Do lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine Hrvatska bi, potvrdio nam je izvor iz Vladinih krugova, trebala dobiti novi teritorijalni ustroj, piše Jutarnji.hr.
– Cilj Vlade je povećanje uÄinkovitosti i kvalitete javne uprave. To ukljuÄuje i teritorijalni preustroj zemlje. Od županija se, primjerice, oÄekuje da koordiniraju druÅ¡tveni i ekonomski razvoj na svojem podruÄju, a velik broj sadaÅ¡njih županija to nije u stanju – kaže naÅ¡ sugovornik.
Vlada će, prema svemu sudeći, ići na zaobilaznu regionalizaciju. Naime, županije će opstati, pa neće biti potrebno mijenjati Ustav. No, s druge strane, država će morati odrediti kriterije po kojima će se krojiti novi županijski ustroj zemlje. Jedan od njih svakako će biti odreÄ‘eni broj stanovnika. No, u obzir će se, gotovo je sigurno, uzimati i druga mjerila. Primjerice, Danskoj su, istiÄe naÅ¡ sugovornik, jedan od kriterija za krojenje novih regija bile i bolnice s obzirom na oÄekivanje da svaka regija na odreÄ‘enoj udaljenosti ima barem jednu takvu ustanovu. O svemu tome ovisit će i koliko će novih županija Hrvatska u konaÄnici imati. Sada ih je, ako uraÄunamo i Grad Zagreb, koji ima status županije, 21.
Kako se neslužbeno može Äuti, na stolu je i prijedlog podjele zemlje na pet do sedam županija. To znaÄi da bi se nove županije slagale oko vodećih regionalnih srediÅ¡ta u zemlji – Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.
– Za zemlju veliÄine Hrvatske optimalno je da ima pet do sedam županija – naglaÅ¡ava naÅ¡ izvor.
Drugim rijeÄima, proÄ‘e li takav prijedlog, to znaÄi da bi cijela Slavonija u budućnosti bila samo jedna županija, dok bi se na podruÄju Dalmacije mogle formirati dvije. SadaÅ¡nja Istarska županija vjerojatno bi ostala jedna cjelina, dok bi se županije u ostatku zemlje, prema tom prijedlogu, okrupnile oko Zagreba, Varaždina i Rijeke.
Teritorijalni bi preustroj trebao zahvatiti i lokalnu razinu, odnosno gradove i općine. Hrvatska sada ima 128 gradova i 428 općina. U Vladi su skloni zadržati podjelu na gradove i općine, no do lokalnih bi se izbora moglo ići na smanjenje njihova broja. Ipak, i tu je otvoreno pitanje kako to realizirati.
Jedan od kriterija svakako će biti i minimalan broj stanovnika koje grad ili općina moraju imati. Na to je ovih dana upozorila i nova ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegović. To, meÄ‘utim, neće biti jedini kriterij. U obzir će se vjerojatno uzimati i financijska snaga i razvijenost jedinica lokalne samouprave te njihova neovisnost o srediÅ¡njem državnom proraÄunu, kao i funkcije koje ostvaruju za Å¡iru zajednicu.
I u reformi lokalne samouprave, koja će se odvijati usporedo s reformom regionalnog ustroja, cilj je, objaÅ¡njava naÅ¡ sugovornik, stvoriti jedinice lokalne samouprave, koje graÄ‘anima na odreÄ‘enom podruÄju mogu ponuditi izvrÅ¡avanje osnovnih funkcija. Dojam je da bi u Vladi najsretniji bili kada bi jedinice lokalne samouprave same predlagale svoje spajanje i okrupnjavanje, pa makar i samo u segmentu pružanja komunalnih usluga, Å¡to bi velikom broju njih omogućilo da opstanu barem formalno, iako u praksi ne bi imale znaÄajnijih funkcija. Teritorijalni preustroj zemlje trebao bi se provesti usporedo s funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom, kojom bi se na regionalnu i lokalnu razinu spustilo kako veće ovlasti tako i veća financijska sredstva. No, u cijeloj priÄi valja voditi raÄuna da se ovdje radi tek o prvim prijedlozima reforme regionalnog i lokalnog ustroja, Å¡to znaÄi da bi konaÄni sadržaj reforme mogao biti bitno drukÄiji. Sve će ovisiti, uvjeravaju nas upućeni, o tome Å¡to će reći partneri u socijalnom dijalogu, struÄnjaci i javnost.
KonaÄno, o tim prijedlozima treba postići i suglasje meÄ‘u partnerima u Vladi, Å¡to teÅ¡ko da će biti lak zalogaj.
– O svim tim reformskim potezima razgovarat će se u Vladi. Najprije se trebamo dogovoriti o kriterijima, a o njima će potom ovisiti koliko ćemo u konaÄnici imati županija, gradova i općina – zakljuÄuje naÅ¡ sugovornik, istiÄući kako se u reformu neće ići ni sjekirom ni nabrzinu, piÅ¡e Jutarnji.hr.
www.vzaktualno.hr
