gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ odrÅ¾ao radni sastanak s predstavnicima gospodarstva i potpornih institucija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtniÄke komore, UdruÅ¾enja hrvatskih obrtnika VaraÅ¾din, Hrvatske udruge poslodavaca VaraÅ¾din, na kojem su analizirani prijedlozi mjera koje Ä‡e gradonaÄelnik predloÅ¾iti Gradskom vijeÄ‡u na narednoj sjednici, informacije su iz gradske uprave.

Temeljem pripremljenih akata koji su u postupku usuglaÅ¡avanja sa zainteresiranom javnoÅ¡Ä‡u planirani su poticaji novim investicijama kroz umanjenje cijene graÄ‘evinskog zemljiÅ¡ta i skup poreznih olakÅ¡ica i skup mjera kojima Ä‡e se poticati ponovno stavljanje u funkciju zapuÅ¡tenih i neiskoriÅ¡tenih gospodarskih kapaciteta.

Na sastanku su predstavnici gospodarstva i potpornih institucija podrÅ¾ali nastojanja Grada da aktivno utjeÄe na pokretanju novih gospodarskih projekata, ali su iznijeli i niz prijedloga za poboljÅ¡anje predloÅ¾enih dokumenata koji Ä‡e sukladno objektivnim moguÄ‡nostima biti ugraÄ‘eni u akte koji Ä‡e biti predloÅ¾eni Gradskom vijeÄ‡u Grada VaraÅ¾dina na usvajanje.

NajviÅ¡e primjedbi iz rasprave odnosilo se na neusklaÄ‘enost obrazovnog sustava i trÅ¾iÅ¡ta radne snage na kojem se osjeÄ‡a nedostatak kompetentnih i motiviranih kadrova, a sustav obrazovanja trebalo bi prilagoditi uvjetima ponude i potraÅ¾nje. S druge strane kao oteÅ¾avajuÄ‡a okolnost istaknute su niske i nestimulativne plaÄ‡e zaposlenih koje u gradu zaostaju Äak i za prosjekom VaraÅ¾dinske Å¾upanije koja je na zaÄelju u Republici Hrvatskoj.

Ovakva praksa komunikacije gradske vlasti s poduzetnicima i institucijama koje vode brigu o gospodarstvu pokazala se vrlo korisnom za sve sudionike pa Ä‡e postati praksa u nastavku provoÄ‘enja politike poticanja gospodarskog razvoja grada, kao osnovne pretpostavke za ukupni razvoj i prosperitet VaraÅ¾dina, ocijenjeno je na danaÅ¡njem sastanku.

www.vzaktualno.hr

Prezentirana izrada trnoveÄke makovnjaÄe

17. veljače 2016.

328

Arhiva

ÄŒlanice Udruge TrnoveÄko srce iz Trnovca juÄer su u DjeÄjem vrtiÄ‡u Zeko u Trnovcu maliÅ¡anima prikazale izradu glasovite trnoveÄke makovnjaÄe. Djeca su tom prilikom aktivno sudjelovala u mijeÅ¡anju i valjanju tijesta, mijeÅ¡anju nadjeva i zamatanju te peÄenju u vrtiÄ‡koj peÄ‡nici, a prireÄ‘eno je i kuÅ¡anje makovnjaÄe.

Naime, u jesen 2014. godine u sklopu obiljeÅ¾avanja Dana kruha, VaraÅ¾dinska Å¾upanija u suradnji s djeÄjim vrtiÄ‡om Zeko predstavila je i promovirala broÅ¡uru o naÅ¡im autohtonim i tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima, kao Å¡to su varaÅ¾dinsko zelje, varaÅ¾dinsko buÄino ulje i buÄe, ludbreÅ¡ko cvijeÄ‡e, zagorski puran, kokoÅ¡ hrvatica, siva pÄela (sivka) i med, varaÅ¾dinski klipiÄ‡, trnoveÄka makovnjaÄa i kuÄanski koÅ¡ÄiÄnjak.

Prilikom promocije bila je posebno naglaÅ¡ena i Å¾elja da, osim broÅ¡ure, djeca posjete pojedina obiteljska poljoprivredna gospodarstva te da uÅ¾ivo vide naÄin pripreme pojedinog tradicionalnog proizvoda, a sve s ciljem da sami nauÄe prepoznati i razlikovati te isprobati proizvode.

Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije danas je zaÅ¡tiÄ‡eno Äak 13 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a na tragu toga, nastala je i ideja da se najmlaÄ‘e stanovnike, tijekom pedagoÅ¡ke godine u vrtiÄ‡ima, na njima prihvatljiv i pristupaÄan naÄin, upoznaje upravo s tradicionalnim proizvodima.

Prezentaciji proizvodnje trnoveÄke makovnjaÄe prisustvovao je i naÄelnik OpÄ‡ine Trnovec BartoloveÄki Zvonko Å amec.

www.vzaktualno.hr

Ugradnja 3D dijela ušne školjke

17. veljače 2016.

318

Arhiva

Medicinski fakultet SveuÄiliÅ¡ta u Rijeci ostvario je joÅ¡ jednu uspjeÅ¡nu suradnju s Klinikom za otorinolaringologiju KBC-a Rijeka. RijeÄ je o operaciji ugradnje 3D organa, tj. epiteze za dio uÅ¡ne Å¡koljke, koji je pacijentu R.Å . ugraÄ‘en nakon zahvata odstranjivanja dijela uÅ¡ke zahvaÄ‡enog bazocelularnim karcinomom.

Pacijent R.Å . zaprimljen je na ORL KBC-a Rijeka zbog predviÄ‘ene ekscizije karcinoma koÅ¾e desne uÅ¡ke koja je obavljena pod lokalnom anestezijom. BuduÄ‡i da ranica nije zarastala dvije godine i da se postupno poveÄ‡avala te zbog veliÄine i lokalizacije tumora, uÅ¡ka je parcijalno amputirana (saÄuvani su samo lobulus i poÄetni dio heliksa uÅ¡ke), Äime je naruÅ¡ena estetika lica.

RijeÄ je o pacijentu starije Å¾ivotne dobi i odluÄeno je da se obavi rekonstrukcija postavljanjem epiteze koja je izraÄ‘ena s pomoÄ‡u 3D print tehnologije. 3D organ, epitezu, modelirao je dr.sc. Sven MariÄiÄ‡ sa suradnicima Sanjinom FuÄ‡kom, dipl.ing., i Dujom KalajÅ¾iÄ‡em. IzraÄ‘ena je od biokompatibilnog silikona, a 3D organ isprintan je na opremi kupljenoj u sklopu sveuÄiliÅ¡nog projekta Razvoj istraÅ¾ivaÄke infrastrukture na Kampusu SveuÄiliÅ¡ta u Rijeci koji su sufinancirali Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. CT radioloÅ¡ku kontrolu vrÅ¡io je prof. dr. Damir MiletiÄ‡, suradnju na protokolu provela dr. Antonija RuÅ¾iÄ‡ BarÅ¡iÄ‡, dok je epitezu obojao Marijan PoÅ¾ar.

Kad je rijeÄ o operaciji rekonstrukcije koju je izvrÅ¡io, dr. sc. Dubravko Manestar izjavio je da je po dijagnozi bazocelularnog karcinoma, karcinoma koÅ¾e koji je obuhvatio veÄ‡i dio desne uÅ¡ke, pacijentu tumorom zahvaÄ‡en dio amputiran pod lokalnom anestezijom. â€žNakon Å¡to je za otprilike mjesec dana rez zarastao, odluÄili smo se za ovu operaciju koju sam izveo u timu s dr. KomljenoviÄ‡em. Tom smo prilikom pod lokalnom anestezijom ugradili epitezu, toÄnije 3D organ koji je nadomjestio nedostajuÄ‡i dio desne uÅ¡ke. Uz prethodna precizna mjerenja, napravljen je kalup te isprintano viÅ¡e modela epiteze kako bismo odabrali onu koja je najsliÄnija postojeÄ‡em dijelu uÅ¡ke. Kako bi se postigla Å¡to veÄ‡a sliÄnost, epiteza ima boju u pravoj nijansi koÅ¾e, ali su takoÄ‘er izraÄ‘ene Äetiri razliÄite epiteze, svaka za jedno godiÅ¡nje doba. Naime, poznato je da koÅ¾a bojom reagira na svako godiÅ¡nje doba, pa i temperaturu, pogotovo dio uÅ¡ke koji je dodatno prokrvljen, a u starijih pacijenata ima i znatne naznake kapilara. NadograÄ‘eni dio uÅ¡ke fiksiran je ljepilom u gornjem i donjem dijelu, dok u sredini je ravan i slobodan za zvukovod. Ovakve operacije vaÅ¾ne su u onkoloÅ¡kih pacijenata, pogotovo onih starije Å¾ivotne dobi, za koje nisu primjerene duge konstruktivne operacije pod anestezijom. Istovremeno predstavljaju estetski prihvatljivo rjeÅ¡enje, Å¡to je dodatno vaÅ¾no za socijalizaciju pacijenata.“

Medicinski fakultet i KBC Rijeka i dalje planiraju suraÄ‘ivati na procesu stvaranja i ugradnje 3D organa, a u planu je i osnivanje Centra za biomodeliranje i inovacije u medicini u sklopu Medicinskog fakulteta SveuÄiliÅ¡ta u Rijeci.

www.vzaktualno.hr

Timovih pet toÄaka za spas Hrvatske

17. veljače 2016.

302

Arhiva

Premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ danas je na poÄetku Vladine sjednice najavio da Ä‡e proraÄun za ovu godinu biti predstavljen 10. oÅ¾ujka istaknuvÅ¡i da je njegovo donoÅ¡enje jedna od pet toÄaka koje su temelj za pokretanje reformi koje je ova Vlada obeÄ‡ala graÄ‘anima. â€žOvaj proraÄun je naÅ¡ proraÄun. ObeÄ‡ali smo graÄ‘anima reforme i to graÄ‘ani Hrvatske oÄekuju od nas“, rekao je te ocijenio da Vlade ide u â€žpravom smjeru“ – objavljeno je na Net.hr.

Navodi da je proraÄun bio tema viÅ¡e sastanaka koje je odrÅ¾ao, a najavljuje i da Ä‡e ih imati i iduÄ‡ih tjedana. Prethodno Ä‡e OreÅ¡koviÄ‡ u Bruxellesu sudjelovati na sastanku Europskog vijeÄ‡a, koji se odrÅ¾ava danas, a potom 22. veljaÄe u Londonu na konferenciji u organizaciji EBRD-a.

OreÅ¡koviÄ‡ naglaÅ¡ava da je veÄ‡ razgovarao s brojnim gospodarstvenicima, posebno iz IT sektora, s veleposlanicima zemalja EU na radnome ruÄku, te veleposlanicima drÅ¾ava koje nisu Älanice EU na radnoj veÄeri. â€žSvi oni vide veliki potencijal u vezi s ulaganjem, posebice u energetskom sektoru, agroturizmu. Svi su oni uvjereni da moÅ¾emo uspjeti, ali samo ako Ä‡emo se drÅ¾ati dogovora“, kazao je.

Imao je sastanke, dodaje, i s velikim brojem potencijalnih stranih ulagaÄa Äiji je interes velik, ali, kako je rekao, oni kao glavni problem i dalje istiÄu sloÅ¾enost naÅ¡ih propisa. GraÄ‘anima smo obeÄ‡ali reforme, ponavlja OreÅ¡koviÄ‡ te istiÄe pet glavnih toÄaka kroz koje Ä‡e se one provesti. Prva je aktiviranje pola milijarde eura â€žmrtvog kapitala“ u vlasniÅ¡tvu drÅ¾ave kako bi se smanjio javni dug.

Druga je toÄka stvaranje fonda za srednje i male poduzetnike u kojem bi se takoÄ‘er naÅ¡lo oko pola milijarde eura kroz Å¡to bi se poveÄ‡ali prihodi od PDV-a. O tome je razgovarao s predstavnicima HBOR-a, HAMAG-a i bankama, kako bi se uz pomoÄ‡ europskih fondova stvorio jedan takav fond. IstiÄe, kao treÄ‡e, moguÄ‡nost privlaÄenja 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, kao Äetvrto naglaÅ¡ava investicije gdje najveÄ‡e moguÄ‡nosti vidi u turizmu, a peta je toÄka – proraÄun – donosi Net.hr.

www.vzaktualno.hr

Šest medalja varaÅ¾dinske Mladosti

17. veljače 2016.

352

Arhiva

U Karlovcu je odrÅ¾an Europski kup u kickboxingu na kojem je u tri dana natjecanja u svim disciplinama i kategorijama nastupilo 1005 natjecatelja iz 21 drÅ¾ave i 159 klubova. VaraÅ¾dinski Kickboxing klub Mladost nastupio je sa Å¡estero boraca i vratio se sa Å¡est medalja.

Pobjednici u svojim kategorijama su Patrik GrÄ‘an i Patricija Å poljariÄ‡. U finalima su poraÅ¾ene Irena Å½unec i Kristina SokoliÄ‡, a bronce je osvojio Ivan Horvat u kick light te light contact disciplini. Juraj Primorac nije proÅ¡ao kvalifikacije.

Osvojenim odliÄjima Kickboxing klub Mladost plasirao se na visoko 9. mjesto u ukupnom poretku. VaraÅ¾dinske borce na natjecanju u Karlovcu vodili su treneri AnÄ‘elko MladenoviÄ‡ i Emerik VeÄeriÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Viši vodostaj Bednje, ali nema opasnosti od poplava

17. veljače 2016.

412

Arhiva

Prema posljednjim informacijama, unatoÄ proglaÅ¡enim pripremnim mjerama za obranu od poplava i veÄ‡im koliÄinama padalina u proteklih nekoliko dana, situacija Å¡to se tiÄe poplava je zadovoljavajuÄ‡a i stabilna. RijeÄi su to prvog Äovjeka Kriznog stoÅ¾era za zaÅ¡titu i spaÅ¡avanje VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Alena KiÅ¡iÄ‡a.

-Zasada nema indicija da bi se situacija trebala pogorÅ¡ati, tim viÅ¡e Å¡to su najave da Ä‡e u slijedeÄ‡ih 24 sata kiÅ¡a stati. Ono Å¡to je moÅ¾da u ovom trenutku kritiÄno su poviÅ¡eni vodostaji uglavnom na rijeci Bednji u njenom donjem dijelu. RijeÄ je o dijelu Bednje od Tuhovca do uÅ¡Ä‡a u rijeku Dravu – rekao je KiÅ¡iÄ‡ smirujuÄ‡i javnost jer u ovom trenutku nema govora o bilo kakvoj opasnosti od poplava.

Za svaku sigurnost sve nadleÅ¾ne sluÅ¾be spremne su za brzu reakciju ako se za to ukaÅ¾e potreba. Å to se tiÄe rijeke Plitvice vodostaji nisu tako visoki kao kod Bednje. Podsjetimo, za podruÄje malog sliva Plitvica-Bednja proglaÅ¡ene su pripremne mjere za obranu od poplave.

www.vzaktualno.hr

IzloÅ¾ba Stanka Posavca

17. veljače 2016.

295

Arhiva

U varaÅ¾dinskoj galeriji Zlati ajngel u petak u 19 sati bit Ä‡e otvorena izloÅ¾ba slika Stanka Posavca, slikara iz Zagreba.

Stanko Posavec roÄ‘en je 1944. godine. Diplomirao je na Fakultetu politiÄkih znanosti u Zagrebu 1969. godine. Slikanjem se bavi 50-tak godina. ÄŒlan je Hrvatskog druÅ¡tva likovnih umjetnika. Do sada je izlagao na 38 samostalnih te brojnim skupnim izloÅ¾bama. Å½ivi i radi u Zagrebu.

Ovom izloÅ¾bom Stanko Posavec predstavlja svoje radove nastale u proÅ¡loj i ovoj godini i time ih po prvi puta javno pokazuje. Radi se o crteÅ¾ima – slikama ujednaÄenog formata 50×70 cm na papiru raÄ‘enih voÅ¡tanim pastelama, tehnikom dobro poznatom svima koji prate njegovo veÄ‡ gotovo pola stoljetno stvaralaÅ¡tvo. IzloÅ¾ba ostaje otvorena do 3. oÅ¾ujka.

www.vzaktualno.hr

Ipak 1000 eura za svako novoroÄ‘enÄe

17. veljače 2016.

322

Arhiva

Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica JuretiÄ‡ izjavila je da Ä‡e u proraÄunu za 2016. biti novca za najavljenu mjeru od 1000 eura za svako roÄ‘eno dijete, te da Ä‡e se Vlada na sjednici oÄitovati na upite Ustavnog suda vezano za Obiteljski zakon, za kojega su udruge i pojedinci u listopadu proÅ¡le godine ponovo zatraÅ¾ili ocjenu ustavnosti – donosi Jutarnji.hr.

“Novca za mjeru od 1000 eura za svako novoroÄ‘eno dijete Ä‡e u proraÄunu biti”, odgovorila je ministrica na novinarski upit prije sjednice Vlade. Å to se obiteljskog zakona tiÄe, Vlada Ä‡e se oÄitovati o zahtjevima Ustavnog suda. Osnovat Ä‡emo struÄnu radnu skupinu koja Ä‡e prouÄiti sve primjedbe i vidjeti Å¡to je do sada uÄinjeno, izjavila je JuretiÄ‡.

Na novinarsko podsjeÄ‡anje da je za Obiteljski zakon veÄ‡ dva puta zatraÅ¾ena ocjena ustavnosti i Å¡to misli o tome, JuretiÄ‡ je odgovorila kako Ä‡e na to odgovor dati struÄnjaci.

Novinari su naveli i kako je oporba najavila da Ä‡e, zbog sporosti Vlade, poÄeti pisati prijedloge zakona vezane i za resor socijalne politike, na Å¡to je JuretiÄ‡ odgovorila – “Neka piÅ¡u” – objavio je Jutarnji.hr.

www.vzaktualno.hr

Sletio u potok

17. veljače 2016.

347

Arhiva

U utorak oko 20.40 sati na lokalnoj cesti u Å inkovici Bednjanskoj u prometnoj je nesreÄ‡i ozlijeÄ‘en 57-godiÅ¡njak.

On je upravljao osobnim vozilom te je dolaskom u blagi desni zavoj vozilom preÅ¡ao na desnu bankinu i sletio u desni cestovni jarak i rukavac potoka, pri Äemu se vozilo prevrnulo na krov. OzlijeÄ‘enom je vozaÄu medicinska pomoÄ‡ pruÅ¾ena u OpÄ‡oj bolnici VaraÅ¾din, a njegove Ä‡e se ozljede okvalificirati naknadno, navodi se u danaÅ¡njem redovitom izvjeÅ¡Ä‡u Policijske uprave varaÅ¾dinske.

www.vzaktualno.hr

UÄestale prijevare elektroniÄkom poštom

17. veljače 2016.

357

Arhiva

Policijski sluÅ¾benici Policijske postaje VaraÅ¾din zaprimili su prijavu 27-godiÅ¡njakinje da joj je nepoznata osoba promijenila zaporku na njezinom korisniÄkom raÄunu elektroniÄke poÅ¡te. Nakon toga je svim kontaktima pronaÄ‘enim u imeniku navedene poÅ¡te, poslala elektroniÄku poruku u kojoj izmeÄ‘u ostalog, laÅ¾no se predstavljajuÄ‡i kao oÅ¡teÄ‡ena, navodi da se nalazi u Italiji, da joj je ukradena putovnica i novac, te traÅ¾i da joj poÅ¡alju 600 eura kako bi se mogla vratiti kuÄ‡i. Policijski sluÅ¾benici nastavljaju rad na otkrivanju poÄinitelja ovog kaznenog djela.

Vezano uz ovo, a kako su policijski sluÅ¾benici u posljednje vrijeme zaprimili viÅ¡e prijava graÄ‘ana Äije su raÄune elektroniÄke poÅ¡te kompromitirale nepoznate osobe i slale poruke u kojima traÅ¾e novac, iz policije ponovno skreÄ‡eu pozornost na slijedeÄ‡e:

Nepoznati poÄinitelj, na joÅ¡ do sada neutvrÄ‘en naÄin, preuzima nadzor nad pretincem elektroniÄke poÅ¡te te postojeÄ‡im kontaktima Å¡alje poruke bez znanja stvarnog korisnika raÄuna elektroniÄke poÅ¡te. SadrÅ¾aj poruke upuÄ‡uje na to da se korisnik raÄuna nalazi u inozemstvu, te prijateljski traÅ¾i novac kako bi se mogao vratiti kuÄ‡i.

Ukoliko primatelj takve poruke nasjedne i odgovori poÅ¡iljatelju, slijedi dostavljanje broja raÄuna i naÄina uplate novca.

U e-mail poruci naslovljenoj “Trebam tvoju pomoÄ‡” dolazi poruka ovakvog ili sliÄnog sadrÅ¾aja:

“Oprosti Å¡to ti se javljam ovako. Otputovao sam u Turska, i moja torba, u kojoj je bila putovnica i kreditne kartice su mi ukrali. Veleposlanstvo Ä‡e mi pomoÄ‡i i dozvoliti mi da letim bez putovnice, samo moram platiti kartu i podmiriti raÄune u hotelu. NaÅ¾alost, do novca ne mogu doÄ‡i bez kartice. Kontaktirao sam banku, ali treba im joÅ¡ vremena da mi naprave novu karticu. Mislio sam te zamoliti da mi posudiÅ¡ neÅ¡to novaca koje Ä‡u ti vratiti po povratku. Treba mi 1.250 eura da pokrijem troÅ¡kove. Moram biti na prvom sljedeÄ‡em let. Mogu ti proslijediti detalje o tome kako vi moÅ¾eÅ¡ slati novac. Molim te javi mi je li to moguÄ‡e. Å½eljno iÅ¡Äekujem tvoj odgovor!”

Primljena poruka sadrÅ¾i niz jeziÄnih i gramatiÄkih greÅ¡aka, pa veÄ‡ ta Äinjenica ukazuje na pokuÅ¡aj prijevare.

Upozoravaju graÄ‘ane da ne nasjedaju na takve internetske prijevare i da se ne upuÅ¡taju u sumnjive novÄane transakcije kako ne bi postali Å¾rtve kaznenog djela ili nesvjesno sudjelovali u poÄinjenju kaznenih djela.

Ukoliko vas naizgled poznata osoba traÅ¾i da joj uplatite novac iz bilo kojeg razloga, dobro razmislite i provjerite sve okolnosti, ne uplaÄ‡ujte novac i ne ustupajte podatke o svojim bankovnim raÄunima i karticama drugim osobama prije nego pouzdano utvrdite o kome je rijeÄ.

Najbolji naÄin zaÅ¡tite od ove vrste prijevare je neodgovaranje, odnosno ignoriranje te brisanje sumnjivih poruka. Uz to, savjetujemo pridrÅ¾avanje opÄ‡ih uputa o Äuvanju osobnih podataka i redovito mijenjanje Å¡ifre te redovito aÅ¾uriranje antivirusnih alata.

Prema dosadaÅ¡njim saznanjima, najÄeÅ¡Ä‡e se hakiraju Gmail raÄuni, a stvarnom korisniku hakiranog raÄuna uglavnom je onemoguÄ‡en daljnji pristup i koriÅ¡tenje raÄuna. Ako ste korisnik Äiji je Gmail raÄun hakiran i ne moÅ¾ete pristupiti svojim podacima, kontaktima i e-mailovima, trebate Google-u prijaviti zlouporabu raÄuna. To je moguÄ‡e uÄiniti s Google-ovih stranica za podrÅ¡ku korisnicima, zajedniÄkog naziva “Prijavite zloupotrebu i nazakonite aktivnosti” (Report abuse and illegal activity). MoÅ¾ete se posluÅ¾iti i postupkom pod nazivim “Popis za sigurnosnu provjeru usluge Gmail” (Gmail security check) kako biste provjerili je li vam raÄun siguran. Stranice su dostupne i na hrvatskom i na engleskom jeziku, savjeti su iz Policijske uprave varaÅ¾dinske.

www.vzaktualno.hr