2016. – Stranica 920

Osam boraca sutra u borbi za odliÄja u NedelišÄ‡u

22. siječnja 2016.

258

Arhiva

ÄŒlanovi Karate kluba ovih dana imaju veliki broj sportskih obaveza. Tako Esad GariboviÄ‡, izbornik juniorske i mlaÄ‘e seniorske reprezentacije, priprema desetak hrvatskih reprezentativaca za predstojeÄ‡e Europsko prvenstvo na Cipru. Pripreme su u Daruvaru, a meÄ‘u reprezentativcima je i Älan kluba i drugi karatista u svojoj kategoriji na svijetu Enes GariboviÄ‡.

Nakon odliÄno odraÄ‘enog turnira u Samoboru, i osvajanja srebrne medalje, Enes takoÄ‘er â€žhvata“ vrhunsku formu za Prvenstvo. Obaveze imaju i ostali Älanovi kluba. Sutra je u NedeliÅ¡Ä‡u jak meÄ‘unarodni karate turnir koji Ä‡e u dvorani Aton okupiti 400 karatistica i karatista iz 47 klubova iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Karate klub VaraÅ¾din nastupit Ä‡e sa osam boraca.

Luka SalihoviÄ‡ prijavio se u kategoriji uÄenici do 42 kg, ali i kategoriji mlaÄ‘i kadeti do 41 kg. U toj kategoriji nastupit Ä‡e i njegov klupski kolega Luka HrupaÄki. Tibor KovaÄiÄ‡ nastupit Ä‡e u kategoriji uÄenici iznad 46 kg. Leona Gulija natjecat Ä‡e se u kategoriji uÄenice do 44 kg. U kategoriji mlaÄ‘ih kadeta prijavljeni su Dorian KalajdÅ¾ija. Mateo Jakopanec i Lovro Rozman. KalajdÅ¾ija i Jakopanec u kategoriji do 48, a Rozman u kategoriji do 52 kg. Ivona Ciglar natjecat Ä‡e se u kategoriji kadetkinja do 54 kg. Natjecanje u borbama poÄinje u 11.00 sati.

www.vzaktualno.hr

„Pero je jaÄe od maÄa“

22. siječnja 2016.

272

Arhiva

Udruga mladih V.U.K. (VaraÅ¾dinski underground klub) poÄela je provoditi projekt â€žPero je jaÄe od maÄa“. Projekt su financijski podrÅ¾ali VaraÅ¾dinska Å¾upanija, Grad VaraÅ¾din i udruga Lumen iz Ludbrega.

– Cilj projekta je da se mlade u Å¾upaniji privuÄe pisanju odnosnu izraÅ¾avanju pismenim putem Å¡to je danas rijetko i Äesto puta nevjeÅ¡to. OdluÄili smo mladima ponuditi edukaciju u pisanju razliÄitim stilovima. ÄŒinimo to kroz radionice, da ne bude na formalan naÄin kao u Å¡kolama, nego da se svaki od voditelja moÅ¾e posvetiti i polaznicima i individualno – rekla je Zrinka Å ajn.

Zainteresiranima je pruÅ¾ena moguÄ‡nost da potpuno besplatno sudjeluju u radionicama kreativnog pisanja (poezija, proza, dramski tekst, itd.) novinarskog teksta (informativni, istraÅ¾ivaÄki novinarski tekstovi, objava za javnost – tiskani i elektroniÄki mediji, itd.) te znanstveno istraÅ¾ivaÄkog/struÄnog rada (metodologija, pravila citiranja, primjena, itd.). Voditelji radionica novinarskog teksta i znanstveno-istraÅ¾ivaÄkog rada su Tin HrvaÄ‡anin i Bogdan OkreÅ¡a ÄuriÄ‡. Danas i sutra radionice kreativnog pisanja u varaÅ¾dinu i Ludbregu vodi Stanislava NikoliÄ‡ Aras, knjiÅ¾evnica iz Zadra.

– Kreativno pisanje je viÅ¡e rad s polaznicama s njihovim problemima u pisanju. NajÄeÅ¡Ä‡e se javljaju mladi ljudi koji imaju nekakav impuls, ali i teÅ¡koÄ‡e u izraÅ¾avanju. Sve se rjeÅ¡ava kroz razgovor i odreÄ‘ene tehniÄke vjeÅ¾be, osvjeÅ¡tavanje tehnika pisanja i manipulacije njima, na koji naÄin reÄ‡i to Å¡to Å¾eliÅ¡ reÄ‡i, kako strukturirati tekst, roman, kompoziciju. NajÄeÅ¡Ä‡e se to temelji na aktivnom Äitanju, razgovorima, vjeÅ¾bama i ponovnom Äitanju. Nekad se to radi dva-tri mjeseca, a u ovom sluÄaju, kada je radionica kao ova kraÄ‡a, onda je sve zgusnutije, ljudi piÅ¡u kod kuÄ‡e i najÄeÅ¡Ä‡e imaju priliku raditi samo na jednom tekstu. Nikad se nije dogodilo da taj proces prestane. On se nastavlja u korespondenciji i na drugim radionicama – opisala je Aras radionicu kreativnog pisanja.

Stanislava NikoliÄ‡ Aras Ä‡e danas predstaviti i svoju novu zbirku pjesama “Takve se stvari dogaÄ‘aju ljudima”. U suradnji s udrugom Polja kulture promocija Ä‡e biti u pivnici â€žMedina Å¡krinja“ u 19 sati. RijeÄ je o nizu mjeseÄnih knjiÅ¾evnih veÄeri â€žMedina Äitanka“ kojom se graÄ‘anima Å¾eli pribliÅ¾iti knjiÅ¾evnost izvan prostora knjiÅ¾nica. Predstavljaju se vrhunski i mladi talentirani autori.

www.vzaktualno.hr

ÄŒaÄiÄ‡ podrÅ¾ava OreškoviÄ‡ev racionalan pristup

22. siječnja 2016.

266

Arhiva

Nakon Å¡to se danas prijepodne buduÄ‡i premijer Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ obratio saborskim zastupnicima uslijedila je rasprava i reakcije na njegov program. Predsjednik Narodne stranke – reformisti, Radimir ÄŒaÄiÄ‡, ocijenio je da su planovi OreÅ¡koviÄ‡a mrvicu premalo ambiciozni. S druge strane izjavio je da prvi puta u 26 godina vidi jedan racionalan pristup i da on osobno pruÅ¾a podrÅ¡ku takvoj logici.

Ne zna se hoÄ‡e li se takav stav reflektirati i na glasovanje prilikom izjaÅ¡njavanje oko povjerenja novoj Vladi. Podsjetimo, juÄer je Milorad Pupovac najavio da Ä‡e SDSS biti protiv, a da takav stav ima i Radimir ÄŒaÄiÄ‡. SDSS i reformisti imaju zajedniÄki klub.

Predsjednica â€žlaburista“ Nansi Tireli zamjerila je Å¡to OreÅ¡koviÄ‡ nije spomenuo radnike i njihova prava. Upitala je misli li nova Vlada poveÄ‡ati minimalne plaÄ‡e i za koliko? MiÅ¡ljenja je da Ä‡e novi premijer imati problema s Mostom jer, kako istiÄe, Most ne zna Å¡to Å¾eli.

Silvano Hrelja iz HSU najavio je da neÄ‡e dati podrÅ¡ku novoj Vladi zbog velikog broja nepoznanica i kontradiktornosti vezano uz mirovinski sustav. Najavio je za HSU da Ä‡e biti konstruktivna oporba.

Nada Turina ÄuriÄ‡ u ime HNS-a rekla je takoÄ‘er da zastupnici te stranke ne mogu podrÅ¾ati ovakav prijedlog. Istaknula je za dobiveni program da se nadala reformskom programu, a on je u stvari opsjena i farsa. Upozorila je da je Vlada veÄ‡ sada dobila etiketu da je proustaÅ¡ka. Pozvala se na izvjeÅ¡tavanje stranih medija. Rasprava u Saboru se nastavlja, a pretpostavka je da Ä‡e potrajati do duboko u noÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Nakon VaraÅ¾dina Taxi Cammeo stigao i u ÄŒakovec

22. siječnja 2016.

305

Arhiva

U hotelu Park u ÄŒakovcu odrÅ¾ana je konferencija za medije na kojoj su predstavnici uprave Cammeo grupe sluÅ¾beno objavili poÄetak rada Taxi Cammea u ÄŒakovcu. Nakon Å¡to je prije neÅ¡to viÅ¡e od godinu dana Taxi Cammeo uÅ¡ao na taksi-trÅ¾iÅ¡te grada VaraÅ¾dina, Cammeo grupa je odluÄila proÅ¡iriti svoje poslovanje i na susjedni ÄŒakovec.

-Dolazak Taxi Cammea u VaraÅ¾din je za nas bio veliki izazov, ponajviÅ¡e zbog toga Å¡to su VaraÅ¾dinci nadaleko poznati po tome Å¡to im je bicikl najomiljenije prijevozno sredstvo. Ipak, zahvaljujuÄ‡i kvalitetnoj usluzi i prihvatljivoj cijeni uspjeli smo zadobiti povjerenje VaraÅ¾dinaca i samo tijekom prve godine poslovanja ostvariti viÅ¡e od 200 000 voÅ¾nji. ÄŒakovec je po navikama graÄ‘ana vrlo sliÄan VaraÅ¾dinu pa smo svjesni da Ä‡e Taxi Cammeo i ovdje biti pokretaÄ stvaranja kulture taksi voÅ¾nje, koja u ovom trenutku ne postoji – rekao je ovom prigodom regionalni voditelj Taxi Cammea za sjevernu Hrvatsku, Denis Vresk.

Taxi Cammeo u ÄŒakovcu posluje u sklopu istoimene franÅ¡izne mreÅ¾e. U poÄetku, ÄŒakovÄanima i njihovim gostima na raspolaganju Ä‡e biti dva nova, moderno opremljena vozila marke Dacia, a veÄ‡ u narednim mjesecima taj Ä‡e se broj poveÄ‡ati na Äetiri vozila. Taxi Cammeo ÄŒakovec zapoÅ¡ljava deset djelatnika, a ako je suditi prema planovima uprave, tijekom naredne godine taj bi se broj mogao i poveÄ‡ati.

www.vzaktualno.hr

Novi zakon o sustavu civilne zaštite

22. siječnja 2016.

249

Arhiva

Na danaÅ¡njoj 13. redovnoj sjednici StoÅ¾era zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja VaraÅ¾dinske Å¾upanije bilo je rijeÄi o mjerama civilne zaÅ¡tite u nepovoljnim vremenskim uvjetima, o smjernicama za razvoj civilne zaÅ¡tite za period od 2016. do 2018. godine, stanju sustava zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja i civilne zaÅ¡tite u 2015. te planu njegovog razvoja za 2016. Godinu kao i o provedbenom planu unapreÄ‘enja zaÅ¡tite od poÅ¾ara za podruÄje VaraÅ¾dinske Å¾upanije za 2016. godinu.

NaÄelnik StoÅ¾era i zamjenik Å¾upana Alen KiÅ¡iÄ‡ istaknuo je da se danas raspravljalo o nizu dokumenata s obzirom da je na snagu stupio novi zakon o civilnoj zaÅ¡titi koji Ä‡e postupno ukinuti StoÅ¾er zaÅ¡tite i spaÅ¡avanja koji prelazi u StoÅ¾er za civilnu zaÅ¡titu.

– JoÅ¡ uvijek se Äekaju provedbeni akti s drÅ¾avne razine, ali Å¾elimo biti korak ispred vremena i unaprijed pripremiti dokumente koji se tiÄu planova i procjena ugroÅ¾enosti te zaÅ¡tite stanovniÅ¡tva. Generalno u 2015. situacija je bila dobra. ProÅ¡lu godinu obiljeÅ¾ili su migranti. Imali smo najavu za njihov smjeÅ¡taj u VaraÅ¾dinu do Äega ipak nije doÅ¡lo. Ali StoÅ¾er je zaista pokazao spremnost i mi smo se u roku od dva sata sastali jednom i u roku od tri sat drugi put. Kroz naÅ¡u Å¾upaniju proÅ¡lo je 25.000 migranata kroz legalne i nelegalne graniÄne prijelaze, ali mi nismo imali nikakvih problema u njihovom tranzitu. To ipak nije mali broj osoba. ProÅ¡lu godinu obiljeÅ¾io je i izostanak veÄ‡ih poplava s kojima smo imali problema prethodnih godina. Tome je doprinijelo Å¡to je sustav bio bolje posloÅ¾en i Å¡to su posluÅ¡ane smjernice i upute i ovog StoÅ¾era, da se regulira prije svega protok Plitvice koja je Äinila najviÅ¡e problema u svom donjem toku. ZahvaljujuÄ‡i naÅ¡oj sugestiji kritiÄne toÄke su sanirane i rezultat je da nije bilo poplava – kazao je KiÅ¡iÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Kombijem ÄakoveÄkih oznaka otimaju djecu?

22. siječnja 2016.

644

Arhiva

Jutarnji.hr piÅ¡e o sluÄaju pokuÅ¡aja otmice djeteta na podruÄju ÄŒrnomerca u kojem je navodno sudjelovao kombi ÄakoveÄkih oznaka. Naime, u dramatiÄnom statusu na Facebooku majka desetogodiÅ¡njeg djeÄaka napisala je da je â€žfrajer htio dijete strpati u bijeli stari kombi na uglu ÄŒrnomereÄki potok… Prijavila sam policiji, Dragi roditelji na podruÄju ÄŒrnomerca, pripazite na svoju djecu.” Navodno je â€žbrko” star izmeÄ‘u 40 i 45 godina u srijedu oko 12.30 sati pokuÅ¡ao â€žuvuÄ‡i” djeÄaka u svoj Caddy. Policajci su oÄevid obavili u nazoÄnosti bake i djeda. DjeÄak im je prepriÄao ono Å¡to je ispriÄao i majci nakon povratka s posla.

U zagrebaÄkoj policiji potvrdili su za Jutarnji.hr da su zaprimili dojavu, obiÅ¡li Å¡iru i uÅ¾u zonu, ali nisu zatekli ni vozilo ni sumnjivca. Kombi ÄakoveÄkih oznaka, Äija se fotografija takoÄ‘er pojavila na Facebooku u kontekstu navodnih pokuÅ¡aja otmica djece i Å¾ena, policajci su provjeravali i proÅ¡log mjeseca. Nakon opseÅ¾nih provjera ustanovljeno je da navodi iz dojave nisu istiniti i da nema potrebe za Å¡irenjem panike. No djeÄakova majka tvrdi da se navedeni kombi moÅ¾e vidjeti kraj Å¡kole u Gornjem VrapÄu. Policija pak istiÄe da se dojave o sumnjivom kombiju pojavljuju periodiÄno i da nikad nisu bile utemeljene sumnje na pokuÅ¡aj otmice djece, piÅ¡e Jutarnji.hr.

www.vzaktualno.hr

Mandatar o programu pred Saborom

22. siječnja 2016.

251

Arhiva

Mandatar Tihomir OreÅ¡koviÄ‡ danas je na sjednici Sabora predstavio svoj program i Vladu, a od Sabora traÅ¾i povjerenje odnosno potvrdu Vlade. PoruÄio je da graÄ‘ani Hrvatske traÅ¾e da dizanje standarda na Å¡to se treba fokusirati. Fokus treba stavit na energiju, turizam i industriju – izjavio je OreÅ¡koviÄ‡, a prenio Jutarnji.hr.

-Trebamo poveÄ‡ati izvoz. KljuÄno je pitanje kako ubrzati rast BDP-a. Moj dojam je da smo mi jedna mlada demokracija. Ponosni smo na sve Å¡to smo postigli, od sporta kulture, Älanica smo Eu i NATO-a. Blagoslovljeni smo bogatstvom naÅ¡e domovine, ima tu puno pluseva no moramo s puno mijenjati. Trebamo prvo gledati od sebe i mijenjati sebe. To je najbitnije ako hoÄ‡emo ciljeve ispuniti. Trebamo Äuvati najslabije u naÅ¡em druÅ¡tvu, i donijeti teÅ¡ke odluke. Na to Ä‡e ova vlada biti spremna. Imamo ogroman potencijal i trebamo ga pokrenuti. Dok sam bio u biznisu nikad se nisam sramio ako je netko bio pametniji. Mogao sam puno nauÄiti. Trebamo poveÄ‡ati izvoz za 30 posto i poveÄ‡ati BDP po glavi stanovnika za 2000 eura. Treba smanjiti birokraciju, poveÄ‡ati broj manjih i srednjih poduzetika i smanjiti fiskalne namete – kazao je mandatar.

-Ova vlada Ä‡e biti vrlo transparentna. Trebamo iskoristiti e-upravu. Informatizacija druÅ¡tva je bitna i trebamo ju iskoristiti da nam pomaÅ¾e, ubrza procese i podigne efikasnost. Treba smanjiti birokraciju i troÅ¡kove poslovanja. U vezi ulaganja, fokusirati Ä‡emo se na ono Å¡to je strateÅ¡ko za Hrvatsku. U vezi deficita, kontrolirati Ä‡emo troÅ¡kove i bolje ih rasporediti. Treba poveÄ‡ati uÄinkovitost zdravstvenog sustava. U prvoj godini moramo pokazati brze rezultate. Tu su infrastruktura i energija. Reforma obrazovanja i zdravstva su bitne, treba povezati akademiju i privatni sektor. Investirati u privredu i razvoj. Mi smo socijalno druÅ¡tvo i treba pomoÄ‡i onima kojima je najpotrebnije, onima koji su na rubu siromaÅ¡tva. Na kraju, ispunili smo jedan san koji Ä‡e pruÅ¾iti bolji Å¾ivot nama i naÅ¡oj djeci. Ako ne sada kada? Ako ne mi, onda tko? – pitao je retoriÄki OreÅ¡koviÄ‡ pa poÄeo s predstavljanjem Älanova nove Vlade – zakljuÄio je uskoro novi predsjednik Vlade OreÅ¡koviÄ‡, a prenio Jutarnji.hr.

Å½upanijska skupÅ¡tina donijela je Odluku o potporama poljoprivredi za razdoblje od 2016. do 2020. godine, a rijeÄ je o 4 milijuna godiÅ¡nje. Nakon Å¡to je program odobrilo Ministarstvo poljoprivrede na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske Å¾upanije objavljen je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora male vrijednosti u poljoprivredi. Danas su ih predstavili Å¾upan Predrag Å tromar i proÄelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaÅ¡titu okoliÅ¡a dr. sc. Dragutin Vincek.

– U proraÄunu imamo sredstva za poljoprivrednike. Jedino ograniÄenje za poljoprivrednike je da mogu dobiti maksimalno 15.000 eura u tri godine. NajviÅ¡e sredstava je koriÅ¡teno za okrupnjavanje zemljiÅ¡ta za Å¡to je unatrag tri godine dodijeljeno milijun kuna, za modernizaciju proizvodnje 500.000 kuna, za trajne nasade 600.000 kuna. Tu su i sredstva za staklenike i plastenike te za navodnjavanje. Unatrag tri godine u Upisniku imamo 1.000 hektara viÅ¡e zbog poticanja okrupnjavanja – rekao je Å¾upan Å tromar koji je pozvao poljoprivrednike da se jave jer je u proraÄunu osigurano 4 milijuna kuna. Dodao je da se potpore daju zbog podizanja konkurentnosti i zadrÅ¾avanja stanovniÅ¡tva u ruralnim podruÄjima.

– Procedura za poljoprivrednike nije niÅ¡ta kompliciranija nego prijaÅ¡njih godina. Javni poziv je otvoren Äitave godine do utroÅ¡ka sredstava. OdluÄili smo se za male potpore do 15.000 eura u tri godine jer za veÄ‡e, drÅ¾avne trebamo i europske suglasnosti. I Äinjenica je da 60 % OPG-ova ima godiÅ¡nji bruto prihod manji od 8.000 eura – rekao je proÄelnik Vincek.

Potpore se odnose na mjere okrupnjavanja i poveÄ‡anja poljoprivrednog zemljiÅ¡ta, analize poljoprivrednog zemljiÅ¡ta te oÄuvanja tradicionalnih proizvoda, obrta i usluga. Tu je i mjera cjeloÅ¾ivotnog obrazovanja, podizanja trajnih nasada, nabave i postavljanja sustava za navodnjavanje te nabave i postavljanja sustava za zaÅ¡titu od tuÄe. Spominju se i mjere nabave novih ili modernizacija postojeÄ‡ih plastenika ili staklenika, usklaÄ‘ivanje proizvoda i usluga s potrebama trÅ¾iÅ¡ta, ekoloÅ¡ka proizvodnja, zatim potpora za uklanjanje posljedica Å¡tete na poljoprivrednom gospodarstvu, zadruÅ¾no poduzetniÅ¡tvo i na kraju zaÅ¡tita bioloÅ¡ke i krajobrazne raznolikosti.

www.vzaktualno.hr