2016. – Stranica 890

3. veljače 2016.

372

Arhiva

OpÄ‡insko drÅ¾avno odvjetniÅ¡tvo u ÄŒakovcu je donijelo rjeÅ¡enje o provoÄ‘enju istrage protiv hrvatskog drÅ¾avljanina (1962.) zbog osnovane sumnje da je poÄinio kazneno djelo iskoriÅ¡tavanja djece za pornografiju iz Äl. 163. st. 2. Kaznenog zakona – objavljeno je na mreÅ¾noj stranici Å½upanijskog drÅ¾avnog odvjetniÅ¡tva u VaraÅ¾dinu.

Osnovano se sumnja da je okrivljenik u studenom i prosincu 2015. godine na internetskoj druÅ¡tvenoj mreÅ¾i Facebook objavio neprimjereni komentar s animiranom slikovnom datotekom djeÄje pornografije.

www.vzaktualno.hr

Koja je korist od aerobne tjelesne aktivnosti

3. veljače 2016.

340

Arhiva

Aerobni trening je oblik treninga pri kojem se koriste velike miÅ¡iÄ‡ne grupe za izvoÄ‘enje ritmiÄkih pokreta kojima se do odreÄ‘enog nivoa podiÅ¾e frekvencija srca i disanja u odreÄ‘enom vremenskom periodu. To je trening pri kojem je srÄani puls 55% do 90% od maksimalnog, a organizam postiÅ¾e stabilno stanje izmeÄ‘u unosa i potrebe za kisikom.Primjer aerobnog treninga su: jogging, veslanje, voÅ¾nja bicikla, sat aerobika, plivanje, planinarenje, itd.

Koji su povoljni uÄinci aerobnog treninga?

FizioloÅ¡ke promjene: poveÄ‡ava se veliÄina srÄanog miÅ¡iÄ‡a, veÄ‡a je snaga srÄane kontrakcije, viÅ¡e krvi po jednoj kontrakciji, manji puls u mirovanju, niÅ¾i puls pri submaksimalnom optereÄ‡enju, smanjuje se rizik od srÄanog udara, viÅ¡i je postotak preÅ¾ivljavanja kod srÄanog udara.

KrvoÅ¾ilni sustav: smanjuje se sistoliÄki i dijastoliÄki krvni tlak u mirovanju, smanjuje se LDL kolesterol (â€žloÅ¡“ kolesterol) i trigliceridi, poveÄ‡ava se HDL kolesterol (â€ždobar“ kolesterol), poveÄ‡ava se volumen krvi.

DiÅ¡ni sustav:veÄ‡i funkcionalni kapacitettokom vjeÅ¾banja, veÄ‡i dotok krvi u pluÄ‡a, veÄ‡i vitalni kapacitet (kapacitet disanja).

MiÅ¡iÄ‡ni sustav:poveÄ‡ava se miÅ¡iÄ‡ni tonus (napetost),bolja prokrvljenost (kapilarizacija), poveÄ‡ava se otpornost na miÅ¡iÄ‡ni zamor, bolji opÄ‡i izgled.

PsiholoÅ¡ke promjene:veÄ‡e osobno zadovoljstvo, smanjuje se napetost uzrokovana psiholoÅ¡kim stresom, poveÄ‡ava se sposobnost relaksacije.

Na koji naÄin mogu ustanoviti da li sam ojaÄao srce?

Jednostavno izmjerite puls tri dana za redom, prije ustajanja iz kreveta i nakon mirnog buÄ‘enja (bez budilice) te izraÄunajte vaÅ¡ prosjeÄni puls u mirovanju.

Isto uÄinite nakon 12-tjednog programa aerobnog vjeÅ¾banja. Ako ste pravilno odradili program,vaÅ¡e srce Ä‡e raditi ekonomiÄnije, u svakoj kontrakciji (otkucaju) Ä‡e izbaciti veÄ‡u koliÄinu krvi, u krvi Ä‡e biti viÅ¡e eritrocita koji prenose kisik Å¡to Ä‡e rezultirati smanjenim brojem otkucaja.

NaroÄito veliki napredak, gotovo dramatiÄne promjene mogu se primijetiti kod poÄetnika. Å to je nivo utreniranosti viÅ¡i, promjene su manje i teÅ¾e ostvarive. Kod visokog nivoa utreniranosti moÅ¾e se desiti i zastoj u razvoju aerobnog kapaciteta, tzv. “plafon” te je u tom sluÄaju potrebno koristiti posebne metode treniranja.

ProsjeÄna osoba ima puls u mirovanju od 60 do 80 otkucaja u minuti.PuÅ¡aÄi imaju i do 10 otkucaja viÅ¡e od nepuÅ¡aÄa. IzraÄunajte koliko je to otkucaja viÅ¡e u jednom satu, danu, godini, koliko ta miÅ¡iÄ‡na pumpa uÄini suviÅ¡nog rada. Neki sportaÅ¡i, npr. vrhunski biciklisti imaju puls u mirovanju 30 otkucaja ili jedan otkucaj u 2 sekunde!

Trenirane osobe mogu viÅ¡e, jaÄe, brÅ¾e!

Anica Sitar Dvorski, prof. kineziologije

Zbog gripe uveden I. stupanj ograniÄenja posjeta u bolnicama

3. veljače 2016.

286

Arhiva

Do posljednjeg dana sijeÄnja Zavod za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije, Higijensko-epidemioloÅ¡ka djelatnost, zaprimila je 50-tak prijava oboljelih od gripe. Potvrdila je to za Aktualno.hr Katica ÄŒusek AdamiÄ‡ iz Zavoda. Prema njenim rijeÄima zasada nema informacija da je kod nekog, od 50-ak prijavljenih sluÄaja, bilo teÅ¾ih komplikacija.

-S obzirom na trajanje epidemije gripe, bez obzira Å¡to je manji broj prijava za ovo razdoblje, ne preporuÄa se odlazak u zdravstvene ustanove ukoliko to nije neophodno, a isto tako zbog zaÅ¡tite bolesnika u bolnicama se ograniÄuje broj posjeta – doznajemo od ÄŒusek AdamiÄ‡, dr. med. spec. epidemiologije. Sanacijski upravitelj Mladen Smoljanec pojasnio je da se radi o I stupnju ograniÄenja Å¡to znaÄi da u posjetu moÅ¾e doÄ‡i jedna zdrava osoba na svakog pacijenta.

InaÄe, najviÅ¡e oboljelih javilo se u pretposljednjem tjednu proteklog mjeseca, toÄnije izmeÄ‘u 18. i 24. sijeÄnja. Tada je zabiljeÅ¾eno 19 novih sluÄajeva od Äega 15 kod osoba izmeÄ‘u 30 i 64 godina.

Iz Zavoda joÅ¡ jednom podsjeÄ‡aju kako se ponaÅ¡ati ukoliko obolite od gripe.

-LijeÄenje gripe je simptomatsko, a to podrazumijeva mirovanje, uzimanje veÄ‡e koliÄine tekuÄ‡ine, lijekova za sniÅ¾avanje temperature i bolova te suzbijanje kaÅ¡lja. Gripa se ne lijeÄi antibioticima jer antibiotici ne djeluju na viruse. O primjeni antibiotika u vrijeme gripe odluÄiti Ä‡e lijeÄnik ukoliko je doÅ¡lo do razvoja bakterijskih komplikacija gripe poput upale uha ili pluÄ‡a. Starije osobe, odnosno bolesnici s teÅ¾im simptomima i kroniÄnim bolestima, s poveÄ‡anim rizikom za nastanak komplikacija lijeÄe se sa specifiÄnim antivirusnim lijekovima pod kontrolom lijeÄnika. Obavezno se javiti lijeÄniku ukoliko temperatura iznad 40oC traje duÅ¾e od tri dana, ako imate bolno grlo s nateÄenim limfnim Ävorovima, ako doÄ‘e do poremeÄ‡aja svijesti, pojaÄanog kaÅ¡lja s iskaÅ¡ljajem, osjeÄ‡aja skraÄ‡enog daha i pritiska u prsnom koÅ¡u, stalnog povraÄ‡anja i eventualno pojave osipa – istiÄu u Zavodu za javno zdravstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

www.vzaktualno.hr

Slijedi zahladnjenje, u veÄernjim satima moguÄ‡ snijeg

3. veljače 2016.

470

Arhiva

Nakon Å¡to smo nekoliko dana imali pravo proljetno vrijeme s nevjerojatno visokim iznad prosjeÄnim temperaturama za ovo doba godine, u ponedjeljak gotovo do 20 stupnjeva Celzijevih, slijedi promjena vremena, zahladnjenje pa Äak je moguÄ‡ i snijeg.

Prema prognozi DrÅ¾avnog hidrometeoroloÅ¡kog zavoda za danas je prognoza umjereno do preteÅ¾no oblaÄno uz povremenu kiÅ¡u, ÄeÅ¡Ä‡u poslijepodne i naveÄer, kada su na sjevernom Jadranu moguÄ‡i i lokalni pljuskovi s grmljavinom. Uz pad temperature zraka u gorju Ä‡e biti snijega, a potkraj dana i u noÄ‡i susnjeÅ¾ice i snijega moÅ¾e biti ponegdje u niÅ¾im predjelima. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo.

NaveÄer Ä‡e u unutraÅ¡njosti zapuhati umjeren do jak sjeverni vjetar, a u noÄ‡i na sjevernom i srednjem Jadranu mjestimice jaka, na udare i olujna bura i tramontana. Temperatura zraka veÄ‡inom od 8 do 13, u Dalmaciji ido 16 Â°C. Poslijepodne i naveÄer u unutraÅ¡njosti osjetno zahladnjenje s temperaturom izmeÄ‘u 2 i 7 Â°C.

NeÅ¡to niÅ¾e temperature bit Ä‡e i slijedeÄ‡ih dana, ali bez padalina. VeÄ‡inom sunÄano uz malo naoblake bit Ä‡e do nedjelje. Nakon toga slijedi nova promjena vremena te kiÅ¡a u ponedjeljak.

www.vzaktualno.hr

Borba za hranu slatkih zamoraca

3. veljače 2016.

346

Arhiva

Oni jako vole papati, ali ne vole baÅ¡ dijeliti.

Pogledajte danaÅ¡nji video dana i borbu za hranom malih zamoraca, koji su nas osvojili na prvu.

Vic dana – U duÄ‡anu

3. veljače 2016.

753

Arhiva

IÅ¡ao Mujo sa malim Mujicom u trgovinu kupit pive.

DoÅ¡li oni u trgovinu i sad mali dosaÄ‘uje:

“Ajde tata, kupi Å¾vaku, kupi Å¾vaku.”

“BjeÅ¾ tamo j***** te Å¾vaka..”

“Ma, ajde, evo samo kunu, samo kunu.”

Kupi Mujo malom Å¾vaku, mali je strpa u usta napravi balon i balon pukne. Zaljepi Mujo malom Å¡amarÄinu i kaÅ¾e: “Å ta god ti kupim uniÅ¡tiÅ¡!”

Prometna nesreÄ‡a

2. veljače 2016.

922

Arhiva

Danas poslijepodne dogodila se prometna nesreÄ‡a u Ulici RuÄ‘era BoÅ¡koviÄ‡a u VaraÅ¾dinu.

U nesreÄ‡i, u kojoj su sudjelovala tri vozila, prema nesluÅ¾benim informacijama, ozlijeÄ‘ena je jedna osoba. ViÅ¡e informacija o nesreÄ‡i bit Ä‡e poznato nakon policijskog oÄevida.

FOTO: SiniÅ¡a SoviÄ‡ / Foto agencija Sjever

www.vzaktualno.hr

UÄenici izmlatili profesoricu povijesti

2. veljače 2016.

333

Arhiva

U splitskoj osnovnoj Å¡koli Dobri juÄer ujutro doÅ¡lo je do sukoba izmeÄ‘u uÄenika i uÄenice 7. razreda s jedne te profesorice povijesti s druge strane.

Dalmacija News nesluÅ¾beno doznaje, a Jutarnji.hr prenosi, kako su uÄenici, koji su inaÄe poznati po problematiÄnom ponaÅ¡anju, profesoricu tukli rukama i nogama, a u obrani je i ona njih udarala. U naguravanju koje se dogodilo na Å¡kolskom hodniku, profesorica je izvukla deblji kraj – lakÅ¡e je ozlijeÄ‘ena.

Voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu, Å¡port, informiranje i tehniÄku kulturu, Nansi IvaniÅ¡eviÄ‡, potvrdila je da je od ravnateljice Mirjane Dodig dobila tek usmenu potvrdu o incidentu.

– Razgovarali smo s ravnateljicom, o detaljima incidenta nismo upoznati jer joÅ¡ pismeno oÄitovanje nismo dobili. Ravnateljica je pripremila jedan dopis kojima Ä‡e nas obavijestiti. Iz razgovora s ravnateljicom mogu potvrditi da je doÅ¡lo do incidenta odnosno naguravanja dvoje uÄenika i profesorice nakon Äega je doÅ¡lo do ozljeÄ‘ivanja jedne osobe, ali detalje ne znam. Ravnateljica Å¡kole poduzela je sve mjere i obavila razgovore s nadleÅ¾nim institucijama – kazala je IvaniÅ¡eviÄ‡.

UÄenici koji su svjedoÄili ovom nemilom dogaÄ‘aju pozvani su da u pratnji roditelja doÄ‘u u policijsku postaju kako bi se rasvijetlile okolnosti tuÄnjave.

– Å okirana sam. Å okirana su i djeca jer je ovaj razred inaÄe vrlo miran. UÄenica koja je napala uÄiteljicu i ranije je bila problematiÄna, ali do ovoga nije trebalo doÄ‡i. Ovakve stvari se ne smiju dogaÄ‘ati, naroÄito ne u Å¡koli – kazao je jedan od roditelja Äije je dijete svjedoÄilo incidentu.

Iz splitske policije nisu htjeli potvrditi da je rijeÄ o Å¡koli Dobri s obzirom da rijeÄ o maloljetnicima veÄ‡ su samo Å¡turo potvrdili da se incident dogodio, piÅ¡e Dalmacija News, a prenosi Jutarnji.hr.

www.vzaktualno.hr

Najaktivnije savjetodavno tijelo VaraÅ¾dinske Å¾upanije

2. veljače 2016.

286

Arhiva

U Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu odrÅ¾ana je 12. sjednica Savjeta za zdravlje na kojoj se, izmeÄ‘u ostalog, raspravljalo o stanju u zdravstvenim ustanovama na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije te o radu samog Savjeta za zdravlje u protekloj godini o Äemu Ä‡e se izvjeÅ¡taj podnijeti na sljedeÄ‡oj SkupÅ¡tini VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ naglasio kako je Savjet za zdravlje prvenstveno savjetodavno tijelo VaraÅ¾dinske Å¾upanije koje raspravlja o zdravstvenoj politici na podruÄju naÅ¡e Å¾upanije.

– Na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije provode se planska zapoÅ¡ljavanja u podruÄju zdravstva pa se tako samo protekle godine zaposlilo Äak 53 novih specijalizanata, 44 ih je poslano na subspecijalizaciju te je zaposleno 176 medicinskih sestara, no s druge strane postoji veliki problem Å¡to Ä‡e se traÅ¾iti joÅ¡ viÅ¡e lijeÄnika, a trenutno ih na trÅ¾iÅ¡tu nema, Å¡to je problem i za zdravstveni sustav opÄ‡enito – naglasio je KiÅ¡iÄ‡.

Na Sjednici su bili i ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova s podruÄja VaraÅ¾dinske Å¾upanije koji su svi redom utvrdili upravo veliki problem nedostatka medicinskih kadrova te problem financiranja njihovih specijalizacija koje se naÅ¾alost financiraju samo iz vlastitih sredstava, a nuÅ¾ni su, informacije su iz VaraÅ¾dinske Å¾upanije.

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu VaraÅ¾dinske Å¾upanije Jasminka BegiÄ‡ naglasila je kako je edukacija stanovniÅ¡tva najvaÅ¾nija prevencija. Upravo u polju hitne medicinske pomoÄ‡i vaÅ¾no je educirati stanovniÅ¡tvo kako reagirati u situacijama hitne pomoÄ‡i pa sve do dolaska interventnog vozila, jer se time smanjuje rizik i opasnost. Posebno iz razloga Å¡to je broj hitnih intervencija sve veÄ‡i, Å¡to stvara veliki pritisak na kompletnu medicinsku uslugu i njenu efikasnost. Upravo je edukacija ona koja moÅ¾e pomoÄ‡i u rjeÅ¡avanju eventualnih poteÅ¡koÄ‡a i na njoj treba Å¡to viÅ¡e raditi.

Ono Å¡to jest svakako pozitivno da se sustavno radi na obnavljanju kadrova u naÅ¡im bolnicama te unapreÄ‘enju sustava zdravstvene zaÅ¡tite, reÄeno je na sjednici na kojoj je bila i proÄelnica Upravnog odjela za zdravstvenu zaÅ¡titu i socijalnu skrb RuÅ¾a Jelovac.

Predsjednica Savjeta Mirjana Kolarek KarakaÅ¡ naglasila je kako je vaÅ¾no da sve zdravstvene ustanove sudjeluju i pomaÅ¾u jedna drugoj kako bi zdravstvena usluga bila joÅ¡ kvalitetnija i kako bi se eventualni zajedniÄki problemi lakÅ¡e mogli rijeÅ¡iti, Å¡to je i dio ovog Savjeta za zdravlje.

www.vzaktualno.hr

Smoljanec: Nadamo se novoj zgradi kirurgije

2. veljače 2016.

254

Arhiva

Sanacijski upravitelj OpÄ‡e Bolnice VaraÅ¾din Mladen Smoljanec, na danas odrÅ¾anoj sjednici Savjeta za zdravlje VaraÅ¾dinske Å¾upanije, spomenuo je kako je OpÄ‡a bolnica VaraÅ¾din, u sklopu koje su i Bolnica Klenovnik te Bolnica Novi Marof, veÄ‡ drugu godinu zaredom primila priznanje za najbolju bolnicu 2. kategorije u Republici Hrvatskoj Å¡to dakako dokazuje kvalitetu njezina poslovanja i rada.

TakoÄ‘er je naglaÅ¡eno kako Ä‡e se ponovni dati natjeÄaj za sanaciju zgrade kirurgije, no ovog Ä‡e se puta raditi na potpuno novoj izgradnji prema modelu JPP-a, a ne na sanaciji postojeÄ‡e, jer je ispalo da je obnova financijski skuplja nego izgradnja novog objekta. Naravno, ako Ä‡e nadleÅ¾no Ministarstvo zdravlja odobriti prijavu na natjeÄaj, OB VaraÅ¾din nada se novoj izgradnji Kirurgije kroz 2-3 godine, Å¡to bi dodatno unaprijedilo kvalitetu rada kirurgije i same Bolnice. Osim spomenutog, problem predstavljaju i parkiraliÅ¡na mjesta u krugu OpÄ‡e bolnice u VaraÅ¾dinu jer se zbog prevelikog broja automobila moÅ¾e dogoditi da vozilo hitne medicinske pomoÄ‡i ne moÅ¾e doÄ‡i do bolnice, stoga radi na poboljÅ¡anju i promjeni problema parkiranja osobnih vozila.

TakoÄ‘er je kao jedan od problema naglaÅ¡en izuzetan porasta broja pregleda, poveÄ‡anje do Äetiri puta u odnosu na protekle godine, a ono Å¡to takoÄ‘er pridonosi tome jer i Äinjenica da problem da pacijenti mogu doÄ‡i bez uputnica, a vrlo Äesto za njihovo zdravstveno stanje uopÄ‡e nije potreban medicinski pregled, za Å¡to je opet glavni problem needuciranost pacijenata.

www.vzaktualno.hr