veljača 2017. – Stranica 7

ŠkvariÄ‡ zatraÅ¾io potpore za JLS s brdsko-planinskim statusom

22. veljače 2017.

1350

Arhiva

GradonaÄelnik Lepoglave Marijan Å kvariÄ‡ u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije zatraÅ¾io je potpore za jedinice lokalne samouprave koje su, ne svojom krivnjom, ostale bez djela proraÄunskih prihoda i tako dovedene u teÅ¾ak poloÅ¾aj.

Kada je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo Program odrÅ¾ivog razvoja lokalne zajednice za 2017. godinu te utvrdilo da Ä‡e zahtjeve za dodjelu sredstava moÄ‡i podnositi jedinice lokalne samouprave razvrstane u I. i II. skupinu razvijenosti, vidljivo je bilo da Ä‡e Grad Lepoglava, koji prema tom istom stupnju razvijenosti spada u III. skupinu, ostati bez joÅ¡ jedne moguÄ‡nosti dobivanja potpora kojima bi djelom nadoknadio zakonskim promjenama uvjetovan gubitak gotovo polovice proraÄunskih prihoda.

GradonaÄelnik Å kvariÄ‡ brojnim je aktivnostima i inicijativama na drÅ¾avnoj razini i u suradnji s kolegama s podruÄja cijele Hrvatske, koji su se naÅ¡li u sliÄnoj situaciji, traÅ¾io i zagovarao da se jedinicama lokalnih samouprava s brdsko-planinskim statusom osiguraju potpore kojima bi se kompenzirao gubitak proraÄunskih prihoda i omoguÄ‡io im se ravnomjeran razvoj. Reagirao je i s objavom Programa odrÅ¾ivog razvoja lokalne zajednice za 2017. godinu pokrenuvÅ¡i inicijativu da se meÄ‘u prihvatljive podnositelje zahtjeva po predmetnom Programu uvrste i jedinice lokalne samouprave svrstane u III. skupinu prema stupnju razvijenosti i koje imaju status brdsko-planinskog podruÄja, a u koje spada i grad Lepoglave.

– NeuvrÅ¡tavanjem jedinica lokalnih samouprava iz III. skupine razvijenosti u navedeni Program dodatno bi im se smanjilo moguÄ‡nost razvoja, prvenstveno u smislu poboljÅ¡anja dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture – istaknuo je Å kvariÄ‡ koji je, ispred 17 jedinica lokalne samouprave koje podrÅ¾avaju pokrenutu inicijativu, zatraÅ¾io sastanak u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Nekako s pokretanjem inicijative dogodilo se da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije meÄ‘u prihvatljive podnositelje zahtjeva po navedenom Programu uvrstilo i jedinice lokalne samouprave razvrstane u III. skupinu.

– Dobro je da je Ministarstvo prepoznalo vaÅ¾nost da se lista prihvatljivih podnositelja zahtjeva proÅ¡iri i na jedinice lokalne samouprave iz III. skupine i da im se tako da prigoda za ravnomjeran razvoj – istaknuo je Å kvariÄ‡ koji je s kolegama gradonaÄelnicama Vrgorca, Senja i Vrbovskog sudjelovao na sastanku u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, na kojem se sastao s drÅ¾avnom tajnicom Nikolinom KlaiÄ‡.

Uz dogovor o izradi realnog indeksa razvijenosti, na sastanku je istaknuta potreba voÄ‘enja brige o brdsko-planinskim podruÄjima u koja spada i Grad Lepoglava, a kojima je potrebno osigurati potpore koje bi za cilj imale njihov ravnomjeran razvoj.

www.vzaktualno.hr

Predstavljanje knjige „ZRIN – svjedoci komunistiÄkog zloÄina“

21. veljače 2017.

1521

Arhiva

SisaÄka biskupija i Zaklada za izgradnju Å¾upne Crkve NaÅ¡aÅ¡Ä‡a sv. KriÅ¾a u Zrinu u petak 17. veljaÄe, u dvorani Kulturnog centra â€žIvan Rabuzin“ u Novom Marofu, organizirali su predstavljanje najnovije knjige uglednog publicista i promicatelja istine o stradanju Hrvata, Damira BorovÄaka â€žZRIN – svjedoci komunistiÄkog zloÄina“.

Nakon Å¡to je goste pozdravio novomarofski gradonaÄelnik SiniÅ¡a JenkaÄ, koji je veÄ‡ u nekoliko navrata bio domaÄ‡in sliÄnih dogaÄ‘anja u Novom Marofu, o knjizi su govorili sisaÄki biskup mons. Vlado KoÅ¡iÄ‡, ravnatelj Zaklade za izgradnju crkve u Zrinu mons. Marko CvitkuÅ¡iÄ‡, predsjednik Odbora za izgradnju crkve u Zrinu Matija Petanjak te autor i urednik knjige Damir BorovÄak.

Mons. Vlado KoÅ¡iÄ‡ je upoznao posjetitelje sa SisaÄkom biskupijom te Å¾upom Zrin, koja je danas jedina Å¾upa u Hrvatskoj bez ijednog Å¾upljanina. Zrin je naselje u SisaÄko-moslavaÄkoj Å¾upaniji, u OpÄ‡ini Dvor. Nekada je bio srediÅ¡te hrvatskih plemiÄ‡a i banova Å ubiÄ‡a po Äemu su kasnije i prozvani Zrinski. No, Zrin niti proÅ¡le, jubilarne godine Nikole Å ubiÄ‡a Zrinskog Sigetskog, nije spomenut kao mjesto gdje se rodio hrvatski junak, istaknuli su govornici.

Prema povijesnim podacima u knjizi Damira BorovÄaka â€žZRIN – svjedoci komunistiÄkog zloÄina“ u Drugom svjetskom ratu partizani su 9. rujna 1943. godine spalili Zrin do temelja zajedno sa Å¾upnom crkvom NaÅ¡aÅ¡Ä‡a sv. KriÅ¾a. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata poginulo je ili ubijeno 213 stanovnika Zrina. Tog 9. i 10. rujna 1943., partizani su opljaÄkali Zrin, kuÄ‡e razruÅ¡ili, spalili, a treÄ‡inu Å¾itelja pobili. Nakon rata Å¾ene i djeca iz Zrina su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smjeÅ¡teni veÄ‡inom u Äetiri sela pokraj Äakova: Slatinik, Drenje, GaÅ¡inci i Lapovci. Hrvatima je strogo zabranjen povratak u mjesto, te se sve do danas, niti jedan Zrinjanin nije vratio. ZagrebaÄka nadbiskupija nikada nije ukinula Å¾upu Zrin, makar je to jedina Å¾upa u Hrvatskoj bez ijednog Å¾ivuÄ‡eg katolika.

SisaÄka biskupija 2013. je godine naruÄila arheoloÅ¡ka istraÅ¾ivanja na mjestu gdje je bila crkva NaÅ¡aÅ¡Ä‡a sv. KriÅ¾a. Otkriveno je da se ispod nje nalaze ostatci joÅ¡ starije gotiÄke crkve iz 14. stoljeÄ‡a. Tad su naÄ‘eni i ostatci ispremjeÅ¡tanih ljudskih kostiju, za koje je utvrÄ‘eno da su iz Drugoga svjetskog rata.

O mjestima hrvatskih stradanja kojima je posvetio svoja Å¾ivotna istraÅ¾ivanja, kako bi ih oteo zaboravu, a posebno o Zrinu, govorio je autor Damir BorovÄak.

– Knjiga obiluje mnoÅ¡tvom svjedoÄanstava i izvornih dokumenata koji bi trebali napokon i â€žslijepcu otvoriti oÄi“, no ova naÅ¡a Hrvatska, izgleda joÅ¡ uvijek â€žsniva snom pravednika“. I Äetvrt stoljeÄ‡a od stjecanja drÅ¾avne samostalnosti, ova danaÅ¡nja vremena neodoljivo podsjeÄ‡aju na godine nakon sloma Hrvatskog proljeÄ‡a, kada je uÅ¡utkan narod Hrvata, a naÅ¡a se Hrvatska utopila u â€žhrvatsku Å¡utnju“ – reÄeno je na predstavljanju knjige.

www.vzaktualno.hr

PlenkoviÄ‡: Sinergijom do pobjede na lokalnim izborima

21. veljače 2017.

437

Arhiva

Na juÄeraÅ¡njem obiljeÅ¾avanju 27. obljetnice osnutka HDZ-a u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji i gradu VaraÅ¾dinu u maloj dvorani varaÅ¾dinske Arene bio je i premijer i predsjednik stranke Andrej PlenkoviÄ‡.

Na pozornicu je prvi doÅ¡ao predsjednik Å¾upanijske Zajednice utemeljitelja HDZ-a AnÄ‘elko MihaliÄ‡ koji je poruÄio da su Älanovi stranke spremni kao i na poÄetku 90.-ih te da HDZ uz malo sloge ima povijesnu Å¡ansu osvojiti VaraÅ¾din i VaraÅ¾dinsku Å¾upaniju.

Potom je predsjednik Gradske organizacije i kandidat za gradonaÄelnika VaraÅ¾dina Damir Habijan poruÄio da Ä‡e ispuniti oÄekivanja na izborima u svibnju.

– U proteklih nekoliko godina doÅ¡lo je do degradacije struktura koje upravljaju gradom. Zavladala je politika podjele, pesimizma, destrukcije, a koja svoje korijenje ima u zapoÅ¡ljavanju po stranaÄkom kljuÄu, nepotizmu, nepoÅ¡tivanju struÄnosti i kvalificiranosti. Smatram da takvoj politici dolazi kraj. Od danas, ali i u predstojeÄ‡oj kampanji Å¾elim govoriti o sadaÅ¡njosti, o problemima koji tiÅ¡te ovaj grad, koji muÄe VaraÅ¾dinke i VaraÅ¾dince, ponuditi realna rjeÅ¡enja – rekao je Habijan i istaknuo obrazovanje, razvoj IT i zelene industrije te logistike, vraÄ‡anje kulturnog identiteta, uz poruku: VaraÅ¾din iznad politike!

Predsjednik Å½upanijske organizacije HDZ-a i saborski zastupnik AnÄ‘elko StriÄak naglasio je da je stranka osnovana prije 27 godina, a veÄ‡ dvije godine potom Hrvatska je meÄ‘unarodno priznata zahvaljujuÄ‡i upravo HDZ-u. Okrenuo se sadaÅ¡njosti u kojoj stranka ima jednog gradonaÄelnika i devet naÄelnika opÄ‡ina, u najnaprednijim sredinama s najveÄ‡im indeksom gospodarskog rasta, s najkvalitetnijim gospodarskim zonama, bogatim druÅ¡tvenim, Å¡portskim i kulturnim Å¾ivotom.

– Kolega Josip KriÅ¾aniÄ‡ i ja otvorili smo brojne teme za koje lobiramo, i u Saboru, i u Vladi, od toga da se dio vojarne u Optujskoj dodijeli SveuÄiliÅ¡tu Sjever, da se Fakultetu organizacije i informatike omoguÄ‡i koriÅ¡tenje fondova EU, da se u VaraÅ¾din vrati jedna postrojba Hrvatske vojske, da se u sklopu OpÄ‡e bolnice VaraÅ¾din izgradi dnevna bolnica i objedinjen hitan bolniÄki prijem, da se omoguÄ‡i svim Å¡kolama, prijeko potrebno, dogradnja Å¡kolskog prostora te Å¡kolsko Å¡portske dvorane sredstvima EU fondova, da se izradi plan navodnjavanja Å¾upanije, da se pokrene obnova Arboretuma Opeke, Centar Pavlina itd. To je sve moguÄ‡e realizirati, ali je najveÄ‡i problem da na Å¾upanijskoj razini nemamo sugovornika za to – kazao je StriÄak i najavio da Ä‡e imena kandidata HDZ-a za lokalne izbore biti objavljena prema tajmingu koji odgovara stranci, kada Ä‡e njihova imena, struÄnost i kvaliteta najviÅ¡e doÄ‡i do izraÅ¾aja.

Premijer i predsjednik stranke Andrej PlenkoviÄ‡ na poÄetku je istaknuo da je HDZ nedvojbeno najznaÄajnija politiÄka stranka u modernoj povijesti Hrvatske.

– Mi smo privilegirani Å¡to smo ta generacija koja je doÅ¾ivjela samostalnost i meÄ‘unarodno priznaje unatoÄ brojnim loÅ¡im okolnostima. UnatoÄ ratnoj situaciji iznaÅ¡li smo rjeÅ¡enja da Hrvatska financijski i gospodarski opstane. VaraÅ¾dinski kraj i sjever Hrvatske dali su svoj doprinos na kojem vam zahvaljujem – kazao je PlenkoviÄ‡ stranaÄkim kolegama.

– HDZ u programu i statutu ima jasno definirane vrijednosti, demokraciju, slobodu, vladavinu prava, poÅ¡tivanje ljudskih i manjinskih prava, dijalog, ali i domoljublje, zaÅ¡titu nacionalnih interesa i rad na kvalitetnijem Å¾ivotu svih hrvatskih ljudi – dodao je PlenkoviÄ‡ te kazao da je HDZ u politiÄki specifiÄnoj proÅ¡loj godini brzo konsolidirao te da je nova Vlada brzo krenula u ozbiljne reforme.

Kao zadaÄ‡e Vlade naveo je najprije borbu s problemom negativnog prirodnog priraÅ¡taja, zatim gospodarski razvoj i poveÄ‡anje zapoÅ¡ljavanja.

– PribliÅ¾avamo se izborima 21. svibnja. ÄŒuli smo mladog Habijana koji Å¾eli pridonijeti kvaliteti Å¾ivota VaraÅ¾dinaca, s novim idejama, da proÅ¡iri biraÄko tijelo HDZ-a. To je moj cilj. Kroz par godina na plodnom tlu ovdje na sjeverozapadu Hrvatske, nakon jednog od najboljih rezultata na parlamentarnim izborima u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji. PredlaÅ¾em da iznjedrite kandidate koji su svojim radom i postignuÄ‡ima dodana vrijednost stranci i samo tom sinergijom moÅ¾emo ostvariti pobjedu na izborima za tri mjeseca. OÄekujem iskorake u svim Å¾upanijama na sjeverozapadu Hrvatske, to oÄekuju biraÄi, to oÄekujete vi. PruÅ¾it Ä‡u podrÅ¡ku svim kandidatima. Budite jedinstveni – poruÄio je PlenkoviÄ‡ sinoÄ‡ HDZ-ovcima u VaraÅ¾dinu.

foto: SiniÅ¡a SoviÄ‡, Foto agencija Sjever

n.k. / www.vzaktualno.hr

Šprem se zalaÅ¾e za jedinstvo na sindikalnoj sceni

21. veljače 2017.

408

Arhiva

ÄŒelnici sindikata javnih sluÅ¾bi odrÅ¾ali su konferenciju za medije na temu pregovora o Temeljnom kolektivnom ugovoru za sluÅ¾benike i namjeÅ¡tenike u javnim sluÅ¾bama, te pozicije sindikata u pregovorima.Predsjednica Sindikata hrvatskih uÄitelja, VaraÅ¾dinka Sanja Å prem, osvrnula se na problematiku Sporazuma o osnovici za plaÄ‡e i naglasila da su se tek sada, u sijeÄnju, ostvarili svi uvjeti za utuÅ¾ivanje po tom osnovu jer je tek sada isti Sporazum u cijelosti doÅ¡ao na naplatu.

Å prem se, kako se navodi u glasilu SSSH-a, na konferenciji za novinare dotaknula neistine koju je u medije plasirao predsjednik sindikata Preporod g. StipiÄ‡, da se ostali sindikati boje diÄ‡i tuÅ¾be za prava iz Sporazuma o osnovici za plaÄ‡e jer Vlada osporava njegovu pravnu valjanost.

-Istina je kako je do sada bilo nelogiÄno tuÅ¾iti jer je teÅ¾ina cijelog sporazuma doÅ¡la na naplatu tek 16. veljaÄe te da su tuÅ¾ili ranije trebalo bi po Älanu diÄ‡i i po nekoliko tuÅ¾bi za cjelokupni dug. Dodala je kako se iznoÅ¡enjem netoÄnih informacija iz sindikata Preporod stvara sukob, veÄ‡inske sindikate se proziva jer govore istinu te su kaÅ¾njeni jer nisu Å¾eljeli supotpisati netoÄne podatke prilikom utvrÄ‘ivanja reprezentativnosti, dok pritom Vlada zadovoljno trlja ruke. Naglasila je kako se unatoÄ svim podmetanjima veÄ‡inski sindikati sad neÄ‡e baviti laÅ¾ima, jer su im prioritet prava Älanova te Ä‡e sindikati ustrajati u pregovorima vodeÄ‡i raÄuna o svakom svom Älanu – navodi se u glasilu SSSH-a.

Foto www.shu.hr

www.vzaktualno.hr/SSSH-a

Na redu je Olimpijada

21. veljače 2017.

419

Arhiva

Zajednica sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina u utorak je priredila prijem za Enesa GariboviÄ‡a, Älana Karate kluba VaraÅ¾din, koji je na Prvenstvu Europe za kadete, juniore i mlaÄ‘e seniore u nedjelju u bugarskoj Sofiji osvojio naslov prvaka u kategoriji mlaÄ‘ih seniora do 84 kg.

U sportskoj dvorani u Graberju prvaku Europe te njegovom ocu Esadu GariboviÄ‡u, treneru i izborniku seniorske karate reprezentacije Hrvatske, Äestitali su gradonaÄelnik VaraÅ¾dina Goran HabuÅ¡ i predsjednik Zajednice Alen Runac.

â€žOvaj sjajan rezultat je kontinuitet koji smo prepoznali. U malom VaraÅ¾dinu svi sportaÅ¡i se znamo i prijatelji smo. Enesa pratim od malih nogu i bio sam siguran da Ä‡e jednog dana doÄ‡i veliki rezultat. A Enesova seniorska karijera tek poÄinje“, rekao je Runac.

GradonaÄelnik HabuÅ¡ Enesu je uruÄio novÄanu nagradu Zajednice sportskih udruga i Grada VaraÅ¾dina od 10.000 kuna, podsjetivÅ¡i da je Enes, uz naslov najboljeg sportaÅ¡a VaraÅ¾din, dobitnik i Nagrade Grada VaraÅ¾dina koju mu je dodijelilo Gradsko vijeÄ‡e.

â€žPoznata varaÅ¾dinska sportska obitelj uloÅ¾ila je puno rada, truda i entuzijazma i rezultati su tu. Enes prestiÅ¾e svog oca u sportskim uspjesima, a i dalje u karijeri imat Ä‡e puno podrÅ¡ku Zajednice i Grada VaraÅ¾dina“, kazao je HabuÅ¡ koji se nada da Ä‡emo jednog dana imati i olimpijskog pobjednika.

Ovim zlatom Enes ima komplet odliÄja s europskih prvenstava. U Bugarskoj je pobijedio Talijana Giuseppea Tesora, MaÄ‘ara Daniela Gyorgyja, Srbina Aleksandra MarkoviÄ‡a i Portugalca Tomasa Silvu te u finalu Francuza Jessieja Da Costu prekidom borbe (10:2).

â€žDojmovi se joÅ¡ nisu slegli, ali osjeÄ‡aj je predivan. Ono Å¡to smo zacrtali to smo ostvarili. Nakon 2015. i srebra te 2016. i bronce nedostajalo je ovo zlato. Vjerovali smo. Bilo je i treme i straha, ali vjera u sebe je bila veÄ‡e i rezultat je tu. Malo je reÄ‡i da sam presretan. I himna na proglaÅ¡enju je neÅ¡to posebno. Bilo je teÅ¡ko, sve su to odliÄni borci i znamo se otprije. Ta Äetiri meÄa su bila teÅ¾a nego finale. U finalu sam bio opuÅ¡teniji, medalja je bila tu. Naravno, iÅ¡ao sam po zlato i trebao sam dati sve od sebe. U kvalifikacijama je bilo i taktiziranja, ali zavrÅ¡ilo je najbolji moguÄ‡i naÄin“, opisao je Enes svoj put do zlata kojim je na najbolji moguÄ‡i naÄin zavrÅ¡io nastup meÄ‘u mlaÄ‘im seniorima.

Otac i trener Esad GariboviÄ‡, nekada takoÄ‘er najbolji sportaÅ¡ VaraÅ¾dina, kratko je dodao da je Enes oduÅ¡evio cijelu reprezentaciju naÄinom kako je osvojio zlatnu medalju koja mu je nedostajala.

U travnju Ä‡e Enes napuniti 21 godinu i prelazi meÄ‘u seniore.

â€žU svibnju je seniorsko Prvenstvo Europe u Turskoj i polako poÄinju kvalifikacije za Olimpijske igre 2020. u Tokiju. Osim europskih i svjetskih prvenstava tu su i meÄ‘unarodna natjecanja, Premijer liga. Ove godine je osam takvih natjecanja gdje Ä‡e se skupljati bodovi za Olimpijadu. Hrvatska je jaka, a svjetska bronca AnÄ‘ela KvesiÄ‡a svima nam je motivacija za rad u seniorskoj konkurenciji. Nadam se plasmanu na Olimpijadu, a onda Ä‡emo vidjeti“, rekao je varaÅ¾dinski europski prvak, koji je i odliÄan student, trenutno na treÄ‡oj godini zagrebaÄkog Fakulteta elektrotehnike i raÄunarstva.

Dodajmo da je reprezentacija Hrvatske na Prvenstvu Europe, uz Enesovo zlato, osvojila joÅ¡ pet odliÄja, jedno zlato i Äetiri bronce.

www.vzaktualno.hr

Poznati rezultati Lidrana 2017.

21. veljače 2017.

515

Arhiva

StruÄna povjerenstva Å½upanijske smotre Lidrano 2017., smotre literarnog, dramsko – scenskog i novinarskog stvaralaÅ¡tva uÄenika osnovnih i srednjih Å¡kola, ocijenila su nastupe i radove uÄenika osnovnih i srednjih Å¡kola u kategorijama pojedinaÄnih i skupnih scenskih izraza, literarnih i radijskih izraza te samostalnih novinarskih radova i Å¡kolskih listova.

MeÄ‘u uÄenicima osnovnih Å¡kola, za drÅ¾avnu smotru predloÅ¾eni su literarni radovi Kristine Pagon iz I. OÅ VaraÅ¾din, Anamarije Å est iz OÅ ‘Petar Zrinski’ JalÅ¾abet, Inke Eldan iz II. OÅ VaraÅ¾din, Vinke Petek iz OÅ Martijanec, Lare IpÅ¡a iz OÅ Novi Marof, Marije KoÄet iz OÅ Kneginec Gornji i Zorana Jambreka iz OÅ Petrijanec.

U kategoriji PojedinaÄni nastupi scenskog izraza za drÅ¾avnu smotru Lidrano 2017. predloÅ¾eni su Edita BanekoviÄ‡ iz OÅ Visoko i Simon Vincek iz OÅ Å emovec, a u kategoriji skupni scenski izraz dramske skupine iz OÅ Novi Marof, OÅ ‘Ivana KukuljeviÄ‡a Sakcinskog’ Ivanec te iz OÅ Petrijanec.

U kategoriji radijski izraz predloÅ¾eni su radovi novinarke Marije ÄŒampa i snimateljice Tine MilijaÅ¡ iz I. OÅ VaraÅ¾din, novinara Edija KelemeniÄ‡a i snimateljice Elene ÄŒokor iz OÅ Petrijanec te novinarke Melani KoÅ¡iÄ‡ i snimateljice Estere KoÅ¡iÄ‡ iz OÅ Vidovec.

Na drÅ¾avni Lidrano plasirali su se i Samostalni novinarski radovi Darije Gazdek iz OÅ Novi Marof, Adriana Detelja iz OÅ Ludbreg, Dore Å triga iz OÅ LjubeÅ¡Ä‡ica, Eve Benjak iz OÅ Novi Marof i Elizabete CikaÄ iz OÅ ‘Vladimir Nazor’ Sveti Ilija.

U kategoriji Å¡kolskih listova struÄno je povjerenstvo najboljima ocijenilo Å¡kolske listove â€žKlen“ (urednica Jana JanÅ¾ek) OÅ ‘grofa Janka DraÅ¡koviÄ‡a’ Klenovnik, â€žIlek“ (urednica Lea JuriÅ¡a) OÅ ‘Vladimir Nazor’ Sveti Ilija, â€žShemica“ (urednice Emili KriÅ¾aniÄ‡ i Stela Masten) OÅ Å emovec, â€žZlatna jabuka“ (urednica Martina Vrabec) OÅ Martijanec te â€žKoraci“ (urednica Elizabeth MarkoviÄ‡) OÅ ‘Ante StarÄeviÄ‡a’ Lepoglava.

MeÄ‘u srednjoÅ¡kolcima, za drÅ¾avnu smotru predloÅ¾eni su literarni radovi Eleonore De Lai iz Medicinske Å¡kole VaraÅ¾din, Vide Sever iz Prve gimnazije VaraÅ¾din i Zrinke VrÄek iz Druge gimnazije VaraÅ¾din.

U kategoriji PojedinaÄni nastupi scenskog izraza za drÅ¾avnu smotru Lidrano 2017. predloÅ¾ena je Ana Leona LonÄar iz Glazbene Å¡kole VaraÅ¾din, a od skupnih scenskih izraza Älanovi Dramske druÅ¾ine Theathron Prve gimanzije VaraÅ¾din – Zrinka Grula, Toma Juranko, Jelena Toljan, Dora Kermek, Ivona Jurajec, Tea PetanoviÄ‡, Lucija Spevec, Klementina Plantak, Dorotea Neuberg i Matija BeniÄ‡.

Na drÅ¾avni Lidrano ide i radijska emisija DraÅ¾enke Detelj i Luke Kefelje iz Srednje Å¡kole Ludbreg, reportaÅ¾a Lane Par iz Elektrostrojarske Å¡kole VaraÅ¾din, putopis Anamarije KriÅ¾aj iz Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din te listovi â€žDomÄek“ urednice Mije CvetiniÄ‡ iz UÄeniÄkog doma VaraÅ¾din i â€žLuÄ i steza“ Srednje Å¡kole Ludbreg, urednice Ivane Äuran.

Posebna kategorija Lidrana je Å½upanova nagrada. Za nju su u kategoriji osnovnih Å¡kola predloÅ¾eni Kristina Pagon iz I. OÅ VaraÅ¾din (literarni izraz), Marija Gazdek iz OÅ Novi Marof (pojedinaÄni scenski nastup), dramska skupina OÅ Novi Marof (skupni scenski nastup), Edi KelemeniÄ‡ i Elena ÄŒokor iz OÅ Petrijanec (radijska emisija), Darija Gazdek (samostalni novinarski rad) iz OÅ Novi Marof te Å¡kolski list â€žKlen“ (urednica Jana JanÅ¾ek) OÅ ‘grofa Janka DraÅ¡koviÄ‡a’ Klenovnik.

Od srednjoÅ¡kolaca, za Å½upanovu nagradu predloÅ¾eni su Zrinka VrÄek iz Druge gimnazije VaraÅ¾din (literarni izraz), Anamarija KriÅ¾aj iz Gospodarske Å¡kole VaraÅ¾din (samostalni novinarski rad), Mia CvetiniÄ‡, UÄeniÄki dom VaraÅ¾din (Å¡kolski list), DraÅ¾enka Detelj, Srednja Å¡kola Ludbreg (radijska emisija), Ana Leona LonÄar iz Glazbene Å¡kole u VaraÅ¾dinu (pojedinaÄni scenski nastup) te uÄenici Dramske druÅ¾ine Theatron Prve gimnazije VaraÅ¾din (skupni scenski nastup).

www.vzaktualno.hr

Izgorjelo krovište i interijer obiteljske kuÄ‡e

21. veljače 2017.

457

Arhiva

JuÄer, 20. veljaÄe oko 18 sati 30 minuta Pribislavcu, Ulici Zvonimira Baloga, izbio je poÅ¾ar na kroviÅ¡tu obiteljske kuÄ‡e. U poÅ¾aru izgorjelo je kroviÅ¡te te drvena stolarija i unutarnji interijer. PoÅ¾ar su ugasili pripadnici JVP-a ÄŒakovec i DVD-a Pribislavec.

Izlaskom na mjesto dogaÄ‘aja inspektor zaÅ¡tite od poÅ¾ara Policijske uprave meÄ‘imurske utvrdio da je uzrok poÅ¾ara prijenos toplinske energije s limene dimovodne cijevi na krov kuÄ‡e.

O dogaÄ‘aju dostavit Ä‡e se izvjeÅ¡Ä‡e nadleÅ¾nom drÅ¾avnom odvjetniku.

www.vzaktualno.hr