2016. – Stranica 951

Pretekle nas Slovenija, Makedonija, Rumunjska

9. siječnja 2016.

202

Arhiva

Hrvatska se na listi zemalja najboljih za poslovanje u 2015. godini, koju je uzevÅ¡i u obzir nekolicinu kriterija sloÅ¾io ameriÄki magazin Forbes, naÅ¡la na 46. mjestu od 144 drÅ¾ave, piÅ¡e Jutarnji.hr. Od zemalja u regiji, najbolje su plasirane Slovenija i Makedonija, na 20. i 39. mjestu, dok je MaÄ‘arska na 42. mjestu. Ispred Hrvatske su i Rumunjska na 44. i Bugarska na 45. mjestu.

Iza Hrvatske su iz susjedstva Crna Gora na 49. mjestu liste najboljih zemalja za poslovanje, a GrÄka je na 50. mjestu. Albanija je 69., BiH je 78., a Srbija posljednja meÄ‘u zemljama iz regije i nalazi se na 83. mjestu.

Jutarnji.hr nadalje piÅ¡e da Europa u ovom istraÅ¾ivanju dominira jer europske zemlje predstavljaju dvije treÄ‡ine od prvih 25 zemalja, a Danska je drugu godinu zaredom zasjela na tron. SAD se naÅ¡ao na 22. mjestu, a ta je najveÄ‡a svjetska ekonomija 2009. godine zauzimala 2. mjesto. New Zealand je drugi, a slijede NorveÅ¡ka, Irska i Å vedska. Na samom dnu liste su zemlje koje imaju vrlo visoku stopu korupcije i gotovo nikakve osobne slobode. ÄŒad je nakon tri godine zamijenio Gvineju na posljednjem mjestu. Tu su i Libija, Haiti te Mianmar.

Forbes je zemlje rangirao na temelju 11 faktora meÄ‘u kojima su i pravo na imovinu, inovacije, porezi, tehnologija, korupcija, sloboda (osobna, trÅ¾iÅ¡na i monetarna), zaÅ¡tita i osiguranje investitora, a podaci su uzeti iz sljedeÄ‡ih organizacija: Freedom House, Heritage Foundation, Property Rights Alliance, Transparency International, World Bank Group te World Economic Forum.

www.vzaktualno.hr

Velika uloga Crkve u odcjepljenju MeÄ‘imurja od maÄ‘arske drÅ¾ave

9. siječnja 2016.

231

Arhiva

Danas, 9. sijeÄnja, spomendan je odcjepljenja MeÄ‘imurja od maÄ‘arske drÅ¾ave i pripojenja matici zemlji. ObiljeÅ¾ava se od 2005. godine odlukom Hrvatskog sabora, a proslavljen je juÄeraÅ¡njim prigodnim sveÄanostima koje su poÄele misnim slavljem u Å¾upnoj crkvi sv. Nikole biskupa u ÄŒakovcu, a zakljuÄene su sveÄanom akademijom na kojoj se okupljenima, izmeÄ‘u ostalih, obratio i varaÅ¾dinski biskup mons. Josip Mrzljak, informacije su iz VaraÅ¾dinske biskupije.

Spomendan se slavi u sjeÄ‡anje na 9. sijeÄnja 1919. godine kada se na FranjevaÄkom trgu u ÄŒakovcu okupilo viÅ¡e od 10 tisuÄ‡a MeÄ‘imuraca na misnom slavlju i velikoj narodnoj skupÅ¡tini na kojoj je donesena rezolucija o odcjepljenju MeÄ‘imurja od maÄ‘arske drÅ¾ave i pripojenju matici zemlji.

Biskup se osvrnuo na ulogu Crkve u ovim povijesnim dogaÄ‘anjima u MeÄ‘imurju te rekao da kada kaÅ¾e Crkva, onda misli na hrvatski puk u MeÄ‘imurju koji je Äuvao i oÄuvao svoju vjeru, nacionalnu svijest i radiÅ¡nost. Podsjetio je kako se nastojanje da MeÄ‘imurje bude dio MaÄ‘arske kroz povijest pojavilo viÅ¡e puta, pa tako i tijekom Drugog svjetskog rata kada je Crkva takoÄ‘er imala veliku ulogu buduÄ‡i da se u MeÄ‘imurju provodila maÄ‘arizacija. Podsjetio je i na nekoliko pisama zagrebaÄkog nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1941. godine kojima je on nastojao da MeÄ‘imurje ostane sastavni dio hrvatskog drÅ¾avnog teritorija i da nikakvim razgraniÄenjem ne bude odvojeno od matice zemlje i ZagrebaÄke nadbiskupije. Tada je poruÄio meÄ‘imurskom sveÄ‡enstvu da i dalje propovijeda na materinskom jeziku te da nikako samostalno bez Svete Stolice ne odluÄuje o odvajanju od ZagrebaÄke nadbiskupije, istaknuvÅ¡i im da je on kao nadbiskup sve poduzeo u Rimu da do toga ne doÄ‘e jer MeÄ‘imurje i po BoÅ¾jem i po ljudskom pravu pripada nadbiskupiji. Biskup Mrzljak istaknuo je kako i VaraÅ¾dinska biskupija danas ima isti takav trajni stav kao ZagrebaÄka nadbiskupija kojoj je MeÄ‘imurje bilo osobito na srcu. Crkva je oduvijek Å¾eljela da hrvatsko MeÄ‘imurje ostane u njezinom sastavu, rekao je biskup te zaÅ¾elio hrvatskom puku u MeÄ‘imurju da neprestano traje taj osjeÄ‡aj pripadnosti hrvatskom narodu i KatoliÄkoj Crkvi.

Predsjednik ÄakoveÄkog ogranka Matice hrvatske prof. Ivan PranjiÄ‡ u svom je govoru istaknuo kako Äinjenica da su trojica od Äetvorice zasluÅ¾nika za to povijesno dogaÄ‘anje prije 97 godina bili sveÄ‡enici takoÄ‘er govori o vaÅ¾noj ulozi Crkve u oÄuvanju MeÄ‘imurja hrvatskim krajem. ZaÅ¾elio je da se viÅ¡e osvijetli uloga tadaÅ¡njeg gvardijana fra Kapistrana Gecija, autora rezolucije odcjepljenja te da prigodnim publikacijama svjetlo dana ugledaju njegovi rukopisi kao i rukopisi dr. Ivana Novaka, dr. Vinka Å½ganca i Jurja Lajtmana, duhovnih i narodnih voÄ‘a na Äijim je grobovima juÄer poloÅ¾eno cvijeÄ‡e i upaljene svijeÄ‡e.

Foto: VaraÅ¾dinska biskupija

www.vzaktualno.hr

KopriÄ‡ i AnÄ‘elkoviÄ‡ kod Beseka

9. siječnja 2016.

227

Arhiva

PoveÄ‡ala se hrvatska kolonija na Malti. Uz prvog trenera Beseka, trenera vratara StanekoviÄ‡a i struÄnjaka za kondicijsku pripremu igraÄa Nikole JaroÅ¡a, treÄ‡eplasiranu momÄad malteÅ¡kog nogometnog prvenstva Birkirkaru pojaÄali su Miroslav KopriÄ‡ i Mislav AnÄ‘elkoviÄ‡.

VaraÅ¾dinskim ljubiteljima nogometa ime Miroslava KopriÄ‡a (31) nije nepoznato. KopriÄ‡ je zapravo Varteksovo dijete. ProÅ¡ao je kompletnu Å¡kolu nogometa kod Damira JagaÄiÄ‡a, a u seniorima je branio u vrijeme kada su treneri bili Ä†iro BlaÅ¾eviÄ‡ i Zlatko DaliÄ‡. Nakon Varteksa jednu sezonu proveo je u Kamen Ingradu, dvije u Vinogradaru, a potom je punih Å¡est godina uspjeÅ¡no branio vrata drugoligaÅ¡a Gorice, da bi posljednjih Å¡est mjeseci proveo u LuÄkom.

– Iznenadio me poziv Birkirkare. Znao sam da je od prije Nove godine momÄad preuzeo DraÅ¾en Besek kojeg izuzetno cijenim. Znate i sami kakva je situacija u hrvatskom nogometu. Danas se rijetko pruÅ¾a prilika naÅ¡im igraÄima zaigrati u inozemstvu i zbog toga nisam niti trenutka razmiÅ¡ljao – rekao nam je Miroslav KopriÄ‡.

S KopriÄ‡em je na Maltu sletio i Mislav AnÄ‘elkoviÄ‡ (27), zadnji vezni, bivÅ¡i igraÄ Istre, Hajduka i zadnjih nekoliko mjeseci slovenskog prvoligaÅ¡a Kopra. Obojica su ugovor potpisali do lipnja, nakon Äega Ä‡e se razmotriti daljnja suradnja.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Drugo izdanje 28. veljaÄe

9. siječnja 2016.

185

Arhiva

Iz Å portsko-rekreativnog druÅ¡tva BSV Ludbreg pozivaju trkaÄe, rekreativce i planinare na drugo izdanje Crazy Hill Trail running utrke koja je svojevrsno putovanje kroz prekrasan krajolik ludbreÅ¡kih i kalniÄkih breÅ¾uljaka i Å¡uma. Utrka poÄinje i zavrÅ¡ava u Ludbregu. Natjecatelji mogu birati izmeÄ‘u dviju staza. One spremnije i iskusnije oÄekuje staza od 32,5 km sa 1.040 m uspona i isto toliko silaska, a za sve ostale trkaÄe, rekreativce i planinare priredili su lakÅ¡u stazu od 16 km s 415 m uspona i silaska. Staze Ä‡e biti u potpunosti oznaÄene.

Start utrke na velikoj stazi je u 9.30, a na maloj stazi u 10 sati kod caffe bara Crazy Hill u Vinogradskoj 8 u Ludbregu. Pretprijave se primaju iskljuÄivo putem on-line prijavnice. Startnina s prijavom i uplatom do 24.02. je 50 kuna, a prijava i uplata na dan utrke 70 kuna.

U proÅ¡logodiÅ¡njem, prvom izdanju Crazy Hill Traila nastupilo je 78 trkaÄa i 15 trkaÄica iz Hrvatske, Slovenije i Poljske. Pobjednik je bili Josip LackoviÄ‡ i Valentina BeloviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Otto i Hrvati

9. siječnja 2016.

329

Arhiva

OvogodiÅ¡nji ciklus programa Srijeda u Muzeju Gradskog muzeja VaraÅ¾din poÄinje ovu srijedu projekcijom dokumentarnog filma pod nazivom â€žOtto i Hrvati“, scenarista i redatelja Vanje VinkoviÄ‡a. U filmu, u trajanju od 120 minuta, koriÅ¡teni su ekskluzivni dokumenti, ilustracije, fotografije i videozapisi iz arhive obitelji Habsburg i ostalih izvora, kao i izjave viÅ¡e sugovornika, prijatelja i bliskih suradnika, kojima se predstavlja Å¾ivotni put Otta von Habsburga, od habsburÅ¡koga kraljeviÄ‡a do vizionara ujedinjene Europe, s naglaskom na njegovu privrÅ¾enost Hrvatima i Hrvatskoj.

Otto von Habsburg (1912. – 2011.), nasljednik habsburÅ¡ke krune, austrijskoga carstva i hrvatskoga kraljevstva, Äitavo svoje politiÄko djelovanje usmjerio je k ujedinjenju europskih naroda i drÅ¾ava, posebice onih koji su, pod vodstvom njegove obitelji, stoljeÄ‡ima tvorili HabsburÅ¡ku Monarhiju. Kroz rad u Paneuropskoj uniji i Europskom parlamentu zalagao se za demokraciju i poÅ¡tivanje ljudskih prava, pri Äemu je u hrvatski narod imao posebno mjesto, osobito tijekom 90-ih godina proÅ¡loga stoljeÄ‡a, kada se u obrambenom ratu borio za samostalnost i drÅ¾avnu neovisnost.

Dokumentarni film â€žOtto i Hrvati“ premijerno je prikazan 2013. godine u Vukovaru, na MeÄ‘unarodnoj paneuropskoj konferenciji u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, nakon Äega su uslijedile projekcije u joÅ¡ nekoliko gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. U VaraÅ¾dinu se film prikazuje 13. sijeÄnja, od 19 sati, u palaÄi Herzer i to kao popratni program uz nedavno otvorenu izloÅ¾bu â€žVaraÅ¾din pod krunom Habsburgovaca“. Ulaz je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Veseli sportski praznici varaÅ¾dinskih osnovaca

9. siječnja 2016.

276

Arhiva

Podjelom priznanja i poklona danas je u varaÅ¾dinskoj sportskoj dvorani u Graberju zavrÅ¡io projekt Zajednice sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina â€žZimske sportske aktivnosti uÄenika“. Uz potporu Upravnog odjela za druÅ¡tvene djelatnosti Grada VaraÅ¾dina 300-injak uÄenika niÅ¾ih razreda sedam varaÅ¾dinskih osnovnih Å¡kola druÅ¾ilo se upoznavÅ¡i osnove 16 sportova.

– Ovo je odliÄan projekt u kojem smo u djeci i njihovim roditeljima predstavili 16 sportova. ProÅ¡lo je oko 300 djece i ovo je njihov poÄetak upoznavanja sportova. MoÅ¾da se odluÄe trenirati neki od njih. Imamo puno klubova, Zajednica je aktivna, potiÄemo amaterski sport i ova djeca Ä‡e jednog dana biti buduÄ‡nost varaÅ¾dinskog sporta – rekao je zamjenik gradonaÄelnika Vjeran RadeliÄ‡ koji je maliÅ¡anima uruÄio potvrde o sudjelovanju i vijaÄe kao poklon.

Igru kod kuÄ‡e ili na snijegu Dijana Posavec KovaÄ iz Druge osnovne Å¡kole i Mark Bengeri iz Prve osnovne Å¡kole zamijenili su sportskim druÅ¾enjima.

– Bilo mi je lijepo. Najbolje je bilo na ritmiÄkoj gimnastici, sportskoj gimnastici i cheerleadingu. Malo smo se igrali i malo smo vjeÅ¾bali na spravama. Neki sportovi su bili naporniji, a neki zabavniji – rekla je Dijana, a Mark je kazao da su mu najbolji bili koÅ¡arka i rukomet te da Ä‡e nastaviti trenirati koÅ¡arku.

Iz zajednice sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina istiÄu da im je u ovom projektu desetodnevnih zimskih sportskih aktivnosti uÄenika vrlo vaÅ¾na bila podrÅ¡ka ravnatelja Å¡kola te uÄiteljica razredne nastave, a posebno roditelja, djedova i baka koji su djecu pratili na sportske aktivnosti.

Nakon odbojke, tenisa i stolnog tenisa, koÅ¡arke, rukometa i nogometa, ali i plesa, maÅ¾oreta, cheerleadinga, karatea, taekwondoa te sportske i ritmiÄke gimnastika, baseballa i Å¡aha, varaÅ¾dinski su uÄenici svoje zimske sportske aktivnosti danas zavrÅ¡ili s atletikom. Sportski dio provodili su treneri dvadesetak varaÅ¾dinskih sportskih klubova, Älanica Zajednice.

www.vzaktualno.hr

Godinu poÄinju smijehom i ljubavnim avanturama zagorske obitelji

9. siječnja 2016.

172

Arhiva

OvogodiÅ¡nji Ä‡e program u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu poÄeti sa smijehom.

U goste im dolazi dramska udruga Kaj iz Zaboka s predstavom â€žGrijeh“. U Å¾ivopisnom prikazu radnje dalekih 70-ih godina prikazuju ljubavne avanture jedne sasvim obiÄne zagorske obitelji. Predstava Ä‡e biti izvedena u subotu, 16. sijeÄnja, s poÄetkom u 19 sati. Cijena ulaznice je 20 kuna.

ZnajuÄ‡i da je sijeÄanj poznat kao najdepresivniji mjesec u godini, ova predstava je odliÄan antidepresiv, poruÄuju iz KC Ivan Rabuzin i pozivaju na predstavu.

www.vzaktualno.hr

Topljenje snijega, rast temperatura i juÅ¾ina

9. siječnja 2016.

185

Arhiva

Kao Å¡to su prognoze i najavljivale stiÅ¾e zatopljenje i neminovno topljenje snijega. DanaÅ¡nja prognoza kaÅ¾e umjereno do preteÅ¾no oblaÄno, mjestimice uz kiÅ¡u. U naÅ¡im predjelima kiÅ¡a Ä‡e uglavnom biti slaba, a ÄeÅ¡Ä‡a u gorskoj Hrvatskoj. Vjetar slab i umjeren jugozapadni. NajviÅ¡a temperatura veÄ‡inom od 4 do 10 Â°C. Za sutra se najavljuje promjenljivo oblaÄno, povremeno uz kiÅ¡u.

Vjetar u unutraÅ¡njosti umjeren, u gorju i jak jugozapadni. NajniÅ¾a jutarnja temperatura izmeÄ‘u 2 i 6, a najviÅ¡a dnevna izmeÄ‘u 5 i 10 Â°C. Ovako visoka temperatura znaÄi i brzo topljenje snijega, ali i porast razine vode u okolnim rijekama i kanalima. U ponedjeljak bi dnevna temperatura trebale joÅ¡ viÅ¡e rasti, Äak do 11 stupnjeva Celzijevih uz umjeren juÅ¾ni vjetar. Sredina i drugi dio tjedna nose stabilizaciju vremena, bez pretjeranih oborina. Srijeda i Äetvrtak trebali bi biti sunÄani uz jutarnje temperatura oko nule, a dnevne do 8 stupnjeva Celzijevih – prema podacima DrÅ¾avnog hidrometeoroloÅ¡kog zavoda.

www.vzaktualno.hr

I LudbreÅ¾ani se mogu pohvaliti

9. siječnja 2016.

179

Arhiva

Vrijeme je analize proÅ¡logodiÅ¡njih rezultata pa tako i u sportu. U mnogim sredinama biraju se i nagraÄ‘uju najbolji. U Ludbregu to veÄ‡ tradicionalno Äini redakcija sportske emisije Radio Ludbrega â€žFair-play“. Tako Ä‡e biti i ove godine pa Ä‡e nagraditi najbolje sportaÅ¡e i sportaÅ¡ice ludbreÅ¡ke regije po svom odabiru.

U PuÄkom otvorenom uÄiliÅ¡tu Dragutin Novak u petak, 15. sijeÄnja, od 18 sati priznanja Ä‡e primiti najbolji sportaÅ¡i, sportaÅ¡ice i ekipe u 2015. godini kao i viÅ¡e talentiranih sportaÅ¡a. Bit Ä‡e nagraÄ‘eni i zasluÅ¾ni sportski djelatnici te klubovi koji slave obljetnice, najavljuju LudbreÅ¾ani.

www.vzaktualno.hr

Radionice izrade Lokalne razvojne strategije

9. siječnja 2016.

248

Arhiva

Lokalna akcijska grupa Sjeverozapad, koja okuplja gradove Ivanec, Lepoglavu i VaraÅ¾din te opÄ‡ine Bednja, Beretinec, Cestica, Donja VoÄ‡a, Klenovnik, MaruÅ¡evec, Petrijanec, SraÄinec, Vidovec i Vinica, poÄela je s odrÅ¾avanjem sastanaka partnerskih odbora i radionica s ciljem izrade Lokalne razvojne strategije LAG-a. U skladu sa smjernicama za izradu Strategije, potrebno je definirati viziju, ciljeve i prioritete razvoja LAG-a do 2020. godine, dokad traje tekuÄ‡a financijska perspektiva EU.

Strategija je jedan od dokumenata koji su neophodni za kandidiranje projekata i optimalno koriÅ¡tenje sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj pa je u tom kontekstu nuÅ¾na izrada Lokalne razvojne strategije. U taj proces potrebno je ukljuÄiti sve zainteresirane – graÄ‘ane, tvrtke, ustanove, OPG-ove, turistiÄke zajednice i sve druge koji mogu dati svoj aktivan doprinos kreiranju politike razvoja, istiÄu iz LAG-a.

Prva u nizu radionica odrÅ¾ana je u Å½upanijskoj palaÄi u VaraÅ¾dinu u prosincu, dok Ä‡e ostale biti organizirane tijekom sijeÄnja u sjediÅ¡tima pojedinih Älanica LAG-a. Prva od njih, na temu razvoja poljoprivrede, bit Ä‡e u Vidovcu u utorak, 12. sijeÄnja, u 18 sati, a poljoprivreda Ä‡e biti tema i radionice dva dana kasnije, 14. sijeÄnja, u Petrijancu. Ivanec Ä‡e u utorak, 19. sijeÄnja, biti domaÄ‡in radionice o razvitku turizma i gospodarstva, a nakon toga tematske radionice bit Ä‡e odrÅ¾ane i u Lepoglavi o javnoj upravi te u Cestici o oÄuvanju okoliÅ¡a i infrastrukturi. U VaraÅ¾dinu Ä‡e 18. VeljaÄe biti javno prezentirana Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverozapad.

www.vzaktualno.hr