veljača 2017. – Stranica 59

I dalje se najviše traÅ¾e radnici u ugostiteljstvu

2. veljače 2017.

102

Na Zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄni ured VaraÅ¾din, raspisano je Äak 290 slobodnih radnih mjesta. Dobra je to vijest za sve one koje traÅ¾e posao, posebice za neÅ¡to viÅ¡e od pet tisuÄ‡a koliko ih je trenutno nezaposleno u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

NajlakÅ¡e Ä‡e do posla doÄ‡i oni Äija su struka usluÅ¾na ili ugostiteljska zanimanja buduÄ‡i je na tom podruÄju slobodno 58 radnih mjesta. Do novog zaposlenja bi neÅ¡to lakÅ¡e trebali doÄ‡i mehaniÄari, strojarski monteri, elektromonteri i obraÄ‘ivaÄi metala. Za takva su zanimanja trenutno raspisano 34 radna mjesta. Relativno je velika potraÅ¾nja za struÄnjacima s podruÄja informatike i tehniÄkih znanosti. TraÅ¾i se 25 takvih kadrova. TrgovaÄka i srodna zanimanja traÅ¾e 23 nova radnika, a graÄ‘evina ima potrebu za jednim radnim mjestom viÅ¡e, odnosno njih 24. Å to se tiÄe trenutne nezaposlenosti na razini Hrvatske u ovom trenutku nezaposlenih je u Hrvatskoj 244.134. Na Zavodu za zapoÅ¡ljavnaje ima oko 20 tisuÄ‡a slobodnih radnih mjesta.

s.k./vzaktualno.hr

Od danas jeftinije izdavanje isprava

2. veljače 2017.

115

Od danas je na snazi nova Uredba o tarifi upravnih pristojbi zbog koje Ä‡e graÄ‘ani za razne upravne procedure koje obavljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova trebati odvojiti manje novaca nego dosad.

Tako je za izdavanje putovnice u redovnom postupku od danas potrebno izdvojiti 35, umjesto dosadaÅ¡njih 70 kuna upravne pristojbe, dok upravna pristojba za izdavanje putovnice u Å¾urnom postupku viÅ¡e ne iznosi 220, veÄ‡ 140 kuna. Po 15 kuna upravne pristojbe platit Ä‡e vozaÄi za prvo izdavanje vozaÄke dozvole, njeno obnavljanje, odnosno produÅ¾enje valjanosti i zamjenu vozaÄke dozvole drÅ¾ave Älanice Europskog gospodarskog prostora (EGP). U navedenim procedurama dosad su plaÄ‡alo 35 kuna upravne pristojbe.

Ukoliko se mijenja vozaÄka dozvola izdana u drÅ¾avi koja nije Älanica Europskog gospodarskog prostora, viÅ¡e nije potrebno izdvojiti 70 kuna za upravnu pristojbu, veÄ‡ 35, a za nadomjeÅ¡tanje izgubljene ili ukradene vozaÄke dozvole izdane u Hrvatskoj i drÅ¾avi Älanici EGP-a treba 15, umjesto dosadaÅ¡njih 50 kuna. Kod prve registracije vozila plaÄ‡a se 15 kuna upravne pristojbe, Å¡to je za 20 kuna niÅ¾e nego dosad, dok je za produÅ¾enje registracije potrebno izdvojiti 5, a ne viÅ¡e 30 kuna. Novost je i da se kod odjave vozila upravna pristojba viÅ¡e ne naplaÄ‡uje, a za novu prometnu dozvolu u sluÄaju njene dotrajalosti, oÅ¡teÄ‡enosti ili gubitka/nestanka za upravnu pristojbu viÅ¡e neÄ‡e biti potrebno izdvojiti 50, veÄ‡ 20 kuna.

www.vzaktualno.hr

Jesmo li se riješili hladnoÄ‡e ili najgore tek stiÅ¾e?

2. veljače 2017.

135

Nakon kratkotrajnog predaha od hladnijeg vremena, prema aktualnom prognostiÄkom materijalu veÄ‡ krajem prve dekade veljaÄe moguÄ‡ je dolazak novog vala izrazite hladnoÄ‡e.Prema gotovo svim relevantnim prognostiÄkim modelima, u prvoj dekadi veljaÄe slijedi nam novo, moÅ¾da joÅ¡ jaÄe, zahlaÄ‘enje – predviÄ‘a Istramet.

Iznad sibirskih prostranstava i Skandinavije izgledan je razvoj jake anticiklone, Å¡to Ä‡e omoguÄ‡iti prodor sibirskog zraka do Sredozemlja . RijeÄ je o “savrÅ¡enoj” zimskoj situaciji kakvu smo primjerice imali u veljaÄi 2012. godine, ali i u najjaÄim zimama u proteklom stoljeÄ‡u npr. 1956. godine, ponovno u veljaÄi.Ukoliko se ostvare predviÄ‘anja prognostiÄkih modela, naroÄito ECMWF-a, glavninu zime u Hrvatskoj tek trebamo oÄekivati. U odnosu na dosadaÅ¡nje ekstreme koje smo zabiljeÅ¾ili u sijeÄnju, veljaÄa bi donijela joÅ¡ izraÅ¾enije zahlaÄ‘enje, a ne bi izostao ni snijeg na dijelu Jadrana.

Ipak, poÅ¡to govorimo o periodu iza 7 dana, najave trebamo uzeti s dozom opreza, no isto tako svakako treba napomenuti kako nije rijeÄ o jednom izlazu jednog prognostiÄkog modela, veÄ‡ je signal moguÄ‡nosti dolaska zime popriliÄno jak na gotovo svim izraÄunima.

www.vzaktualno.hr/Petar Radovan/Istramet

VTV Televizija obiljeÅ¾ava 25 godina svog postojanja

2. veljače 2017.

126

Po svim relevantnim istraÅ¾ivanjima najutjecajniji medij sjeverozapadne Hrvatske, po broju zaposlenih najveÄ‡a medijska kuÄ‡a u VaraÅ¾dinskoj, MeÄ‘imurskoj, Krapinsko-zagorskoj i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji, po koliÄini vlastitim snagama proizvedenog programa i ostvarenoj gledanosti u odnosu na broj stanovnika vodeÄ‡a hrvatska regionalna televizija – to je danas varaÅ¾dinska VTV Televizija. Ove godine obiljeÅ¾ava svoj 25. roÄ‘endan, vaÅ¾an trenutak u vlastitom razvoju, ali i joÅ¡ jedan povod za nove programske i razvojne iskorake po kojima je i dosad VTV Televizija na domaÄ‡em medijskom trÅ¾iÅ¡tu bila poznata i priznata.

Stasali u Domovinskom ratu

Osnovana na poÄetku Domovinskog rata kao plod ideje i zanosa nekoliko entuzijasta uz puno je truda, zalaganja i ulaganja vlastitih sredstava opremljena kvalitetnom opremom, kadrovski ekipirana i organizacijski dobro posloÅ¾ena. VTV Televizija svoj je poslovni Å¾ivot poÄela kao produkcijska kuÄ‡a. PruÅ¾ani su razni oblici tehniÄke i produkcijske podrÅ¡ke varaÅ¾dinskom studiju Hrvatske televizije, no realizirani su i brojni samostalni projekti – snimljena su dva igrana i viÅ¡e dokumentarnih filmova, te nekoliko stotina promidÅ¾benih spotova i kraÄ‡ih filmova. Posebno je vaÅ¾na bila angaÅ¾iranost na stvaranju brojnih priloga i dokumentarnih zapisa vezanih uz tematiku Domovinskog rata, a zahvaljujuÄ‡i resursima VTV Televizije saÄuvan je dobar dio tada nastalih video zapisa koji su danas postali povijesno vrijedni dokumenti tog vremena i dio hrvatske nacionalne baÅ¡tine.

Dostupni u cijeloj Hrvatskoj i svijetu

1.2.1999. VTV Televizija poÄinje i s emitiranjem vlastitog programa na podruÄju VaraÅ¾dinske i MeÄ‘imurske Å¾upanije, te vrlo brzo postaje jedan od najutjecajnijih medija sjeverozapadne Hrvatske. 2006. koncesija za emitiranje programa proÅ¡irena je na regionalnu razinu koja pokriva cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku s Äim je joÅ¡ viÅ¡e proÅ¡iren krug gledatelja, te uÄvrÅ¡Ä‡en medijski utjecaj VTV Televizije, a prelaskom Hrvatske na emitiranje u digitalnom spektru VTV Televizija od 2013. koncesionar je za takozvanu D3 regiju koju obuhvaÄ‡a vrlo Å¡iroko podruÄje sjeverno i zapadno od Zagreba, pa se procjenjuje da je program putem redovnog zemaljskog emitiranja dostupan za gotovo 800 tisuÄ‡a stanovnika. Taj broj joÅ¡ viÅ¡e poveÄ‡avaju brojne internetske medijske platforme, te kablovski sustavi koji omoguÄ‡avaju praÄ‡enje raznih TV programa, pa je stoga danas program VTV Televizije dostupan baÅ¡ u svim dijelovima Hrvatske, ali i u svijetu. Kao i za svaku televizijsku kuÄ‡u vaÅ¾na su istraÅ¾ivanja gledanosti, a ona kontinuirano posljednjih godina potvrÄ‘uju da VTV Televizija u ovom dijelu Hrvatske ima najgledaniji program u konkurenciji takozvanih malih televizija, onih koje nemaju nacionalnu koncesiju, a u mnogim je dijelovima dana i tjedna odmah uz bok ili Äak i gledanija od pojedinih nacionalnih programa.

Programsko bogatstvo i autorski potencijali

Danas VTV Televizija emitira 24 sata programa dnevno, s velikim udjelom programa koji se proizvodi u vlastitoj produkciji, a posebno znaÄajno mjesto zauzima informativni program. Svakodnevni VTV Dnevnik kao srediÅ¡nja informativna emisija i VTV Vijesti koje se emitiraju u 4 termina dnevno za mnoge su stanovnike ovog dijela Hrvatske najvaÅ¾niji i najvredniji izvor informacija o svim vaÅ¾nim druÅ¡tveno-politiÄkim, gospodarskim, kulturnim, sportskim i drugim dogaÄ‘anjima. Svakog tjedna nastaju i brojne druge emisije iz razliÄitog spektra, a meÄ‘u najpopularnijima su jutarnji program “Vekerica”, glazbeno-zabavna emisija “Popevke I Å¡tikleci”, djeÄja emisija “Kutionica” i mnoge druge.

Osim po programu koji priprema za svoje gledatelje VTV Televizija postala je poznata i kao organizator raznih druÅ¡tvenih, prvenstveno medijskih dogaÄ‘aja. Svakako najznaÄajniji meÄ‘u njima je uspjeÅ¡no postavljanje svjetskog rekorda u neprekinutom trajanju produkcije i voÄ‘enja televizijskog talk-showa. Taj je rekord postavljen na javnoj pozornici u VaraÅ¾dinu, a osim izuzetno brojnog TV gledateljstva u Å¾ivo ga je pratilo i do 2 tisuÄ‡e posjetitelja na javnom snimanju. Rekord u trajanju od viÅ¡e od 35 sati svojim je certifikatom priznala i najpoznatija svjetska kuÄ‡a u tom fahu, Guinnesova knjiga rekorda. VTV Televizija pokrenula je i projekt “Televizija bez granica” u kojem su uz VTV sudjelovale regionalne televizije iz Slovenije, Austrije i MaÄ‘arske, a u sklopu projekta organiziran je humanitarni koncert na kojem je za lijeÄenje djece oboljele od AIDS-a u Africi prikupljeno 50 tisuÄ‡a eura. Organizirana su i brojna javna snimanja popularnih emisija pred ispunjenim dvoranama, izravni i odgoÄ‘eni prijenosi sportskih i vjerskih dogaÄ‘anja, humanitarni koncerti, te brojni drugi dogaÄ‘aji.

Sve to ne bi bilo moguÄ‡e bez najvaÅ¾nijeg faktora – ljudskog potencijala. U 25 godina trajanja viÅ¡e od stotinu medijskih i drugih struÄnjaka radnim je odnosom bilo vezano uz VTV Televiziju, a povremenih ili stalnih suradnika bilo je i viÅ¡e. Mnoga su poznata novinarska imena ovdje odraÄ‘ivala zapaÅ¾ene dijelove svojih karijera, a puno je i onih koji su baÅ¡ iz VTV televizije krenuli dalje, u nastavke svojih medijskih, politiÄkih ili gospodarskih afirmacija. Svi su oni, baÅ¡ kao i danaÅ¡nji Älanovi VTV ekipe, dali svoj obol jaÄanju brenda i ugleda VTV Televizije i Å¾ivotu projekta koji ima svoju zanimljivu povijest, sadrÅ¾ajnu sadaÅ¡njost, ali i – sigurnu buduÄ‡nost.

UspjeÅ¡ni na trÅ¾iÅ¡tu

Vrijeme stasanja i nastojanja da se Å¡irokom krugu gledatelja ponudi kvalitetan program prepoznali su i brojni oglaÅ¡ivaÄi. BirajuÄ‡i program VTV Televizije kao svoj komunikacijski kanal povlaÄe dobar poslovni potez, osvajaju svoje kupce i korisnike, ali ujedno omoguÄ‡uju da VTV Å¾ivi i preÅ¾ivi na Äesto nemilosrednom medijskom trÅ¾iÅ¡tu. Vrijeme nedavne gospodarske krize ostavilo je traga, no VTV je i u takvim uvjetima saÄuvao poslovnu stabilnost i vjerodostojnost, pokuÅ¡avajuÄ‡i maksimalno dobro odgovoriti marketinÅ¡kim i drugim potrebama svojih poslovnih partnera.

VTV Televizija danas se razvila u dobro organiziranu, moderno opremljenu i poslovno uspjeÅ¡nu televizijsku kuÄ‡u. Kao komercijalna televizija koju financira iskljuÄivo vlastita kvaliteta, VTV Televizija zadala si je visoke standarde koje nastoji poÅ¡tivati u tehniÄkom i sadrÅ¾ajnom smislu. To je put kojim je VTV Televizija dosad strpljivo, staloÅ¾eno i beskompromisno iÅ¡la, ali to je i put kojim VTV Televizija namjerava i Å¾eli krenuti i u svoju buduÄ‡nost. KonaÄno, put kvalitete i vjerodostojnosti jedini je pravi put kojeg danas priznaju i oni koji su u priÄi o televiziji ipak uvijek najvaÅ¾niji – gledatelji.

www.vzaktualno.hr

Popustili u nastavku

1. veljače 2017.

374

NogometaÅ¡i VaraÅ¾dina danas su u Sesvetama, na terenu s umjetnom travom, odigrali prvu pripremnu utakmicu protiv istoimenog drugoligaÅ¡a i izgubili rezultatom 3:1 (1:1).

– Prvo poluvrijeme bili smo odliÄni. Na proigravanje Golika DroÅ¾Ä‘ek je pogodio za naÅ¡e vodstvo. Imali smo nakon toga dominaciju, joÅ¡ tri – Äetiri dobre prilike koje na Å¾alost nismo iskoristili. U nastavku je trener Mumlek napravio nekoliko izmjena, igrali su uglavnom mlaÄ‘i igraÄi, Å¡to je domaÄ‡in iskoristio i postigao dva gola. Prvim poluvremenom moÅ¾emo biti apsolutno zadovoljni, pokazali smo kako bi naÅ¡a igra trebala izgledati na proljeÄ‡e, a u drugom smo pali malo zbog neiskustva, a malo i zbog umora. Uostalom Sesvete su poÄele s pripremama davno prije nas – rekao nam je stoper VaraÅ¾dina Max Juraj Ä†eliÄ‡.

VaraÅ¾din je nastupio u sastavu (4-4-2): GavranoviÄ‡, Å imek, Ä†eliÄ‡, JagaÄiÄ‡, Sambolec, KolariÄ‡, Golik, Å afariÄ‡, Jertec, Vuk, DroÅ¾Ä‘ek. JoÅ¡ su nastupili: GaloÅ¡i, Conjar, SinkoviÄ‡, MalenoviÄ‡, Sinan (stigao na probu iz bihaÄ‡kog Jedinstva) i VrÅ¡Äak (na probi iz Zeline). Dino Kresinger nije nastupio zbog ozljede.

SljedeÄ‡u pripremnu utakmicu VaraÅ¾din Ä‡e odigrati u subotu, 4. veljaÄe s poÄetkom 14 sati, na svojem terenu, a protivnik Ä‡e biti maÄ‘arski drugoligaÅ¡ Kozermisleny.

www.vzaktualno.hr/r.l.

DjevojÄica u Splitu nije umrla od gripe?

1. veljače 2017.

126

Na izvanrednoj danaÅ¡njoj konferenciji za medije, povodom uzroka smrti djevojÄica iz Splita sa sumnjom na gripu, voditelj Nacionalnog referentnog centra za influencu Vladimir DraÅ¾enoviÄ‡, izvijestio je da ni u jednom nalazu nije dokazan virus gripe u respiratornom traktu djevojÄica.

Prema rijeÄima Bernarda KaiÄ‡a, voditelja sluÅ¾be za epidemiologiju zaraznih bolesti, nije iskljuÄeno da dijete te dobi umre od gripe tijekom sezone, premda se vrlo rijetko dogaÄ‘a da umiru zdrave mlade osobe. Nema podataka o tome jesu li djeca imala neku drugu bolest koja bi bila prepoznata prije nego Å¡to je doÅ¡lo do ovog tragiÄnog trenutka. Prema podacima zavoda za javno zdravstvo, od gripe je do sada preminulo 11 ljudi. Do sada je 33 500 osoba oboljelo od gripe i pokazuje se lagana tendencija pada.

www.vzaktualno.hr

UÄenici Gospodarske škole VaraÅ¾din najbolji u fotografiji

1. veljače 2017.

119

UÄenica Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din, Petra Herceg DroÅ¾Ä‘ek, iz 3.H osvojila je prvu, dok je Josip Pokos, uÄenik 2.H osvojio treÄ‡u nagradu na 1. fotografskom natjecanju “Cervantes en nuestros dÃas” ( â€žCervantes danas“).

Natjecanje je organizirano povodom obiljeÅ¾avanja 400. godiÅ¡njice Cervantesove smrt. Natjecatelji su se trebali tematski inspirirati bezvremenskim porukama iz Cervantesovog najpoznatijeg djela â€žDon Quijote“ kako bi izradili fotografije. Tema Petrine pobjedniÄke fotografije je ljubav, dok je Josip svojom fotografijom nastojao prikazati problem siromaÅ¡tva. Fotografije su bile izloÅ¾ene u prostoru Medijateke Francuskog instituta u Zagrebu od 9. do 16. sijeÄnja 2017., a buduÄ‡i da je izloÅ¾ba fotografija putujuÄ‡eg karaktera ponuÄ‘ena je i svim zainteresiranim Å¡kolama i drugim ustanovama.

UÄenicima je nagrade dodijelila zamjenica veleposlanika Kraljevine Å panjolske i izaslanica za kulturna pitanja, gospoda Elena Bravo Taberne. Dodjeli su, uz uÄenike, prisustvovale ravnateljica Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din Katica Kalogjera Novak i njihova mentorica, profesorica Å¡panjolskog jezika Renata MaÄ‘ariÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Broj blokiranih sve manji

1. veljače 2017.

144

U Hrvatskoj je krajem proÅ¡le godine blokirano bilo 30 890 poslovnih subjekata. Ta je brojka za prosinac 1,2 % manja u odnosnu na studeni, dok je ukupna vrijednost neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje iznosila 17,81 milijardu kuna. Ta je vrijednost 2,0 % manja nego je bila u studenom 2016. godine, piÅ¡e Hina.

U toj se godini broj blokiranih, u odnosu na 2015., smanjio, i to za 10.769 poslovnih subjekata, te je to iznosilo 7,34 milijarde kuna manje neizvrÅ¡enih osnova za plaÄ‡anje.

U blokadi je tako, 31. prosinca, bilo 327.176 graÄ‘ana, Å¡to je za 3121 graÄ‘anina manje nego u studenom. Dug je tako iznosio 41,16 milijardi kuna, Å¡to je za 0,2 % viÅ¡e u odnosu na prethodni mjesec.

Od 1. sijeÄnja 2011. do 31. prosinca 2016. godine zaprimljeno je 7 270 595 osnova, od Äega se 28,0 % odnosi na poslovne subjekte, a 72,0 % na graÄ‘ane. U istom periodu ukupno je izvrÅ¡eno 120,8 milijardi kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 36,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na graÄ‘ane.

www.vzaktualno.hr / hina.hr

DrÅ¾ava ne odustaje od naknada za novoroÄ‘ene u iznosu od 1.000 eura

1. veljače 2017.

133

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada MurganiÄ‡ najavila je u srijedu poveÄ‡avanje rodiljnih naknada u skladu s proraÄunskim prilikama, te istaknula da se s izradom novog Obiteljskog zakona nastavlja u oÅ¾ujku jer je proces trenutno u fazi odgovaranja na primjedbe na njegove teze – piÅ¡e Hina, a prenosi Poslovni.hr.

“U skladu s proraÄunskim sredstvima Ä‡emo poveÄ‡avati naknadu za novoroÄ‘eno dijete koja zasad iznosi 2360 kuna, pa ako doÄ‘e do 1000 eura, bit Ä‡emo jako zadovoljni”, rekla je MurganiÄ‡ u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”. Kazala je i da u Ministarstvu nisu odustali od 1000 eura za novoroÄ‘eno dijete, ali su u fazi kada su donosili proraÄun smatrali da je novac koji su imali na raspolaganju uÄinkovitije i bolje prihvaÄ‡en kroz poveÄ‡anje roditeljskih i rodiljnih naknada.Vezano za Obiteljski zakon rekla je da se trenutno odgovara na primjedbe na njegove teze, a u oÅ¾ujku se oÄekuje nastavak izrade zakona.

Foto arhiva

www.vzaktualno.hr/Hina/Poslovni.hr

Padaju cijene roaminga u Europskoj uniji

1. veljače 2017.

Nakon dugotrajnih pregovora izmeÄ‘u Europskog parlamenta, VijeÄ‡a EU-a i Europske komisije, sinoÄ‡ je postignut konaÄni dogovor u vezi cijena roaminga na podruÄju Europske unije. Dogovoreno je kako Ä‡e do 30. lipnja 2022. godine cijena poziva u roamingu iznositi 0,032 eura po minuti, a cijena SMS poruke 0,01 euro.

Å to se tiÄe podatkovnog prometa, tijekom godina cijena Ä‡e postepeno padati kako bi se do 2022. godine dostigao iznos od 2,5 eura po gigabajtu.

“Europski parlament je u konaÄnom dogovoru s VijeÄ‡em i Komisijom uspio osigurati niske cijene za potroÅ¡aÄe u koriÅ¡tenju usluga roaminga. Tarife su znatno smanjene kako bi se i mali operateri lakÅ¡e natjecali s velikim telekomunikacijskim kompanijama. Ishod pregovora je veliki uspjeh Europskog parlamenta jer je, za razliku od VijeÄ‡a i Komisije zaÅ¡titio interese graÄ‘ana, a ne samo interese nekoliko velikih telekom operatera. Postavljanjem znatno niÅ¾ih cijena, troÅ¡kovi roaminga uskoro Ä‡e tako postati stvar proÅ¡losti.“ – izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Å krlec.

www.vzaktualno.hr