2016. – Stranica 899

Tablica mršavljenja: Koliko vode trebate popiti da bi se otopile masnoÄ‡e?

30. siječnja 2016.

409

Arhiva

Da treba piti puno vode veÄ‡ smo mnogo puta Äuli, a sve ÄeÅ¡Ä‡e se spominje i kako voda utjeÄe na mrÅ¡avljenje. No, koliko vode bi trebali popiti kako bi uistinu poÄeli mrÅ¡aviti?

Portal zadovoljna.hr. donosi tablicu mrÅ¡avljenja.

Evo koliko vode dnevno vaÅ¡e tijelo treba da biste smrÅ¡avjeli s obzirom na vaÅ¡u tjelesnu teÅ¾inu:

imate li 60 kilograma dnevno biste trebali unijeti 2 litre vode (5 -6 serviranja vode od 3. decilitra)

imate li 65 kilograma dnevno biste trebali unijeti 2,1 litru vode (oko 6 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 70 kilograma dnevno biste trebali unijeti 2,3 litre vode (oko 6 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 75 kilograma dnevno biste trebali unijeti 2,5 litre vode (oko 7 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 80 kilograma dnevno biste trebali unijeti 2,6 litre vode (oko 7 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 85 kilograma trebali biste unijeti 2,8 litara vode (oko 8 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 90 kilograma trebali biste unijeti 3 litre vode (oko 8 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 95 kilograma trebali biste unijeti 3,2 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 100 kilograma trebali biste unijeti 3,3 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 105 kilograma trebali biste unijeti 3,4 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 110 kilograma trebali biste unijeti 3,6 litre vode (oko 9 serviranja vode od 3.5 decilitra)

imate li 115 kilograma trebali biste unijeti 3,7 litre vode (10-11 serviranja vode od 3.5 decilitra)

Savjeti kako da tijekom dana unesete dovoljnu koliÄinu vode i tako zadovoljite vaÅ¾no pravilo svake dijete:

1. Prije svakog obroka popijte dvije ÄaÅ¡e vode od 2,5 decilitra. Jedete li triput dnevno na taj naÄin unijet Ä‡ete 1,5 litru vode.

2. Ujutro Äim se probudite i naveÄer prije spavanja popijte dvije velike ÄaÅ¡e vode i na taj naÄin unijet Ä‡ete do 1 litru vode.

Savjet: Ako se zbog vode koju popijete prije spavanja budite noÄ‡u jer morate mokriti, tu ÄaÅ¡u vode popijte takoÄ‘er ujutro. Za joÅ¡ bolji uÄinak vodi moÅ¾ete dodati limun ili druge dodatke.

www.vzaktualno.hr/zadovoljna.hr

LudbreÅ¾an Goran PetraÄ jedini hrvatski predstavnik u Rimu

30. siječnja 2016.

278

Arhiva

U glavnom talijanskom gradu Rimu, u prostoru sale Bramante u sijeÄnju je otvoreno 11. Bijenale meÄ‘unarodne umjetnosti. Poziv za sudjelovanje na izloÅ¾bi dobio je i ludbreÅ¡ki akademski slikar Goran PetraÄ te time postao jedini hrvatski predstavnik na ovogodiÅ¡njoj meÄ‘unarodnoj smotri umjetnosti.

MeÄ‘u izloÅ¾enih stotinjak slika tako se naÅ¡ao i rad LudbreÅ¾ana.

– VeÄ‡ samo otvorenje je bilo fascinantno i za mene koji prvi put izlaÅ¾em u Rimu ovo je zanimljivo iskustvo jer takav jedan susret otvara daljnje kontakte i stvarati pretpostavke za suradnju – kaÅ¾e slikar PetraÄ koji je roÄ‘en 1961.godine u Ludbregu.

Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Vasilija Jordana 1985. godine. Prvu samostalnu izloÅ¾bu priredio je u Galeriji Koprivnica 1988. godine sa slikama srednjeg i veÄ‡eg formata.

– Uz Koprivnicu me vezalo Å¡kolovanje pa sam iz tog grada i krenuo u slikarski svijet, a nakon toga nanizale su se izloÅ¾be u svim najznaÄajnijim prostorima u Zagrebu, a i Å¡irom Hrvatske. Uostalom, i zadaÄ‡a likovne umjetnosti, kao i svake, je da bude prisutna, da je umjetnik stvori i da ljudima na uÅ¾ivanje – pojaÅ¡njava PetraÄ Äiji je rad podijeljen na nekoliko tematskih ciklusa.

– PoÄeo sam sa ciklusom pokrova, tu je direktno utjecalo sakralno slikarstvo na mene i pokuÅ¡ao sam na novo reinterpretirati stare teme. Slijedi ciklus bazena, rijeÄ je o jednoj vrlo zatvorenoj priÄi koju sam radio samo 1990.godini i rezultirala je jednom izloÅ¾bom. Nakon bazena doÅ¡ao je ciklus reinterpretacije hrvatske baÅ¡tine, vrlo zanimljiv ciklus kojeg sam nazvao pleter. U tom sam dijelu u slikarstvo inkorporirao staru hrvatsku baÅ¡tinu kojom sam kroz slikarstvo pokuÅ¡ao dati novi znaÄaj. SudeÄ‡i po kritikama, moglo bi se reÄ‡i da sam uspio. Potom je uslijedio ciklus krajolika, zaviÄajnog krajolika kojeg zapravo radim do danas. U mom susjedstvu raste specifiÄno drvo koje sam promatrao i iz njega napravio ciklus kojeg sam nazvao rezek. Iz ciklusa drveta sam uÅ¡ao u transformaciju, metamorfozu u sklopu kojeg sam se vratio figurativnom. Uz spomenute cikluse, radim i pejzaÅ¾no slikarstvo, a znaÄajan dio mog rada je i sakralno slikarstvo – objaÅ¡njava PetraÄ.

www.vzaktualno.hr

Od formiranja nove Vlade uÄestali su napadi na ljudska prava

30. siječnja 2016.

270

Arhiva

Å½enska mreÅ¾a Hrvatske i Lezbijska grupa Kontra uputile su danas pismo premijeru OreÅ¡koviÄ‡u u kojem istiÄu zabrinutost za stanje ljudskih prava lezbijki i gejeva.

Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.

PoÅ¡tovani g. OreÅ¡koviÄ‡u,

ObraÄ‡amo Vam se kao organizacija za zaÅ¡titu ljudskih prava i jedna od organizacija civilnog druÅ¡tva koje su bile napadnute i prozivane na danaÅ¡njoj sjednici Hrvatskog sabora.

Zabrinute smo jer stanje ljudskih prava lezbijki i gejeva, koje je do sada bilo tragiÄno loÅ¡e, postaje nadasve kritiÄno dolaskom vaÅ¡e Vlade na vlast.

Naime, Äinjenica koja se ne mijenja godinama je da najveÄ‡i broj brutalnih zloÄina iz mrÅ¾nje prema lezbijkama i gejevima proÄ‘e bez sankcija za poÄinitelje zbog homofobije u sudstvu, drÅ¾avnim odvjetniÅ¡tvima i policiji. Lezbijke i gejevi Å¾ive u Hrvatskoj u stalnom strahu da se njihova spolna orijentacija ne otkrije i da zbog toga ne izgube posao, ne zavrÅ¡e na ulici ili ne budu pretuÄeni. Jedina osoba koja je prijavila diskriminaciju zbog spolne orijentacije na radnom mjestu u Hrvatskoj, morala je odseliti u NjemaÄku kako bi izbjegla daljnju diskriminaciju.

MeÄ‘utim, sve to nije niÅ¡ta prema Äinjenici da sada u VaÅ¡oj Vladi sjede bar dvije osobe koje su bile aktivne u zalaganju za referendum usmjeren protiv ljudskih prava lezbijki i gejeva, od kojih je jedan potpredsjednik Vlade, a drugi ministar kulture, koji je veÄ‡ najavio ukidanje sredstava jednoj queer organizaciji te otvoreno iznosi i druge stavove koje civilno druÅ¡tvo i kulturna scena u Hrvatskoj prepoznaju kao nedvojbeno faÅ¡istiÄke.

Od formiranja nove Vlade uÄestali su napadi na ljudska prava i organizacije civilnog druÅ¡tva – od marÅ¡iranja na ulicama, slanja prijeteÄ‡ih mailova i raznih drugih uznemiravanja organizacija civilnog druÅ¡tva i pojedinaca i pojedinki koje se zalaÅ¾u za ljudskih prava.

Najnovija takva izjava koja ostavlja dojam lova na vjeÅ¡tice, je danaÅ¡nji napad na organizacije civilnog druÅ¡tva od strane zastupnika vladajuÄ‡e koalicije i potpredsjednika saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, g. IlÄiÄ‡a. U svom govoru u Hrvatskom saboru on upravo organizacije koje se bave zaÅ¡titom tih istih manjinskih ljudskih prava naziva bolesnima.

TraÅ¾imo od Vas gospodine OreÅ¡koviÄ‡u da se izjasnite na koji naÄin Ä‡e Vlada Å¡tititi temeljne vrednote Ustava: slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poÅ¡tivanje prava Äovjeka, te vladavinu prava, a posebno ljudska prava lezbijki i gejeva.

TakoÄ‘er traÅ¾imo da se izjasnite o nesmetanom odrÅ¾avanju faÅ¡istiÄkog skupa u Zagrebu kojem su prisustvovali predstavnici drÅ¾avnih institucija.

KonaÄno, traÅ¾imo da reagirate na danaÅ¡nje napade na organizacije civilnog druÅ¡tva iz Hrvatskog sabora kako bi se zaustavila navala Å¡irenja mrÅ¾nje i lov na vjeÅ¡tice usmjeren na manjine, odnosno najranjivije dijelove druÅ¡tva te organizacije koje se bave zaÅ¡titom istih.

SrdaÄan pozdrav,

Sanja Juras,

za Lezbijsku grupu Kontra

Supotpisuju:

Mirjana KuÄer,

Nela PamukoviÄ‡,

Biserka MomÄinoviÄ‡,

ÄurÄ‘ica Kolarec,

Bojana Genov,

za Å½ensku mreÅ¾u Hrvatske

www.vzaktualno.hr

StriÄak kandidat za ministra branitelja?

30. siječnja 2016.

580

Arhiva

Tko Ä‡e biti novi ministar branitelja? MeÄ‘u nekoliko imena spominje se i AnÄ‘elko StriÄak (HDZ), varaÅ¾dinski saborski zastupnik. – Suborci o njemu govore u superlativima, a njegovo ime jedno je od tri imena s kojim bi branitelji bili iznimno zadovoljni – piÅ¡e veÄernji.hr za StriÄaka.

I dok AnÄ‘elko StriÄak odgovara da u ovom trenutku nema nikakvih informacija o tome, ideja da bude prvi Äovjek Ministarstva branitelja svakako ima podrÅ¡ku meÄ‘u braniteljima, kako sa sjevera Hrvatske, tako i u ostatku zemlje.

Predsjednik Udruge veterana 7. Gardijske brigde – PUME, Robert Puja, izjavio je za Aktualno.hr da bi on osobno rado vidio StriÄaka na mjestu ministra. Pojasnio je da su kao Udruga donijeli odluku da se neÄ‡e javno izjaÅ¡njavati o bilo Äijim imenima, veÄ‡ to prepuÅ¡taju odgovornima da donesu odluku, ali da on privatno svakako podrÅ¾ava takvu ideju. Dodao je da bi sigurno bila izuzetna Äast braniteljima ovog kraja da ministar bude odavde. NesluÅ¾beno doznajemo da StriÄak ima potporu i istaknutih Älanova braniteljske populacije iz cijele zemlje.

Suborac i ratni prijatelj StriÄaka, Ivo Loborec, tajnik Udruge Specijalne policije – RODA, takoÄ‘er bi Å¾elio vidjeti StriÄaka na mjestu ministra.

-Apsolutno podrÅ¾avam ideju da AnÄ‘elko StriÄak, moj ratni suborac i osoba koja je proÅ¡la niz bojiÅ¡ta u Hrvatskoj, bude ministar. Smatram da je doÅ¡lo vrijeme da nakon 25 godina za ministra doÄ‘e netko iz naÅ¡e Å¾upanije, sa sjevera Hrvatske. Ne smijemo zaboraviti da odavde potjeÄu legendarna 7. Gardijska brigada, 104. brigada, zatim Specijalna policija. Nemojmo zaboraviti niti pripadnike policije koji su branili Vukovar, ali i sve deÄke iz ovog kraja koji su na svim bojiÅ¡tima branili Hrvatsku, a veliki broj dao je i svoje zdravlje i Å¾ivote – rekao je za Aktualno.hr Loborec. BuduÄ‡i joÅ¡ unutar Udruge nisu razgovarali o tome drÅ¾i da u ovom trenutku ne moÅ¾e davati izjave u ime Udruge, ali da je siguran da svi Älanovi osobno podrÅ¾avaju ideju da StriÄak bude ministar.

Prema pisanju medija, moguÄ‡i kandidati za ministra branitelja su i Ivan VukiÄ‡, umirovljeni brigadir HV-a iz Splita i dopredsjednik dragovoljca Domovinskog rata, ali i BoÅ¾o KoÅ¾ul, pripadnik Tigrova koji je u brigadu stupio u svibnju 1991., a tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo duÅ¾nost naÄelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piÅ¡e veÄernji.hr.

Prema pisanju Jutarnjeg lista na mjesto ministra branitelja mogli bi pak zasjesti Goran Dodig, poznati splitski psihijatar i predsjednik Hrvatske demokrÅ¡aÄ‡nske stranke koja je Älanica Domoljubne koalicije, ali i Josipa Rimac, bivÅ¡a kninska gradonaÄelnica.

TakoÄ‘er, meÄ‘u potencijalnim kandidatima za ministra spominje se i ime Stjepana AdaniÄ‡a, bivÅ¡eg drÅ¾avnog tajnika u Ministarstvu branitelja.

www.vzaktualno.hr

Koliko Äesto treba mijenjati Äetkicu za zube?

30. siječnja 2016.

297

Arhiva

Jeste li znali da Äetkica za zube moÅ¾e sadrÅ¾avati preko 10 milijuna bakterija?

Prema istraÅ¾ivanju jednog engleskog sveuÄiliÅ¡ta, Äetkica za zube moÅ¾e sadrÅ¾avati preko 10 milijuna bakterija, ukljuÄujuÄ‡i i E.Coli.

Stvari postaju joÅ¡ gore ako Äetkicu za zube drÅ¾ite na umivaoniku blizu wc Å¡koljke, objavio je portal Å¾ena.hr.

Å½elite li smanjiti rizik od raznih zaraznih bolesti kojima se moÅ¾ete zaraziti preko prljave Äetkice za zube, proÄitajte savjete uglednih stomatologa.

ÄŒistite svoju Äetkicu svaki dan

Nakon svakog Äetkanja zubiju dobro operite Äetkicu ispod mlaza vode kako bi uklonili bakterije koje ste iz ustiju prenijeli na Äetkicu, kao i ostatak zubne paste.

Zamijenite svoju Äetkicu za zube nakon bolesti

Ako ste bili bolesni dobro bi bilo da nakon toga kupite novu Äetkicu za zube kako bi smanjili rizik od ponovnog oboljenja.

Zamijenite svoju Äetkicu svaka tri mjeseca

Nemojte Äekati kako bi vaÅ¡a Äetkica postala stara i izlizana da biste ju zamijenili novom. IstroÅ¡ena Äetkica neÄ‡e dobro uklanjati bakterije i ostatke hrane s vaÅ¡ih zubiju pa Äetkicu mijenjajte ÄeÅ¡Ä‡e. Barem svaka tri mjeseca.

ÄŒuvajte svoju Äetkicu Å¡to dalje od wc Å¡koljke

Å½elite li sprijeÄiti Å¡irenje bakterija s wc Å¡koljke na vaÅ¡u Äetkicu za zube , drÅ¾ite ju podalje od Å¡koljke. Ako nemate drugog izbora, barem zatvorite wc prije puÅ¡tanja vode. TakoÄ‘er, sklonite Äetkicu s umivaonika dok perete ruke.

DrÅ¾ite Äetkicu na suhom

U idealnim uvjetima vaÅ¡a bi Äetkica za zube trebala biti pohranjena na suhom, u uspravnom poloÅ¾aju gdje ima dovoljno zraka kako bi se mogla posuÅ¡iti.

Nemojte s drugima dijeliti svoju Äetkicu za zube

Bez obzira na to koliko vam se sviÄ‘ao vaÅ¡ deÄko, nemojte prati zube njegovom Äetkicom. Naime, tako i sebe i njega dovodite u opasnost da se zarazite raznim infekcijama. RazliÄiti ljudi imaju razliÄite koliÄine bakterija u svojim ustima pa se ne isplati riskirati.

www.vzaktualno.hr/Å¾ena.hr

OdliÄan posjet ZaviÄajnom muzeju VaraÅ¾dinskih Toplica

30. siječnja 2016.

342

Arhiva

ZaviÄajni muzej VaraÅ¾dinske Toplice sudjelovao je sinoÄ‡ u â€žNoÄ‡i muzeja 2016.“ sa trostrukim prigodnim programom, a privukao je Äak 741 posjetitelja. Program ZaviÄajnog muzeja ponudio je brojnim posjetiteljima otvorena vrata Muzeja, predstavljanje broÅ¡ure europskog prekograniÄnog projekta â€žPonovno probuÄ‘ena arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta suvremena interpretacija baÅ¡tine kao temelj kulturnog turizma“ te druÅ¾enje u Muzeju.

Ravnateljica ZaviÄajnog muzeja Spomenka VlahoviÄ‡ nije krila zadovoljstvo odazivom TopliÄanca na â€žNoÄ‡ muzeja“, ali i odazivom posjetitelja van VaraÅ¾dinskih Toplica.

-OvogodiÅ¡nja â€žNoÄ‡ muzeja“ u VaraÅ¾dinskim Toplicama je pun pogodak. DoÅ¡li su nam gosti iz cijele VaraÅ¾dinske Å¾upanije, ali osim toga i iz Koprivnice, KriÅ¾evaca te joÅ¡ nekih mjesta. Jako mi je drago Å¡to su nam se u velikom broju odazvali i naÅ¡i TopliÄanci – kazala je VlahoviÄ‡.

Osim razgledavanja postava, VlahoviÄ‡ kaÅ¾e da su posjetitelji imali brojna pitanja. Od onih Å¡to se tiÄe samog postava do toga kako funkcionira arheologija na terenu.

-Bilo je vrlo zanimljivo i interaktivno. U biti ono Äemu â€žNoÄ‡ muzeja“ i sluÅ¾i da se mi muzealci i arheolozi malo pribliÅ¾imo zajednici, turistima i ljubiteljima proÅ¡losti i povijesti – zakljuÄila je VlahoviÄ‡. Dodala je i da se iz godine u godinu vidi jako veliki pomak odnosno sve veÄ‡i interes i dolazak posjetitelja. Za 741 posjetitelja, koji su sinoÄ‡ obiÅ¡li ZaviÄajni muzej, kaÅ¾e da je jako dobra brojka za VaraÅ¾dinske Toplice.

Brojni posjetitelji sinoÄ‡ su, uz struÄno vodstvo kustosa, mogli razgledati â€žArheoloÅ¡ki postav antiÄkog naselja Aquae Iasae“. Nakon toga uslijedilo je predstavljanje broÅ¡ure europskog prekograniÄnog projekta pod nazivom â€žPonovno probuÄ‘ena arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta suvremena interpretacija baÅ¡tine kao temelj kulturnog turizma“. RijeÄ je o projektu Äiji je zajedniÄki cilj, hrvatske i slovenske strane, bio pomoÄ‡u regionalne i prekograniÄne suradnje povezati lokalno poznata arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta smjeÅ¡tena na prekograniÄnom podruÄju Slovenije i Hrvatske. Na slovenskom podruÄju AnÄikovo gradiÅ¡Äe nad JuriÅ¡njo vasjo na Pohorju, zatim Rifnik kod Å entjurja, Ajdovski gradec nad Vranjem kod Sevnice, a u Hrvatskoj arheoloÅ¡ke lokalitete Kuzelin kod Glavnice Donje i lokalitet Aquae Iasae u VaraÅ¾dinskim Toplicama. â€žNoÄ‡ muzeja“ zavrÅ¡ila je prigodnim druÅ¾enjem u samom ZaviÄajnom muzeju.

IzmeÄ‘u juÄeraÅ¡njih brojnih obaveza na â€žNoÄ‡ muzeja“ stigla je i gradonaÄelnica Goranka Å tefaniÄ‡. Naglasila je da je veliki broj posjetitelja dokaz koliko su TopliÄanci vezani uz kulturu te svoju tradiciju i proÅ¡lost. Zahvalila je djelatnicima ZaviÄajnog muzeja na organizaciji, a broj posjetitelja pojasnila je kao potvrdu velikog znaÄaja VaraÅ¾dinskih Toplica i ZaviÄajnog muzeja na â€žkulturnoj mapi“ regije, ali i Å¡ire.

www.vzaktualno.hr

LepoglavÄanke u nogometnoj "repki"

30. siječnja 2016.

305

Arhiva

Da se iz manjih sredina moÅ¾e stiÄ‡i do hrvatske reprezentacije potvrÄ‘uju Stella Gotal i SnjeÅ¾ana Å pac iz Å½enskog nogometnog kluba Lepoglava. Stella je Älanica seniorske ekipe Å½NK Lepoglava koja posljednje dvije sezone dominira u 2. hrvatskoj nogometnoj ligi za Å¾ene te trenerica kadetkinja i najmlaÄ‘ih Älanica Kluba, dok je SnjeÅ¾ana Älanica kadetske ekipe.

Njih dvije postale su dio priÄe koja potvrÄ‘uje da znanje, talent i rad uvijek isplivaju na povrÅ¡inu. Njihove su kvalitete prepoznali i u Hrvatskom nogometnom savezu te im, sad veÄ‡ redovito, stiÅ¾u pozivi na nogometne kampove za Å¾ensku mladeÅ¾ koje otprilike svaka tri mjeseca organizira Hrvatski nogometni savez. I dok se SnjeÅ¾ana u krugu perspektivnih mladih nogometaÅ¡ica bori za dres U-15 hrvatske nogometne reprezentacije, Stella Gotal Älan je struÄnog tima odnosno jedna od pomoÄ‡nih trenera mlaÄ‘ih starosnih kategorija.

– U reprezenatciju sam “upala” tako Å¡to sam sudjelovala u projektima “Open fun football schools” i “Grass root” te tom prigodom upoznala koordinatoricu Å¾enskih nogometnih reprezentacija Mariju Margaretu DamjanoviÄ‡. Pored toga studentica sam Äetvrte godine KinezioloÅ¡kog fakulteta te polaznica nogometne akademije Hrvatskog nogometnog saveza. Zbog toga sam bila “zanimljiva” kadru koji radi u HNS-u te su me pozvali da budem pomoÄ‡na trenerica u reprezentaciji – otkrila je Stella koja u reprezentativnom kampu ima priliku trenirati i SnjeÅ¾anu.

TrinaestogodiÅ¡nja SnjeÅ¾ana nogomet je zavoljela igrajuÄ‡i ga s deÄkima u susjedstvu.

– Å½enskom nogometnom klubu Lepoglava sam se prikljuÄila kad su traÅ¾ili igraÄice za kadetsku ekipu i sad veÄ‡ treniram godinu dana – pojasnila je SnjeÅ¾ana koja je u tih godinu dana napredovala toliko da je stigao i poziv za sudjelovanje u HNS-ovom kampu.

Posljednje okupljanje u reprezentativnom kampu SnjeÅ¾ana i Stella odradile su tijekom prosinca proÅ¡le godine. Do poziva na prvi ovogodiÅ¡nji kamp, u kojem Ä‡e se mjesta naÄ‡i i za nova talentirana lica iz Å½NK Lepoglave, nastavit Ä‡e trenirati i igrati za svoje ekipe boreÄ‡i se za vrhove prvenstvenih tablica liga u kojima Å½NK Lepoglava nastupa.

tekst i foto www.lepoglava.net