2016. – Stranica 853

15. veljače 2016.

760

Arhiva

U 11. kolu stolnoteniske Superlige varaÅ¾dinski STK Starr izgubio je na gostovanju u Dubrovniku od STK Libertas Marinkolor rezultatom 4:2.

DubrovÄani su poveli pobjedom ZubÄiÄ‡a nad Japecom 3:1 (11:7, 4:11, 11:7, 11:4), zatim je vodstvo poveÄ‡ao JuzbaÅ¡iÄ‡ pobjedom protiv ReÄ‘epa takoÄ‘er 3:1 (6:11, 11:8, 11:4, 11:7). Na 3:0 poveÄ‡ao je SimoviÄ‡ pobjedom nad Horvatom 3:0 (11:1, 11:8, 11:3), a nadu u preokret vraÄ‡a nepobjedivi par Japec/ReÄ‘ep koji pobjeÄ‘uje par ZubÄiÄ‡/SimoviÄ‡ 3:2 (11:8, 11:6, 6:11, 8:11, 11:2). ReÄ‘ep potom pobjedom protiv ZubÄiÄ‡a 3:1 (9:11, 11:8, 11:6, 11:9) smanjuje ukupni rezultat na 3:2, ali u posljednjem susretu SimoviÄ‡ pobjeÄ‘uje Japeca 3:1 (9:11, 11:4, 11:3, 11:9) i donosi ukupnu pobjedu Libertasu.

UnatoÄ porazu Starrovci su ostali na prvom mjestu prvenstvene ljestvice, a u sljedeÄ‡em kolu doÄekuju Å¡estoplasiranu ekipu STK Split.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Istraga protiv oca i maloljetnog sina zbog pokušaja ubojstva

15. veljače 2016.

321

Arhiva

Å½upanijsko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u VaraÅ¾dinu je donijelo rjeÅ¡enje o provoÄ‘enju istrage protiv hrvatskog drÅ¾avljanina (1979.) i rjeÅ¡enje o provoÄ‘enju pripremnog postupka prema maloljetniku (2000.) zbog osnovane sumnje na poÄinjenje kaznenog djela pokuÅ¡aja ubojstva.

-Postoji osnovana sumnja da je okrivljenik 24. srpnja 2015. u mjestu KurÅ¡anec; zajedno sa svojim maloljetnim sinom; pokuÅ¡ao usmrtiti oÅ¡teÄ‡enika na naÄin da mu je tijekom fiziÄkog sukoba zadao ubod noÅ¾em u leÄ‘a i nanio mu ranu, dok je maloljetnik uÅ¡icom sjekire tri puta udario oÅ¡teÄ‡enika po zatiljku, no do smrtnog ishoda nije doÅ¡lo jer je oÅ¡teÄ‡enik uspio pobjeÄ‡i – objavljeno je na web stranici DORH-a VaraÅ¾din.

www.vzaktualno.hr

Bolnice se vraÄ‡aju na upravljanje Å¾upanijama!

15. veljače 2016.

398

Arhiva

Samo Ä‡e jedna bolnica ostati u vlasniÅ¡tvu drÅ¾ave, najavio je novi ministar zdravlja dr. Dario NakiÄ‡ u intervjuu za Jutarnji list. To bi znaÄilo da se ostale bolnice vraÄ‡aju na upravljanje Å¾upanijama, odnosno da se definitivno ukida zakon o sanaciji.

Namjeravate ukinuti zakon o sanaciji bolnica.

– Da. U najkraÄ‡em moguÄ‡em vremenu ukinut Ä‡e se zakon o sanaciji. Taj je zakon omoguÄ‡io da se ljudi imenuju na duÅ¾nosti u bolnicama bez natjeÄaja, bez programa, bez Å¾ivotopisa… a bolnice su i uz to opet imale gubitke u proÅ¡loj godini. Neki su nauÄili kako bolje fakturirati usluge, a oni manje snalaÅ¾ljivi opet stvaraju gubitke.

U drÅ¾avnom vlasniÅ¡tvu namjeravate ostaviti samo KBC Zagreb kao nacionalnu sveuÄiliÅ¡nu bolnicu, a ostali KBC-ovi bili bi u vlasniÅ¡tvu Å¾upanija!

– DrÅ¾ava Ä‡e ostati vlasnik samo KBC-a Zagreb kao bolnice koja pruÅ¾a najviÅ¡u razinu zdravstvene skrbi. Primjerice, u svakoj hrvatskoj bolnici, ukljuÄujuÄ‡i i KBC-ove, na prvom su mjestu operacije Å¾uÄi, a potom bruh. Mislim da je to neprihvatljivo jer bolnica najviÅ¡e razine mora rjeÅ¡avati najkompleksnije sluÄajeve. U ostalim KBC-ovima i dalje Ä‡e se raditi i nastava i klinika. VlasniÅ¡tvo u tome ne bi trebalo biti smetnja. Uostalom, KB Sveti Duh u vlasniÅ¡tvu je Grada Zagreba i funkcionira najnormalnije kao nastavna baza za studente i profesore.

Cijeli intervju proÄitajte na jutarnji.hr

www.aktualmno.hr

Vikend u srcu Like osvojio/la je…

15. veljače 2016.

302

Arhiva

Vikendom u srcu Like za minimalno dvije do maximalno Äetiri osobe random odabirom usreÄ‡ili smo jednog Äitatelja.

Molimo Vesnu BrajkoviÄ‡ da nam se javi u inbox fan stranice portala za daljnji dogovor oko preuzimanje nagrade.

nagrada

Svima ostalima Å¾elimo viÅ¡e sreÄ‡e drugi put, biti Ä‡e joÅ¡ prilika:)

VaÅ¡ vzaktualno.hr

Razvrstavanje otpada na kuÄ‡nom pragu: zašto i kako?

15. veljače 2016.

300

Arhiva

Udruga Eko Breza iz VaraÅ¾dina u suradnji s komunalnom tvrtkom ÄŒistoÄ‡a d.o.o. VaraÅ¾din organizira javne tribine za graÄ‘anstvo po mjesnim odborima grada VaraÅ¾dina kako bi se graÄ‘anima objasnilo zbog Äega, kako i na koji je naÄin potrebno odvajati otpad u kuÄ‡anstvu i kako ga pripremati za otpremu, informacije su iz udruge.

Za sada su najavljene tribine u srijedu, 17. veljaÄe, u druÅ¡tvenim prostorijama 7. mjesnog odbora VaraÅ¾din â€žBiÅ¡kupec“, s poÄetkom u 19 sati, na adresi Mirka KolariÄ‡a 23, u Äetvrtak, 18. veljaÄe, u druÅ¡tvenim prostorijama 1. mjesnog odbora VaraÅ¾din â€žCentar“, s poÄetkom u 19 sati, na adresi A. Stepinca 1, u petak, 19. veljaÄe, u druÅ¡tvenim prostorijama Mjesnog odbora KuÄ‡an Marof, s poÄetkom u 19 sati, na adresi Marofska 2a, za graÄ‘ane MO KuÄ‡an Marof, MO Gornji KuÄ‡an, MO Donji KuÄ‡an i MO Zbelava te u ponedjeljak, 22. veljaÄe, u druÅ¡tvenim prostorijama 3. mjesnog odbora VaraÅ¾din s poÄetkom u 19 sati, na adresi ZagrebaÄka 17.

Pozivaju graÄ‘ane da se odazovu u Å¡to veÄ‡em broju kako bi se razjasnile sve nejasnoÄ‡e vezane uz odvajanje otpada u domaÄ‡instvima. Uz predstavnike udruge Eko Breza na postavljena pitanja graÄ‘ana odgovarat Ä‡e i struÄnjaci iz ÄŒistoÄ‡e.

www.vzaktualno.hr

VeÄ‡e rate kredita u švicarcima za klijente ZABA-e i OTP-a

15. veljače 2016.

312

Arhiva

Ovih su dana neki duÅ¾nici u CHF dobili svoje prve rate u eurima, nakon provedene konverzije, no klijente ZagrebaÄke banke i OTP-a “razveselili” su uveÄ‡ani anuiteti, nakon Å¡to su im banke prestale obraÄunavati rate prema zamrznutom teÄaju Å¡vicarskog franka Äija je zakonska primjena istekla. Kod jednih je posrijedi neznatna razlika od stotinjak kuna, no kod drugih je to 400, 500 ili 1000 kuna.

Kako piÅ¡e VeÄernji list, a prenosi Poslovni.hr, preplaÄ‡eni bi iznos, s obzirom na to da je nastao nakon 30. rujna 2015., sukladno zakonu, trebali dobiti na prvom anuitetu nakon konverzije. A ona joÅ¡ uvijek u velikom dijelu banaka nije privedena kraju.

U ZagrebaÄkoj banci trebala bi biti gotova do kraja veljaÄe, jave li se dotad svi od 93 posto duÅ¾nika u CHF koliko ih je prihvatilo konverziju. Banka zbog razlike u teÄaju naplaÄ‡uje uveÄ‡ane rate i vratit Ä‡e ih klijentima vjerojatno veÄ‡ u oÅ¾ujku, dovrÅ¡e li konverziju u veljaÄi. RBA i dalje primjenjuje “zamrznuti” teÄaj i neÄ‡e imati preplate po osnovi teÄajnih razlika, a osim informacije da je konverzija joÅ¡ u tijeku, ne preciziraju koliko su daleko odmaknuli. Premda su najavljivali da Ä‡e konverziju zavrÅ¡iti do kraja sijeÄnja, poneÅ¡to se otegnula i u PBZ-u, koji je dosad konvertirao najveÄ‡i udio kredita od svih banaka – 90 posto, objavljeno je na Poslovnom.hr.

3. DjeÄji plac – sajam rabljene djeÄje odjeÄ‡e, obuÄ‡e i igraÄaka….

15. veljače 2016.

315

Arhiva

Humanitarna udruga FB humanitarci VaraÅ¾din u subotu, 5. oÅ¾ujka, organizira 3. DjeÄji plac – sajam rabljene djeÄje odjeÄ‡e, obuÄ‡e i igraÄaka. Sajam Ä‡e se odrÅ¾ati na natkrivenom dijelu Gradske trÅ¾nice VaraÅ¾din od 16 do 20 sati.

Za sve roditelje koji muku muÄe s obnavljanjem garderobe za svoju djecu ili imaju rabljenu odjeÄ‡u koju su djeca prerasla, evo savrÅ¡ene prilike za rjeÅ¡avanje takvih problema, istiÄu FB humanitarci. Mamama, i tatama, prodavaÄima na raspolaganju Ä‡e biti 150 klupa po cijeni od 20 kuna. Prijave za sajam su moguÄ‡e iskljuÄivo na mail adresu: djecji.plac@gmail.com i trebaju sadrÅ¾avati toÄno ime i prezime prodavatelja, te adresu, grad i telefonski broj. Prijave za prodavatelje su u tijeku i primaju se do popunjenja prodajnog prostora. Prilikom prijave, na mail dobivate i sve potrebne podatke o tijeku sajma i osnovnim pravilima. Ulaz za kupce je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Pet medalja plivaÄa VaraÅ¾dina

15. veljače 2016.

306

Arhiva

PlivaÄice i plivaÄi VaraÅ¾dina nastupili su u subotu na 9. plivaÄkom mitingu Å½abac u Zagrebu, iz serije mini GP. Na mitingu je nastupilo 13 klubova s 300-tinjak natjecatelja.

NajuspjeÅ¡niji iz PK VaraÅ¾din bili su Karlo Hajdinjak i Petra Å vetak. Karlo je osvojio bronÄanu medalju na 100 i 200 prsno te isplivao joÅ¡ jednu normu za PH (200 kraul), dok je Petra bila srebrna na 100 i 200 prsno te bronÄana na 200 delfin. JoÅ¡ je plivala i 100 delfin, gdje je zauzela odliÄno sedmo mjesto.

Za Karla ovo je bio zadnji miting prije nastupa na Prvenstvu Hrvatske, koje Ä‡e se odrÅ¾ati od 25. do 28. veljaÄe u Splitu, a za koje je ostvario pravo nastupa na ukupno 8 disciplina.

Uz Petru i Karla, dobar rezultat ostvarili su Lovro PintariÄ‡, peti na 200 delfin, Anamaria CmreÄak, peta na 200 prsno te osma na 100 prsno, i Willi Tropp, Å¡esti na 200 prsno. Na mitingu su joÅ¡ nastupili i Simona CrnÄiÄ‡, Marija Erceg i Karlo Rosenthal.

www.vzaktualno.hr

Vatrogasni dom opremljen grijanjem

15. veljače 2016.

312

Arhiva

Kao i mnoge poslove u Vatrogasnom domu u Svibovcu Podravskom, i poslove instalacije grijanja odradili su sami Älanovi druÅ¡tva. Iz sredstava koje dobivaju kao redovitu dotaciju iz proraÄuna OpÄ‡ine SraÄinec, izdvojili su oko 170.000 kuna, a oko 200.000 kuna dobili su od Ministarstva gospodarstva, u okviru projekta poveÄ‡anja energetske uÄinkovitosti.

– Sva ta sredstva uloÅ¾ili smo u dogradnju i zavrÅ¡etak Vatrogasnog doma, a OpÄ‡ina SraÄinec nam je isplatila i dodatna sredstva kako bismo obavili Å¡to viÅ¡e radova. ZavrÅ¡eno je kompletno vanjsko ureÄ‘enje doma i prizemlje doma, tj. operativni dio iz kojeg Älanovi kreÄ‡u na intervencije. Sad imamo grijanje, vodu, sanitarne Ävorove i sve osnovno Å¡to je potrebno za normalan rad. Poslove instalacije struje, grijanja i odvodnje odradili smo sami, Älanovi DVD-a Svibovec Podravski. Da smo plaÄ‡ali izvoÄ‘aÄe za sve ove radove, ne bismo bili ni blizu zavrÅ¡etka radova koji su bili potrebni. Svojim smo dobrovoljnim radom ostvarili velike uÅ¡tede – izjavio je predsjednik DVD-a Svibovec Podravski Marijan Videc.

www.vzaktualno.hr

Slijede li problemi s kreditima u eurima?

15. veljače 2016.

300

Arhiva

Ako bi kuna oslabila za 10 posto tada bi teÄaj narastao na 8,42 samim time i anuitet za 299 kuna. StruÄnjaci upozoravaju da je u skorijoj buduÄ‡nosti moguÄ‡e slabljenje kune. Kako piÅ¡e Dnevnik.hr, za one koji veÄ‡ imaju kredite u eurima postoje tri crna scenarija – prenosi Poslovni.hr.

1. primjer

Ako na primjer, imate 60.000 eura kredita na rok od 20 godina uz promjenjivu kamatu od 4,8 posto rata kredita vam trenutno iznosi 2982 kune.

2. scenario

Ako bi kuna oslabila za 10 posto tada bi teÄaj narastao na 8,42 samim time i anuitet za 299 kuna. Ako pak naraste euribor, prosjeÄna kamatna stopa po kojoj se banke zaduÅ¾uju na europskom trÅ¾iÅ¡tu, za recimo 2 posto vaÅ¡ anuitet bit Ä‡e veÄ‡i za 481 kunu.

3. scenario

TreÄ‡a opcija je da oslabi kuna i naraste euribor, a tada bi rata bile veÄ‡a za 825 kuna.

– Najbolje se zaduÅ¾ivati u onoj valuti u kojoj imate i prihode – poruÄuje ekonomski analitiÄar Luka BrkiÄ‡, a prenosi Poslovni.hr.