Kriza hrane u južnoj Africi ostavila je 6,5 milijuna Malavijaca gladnima. Pomozite nam da i dalje pružamo ruku spasa školama. Malita (33), zajedno sa svojim mužem i šestero djece, bori se kako bi preživjela usred najgore krize hrane u Malaviju. Ove su godine teške poplave i suše značile bijednu žetvu za ovu obitelj, koja je proizvela manje od četvrtine hrane koju bi inače očekivali. Malita nam je rekla: „Danas smo iskoristili zadnje ostatke žetve. Ne znam kako ćemo s tim izaći na kraj. Bilo je teško smanjivati porcije hrane. U zadnje vrijeme, kako bi nam plodovi žetve duže potrajali, preskakali smo obroke i nismo jeli.“ „Nikada nisam prošla kroz ovakvu krizu hrane, a tek je početak. Ova je godina najgora koju su ljudi u Malaviju doživjeli.“ Ali zahvaljujući Vašoj podršci , Malitinoj je djeci osiguran barem jedan hranjivi obrokom svakoga dana – njihova šalica kaše od Marijinih obroka u obližnjoj Osnovnoj školi Mchenga. Malita kaže: „Jedina utjeha koju imamo jest da će naša djeca koja idu u školu dobiti phalu (kašu) i tako će imati barem nešto za jesti.“ U ovo krizno vrijeme, dnevni obrok koji pružaju Marijini obroci nije samo snažan poticaj za dolazak u školu, nego i neophodna slamka spasa za ranjivu djecu koja očajnički trebaju hranu. Toliko je obitelji poput Malitine koje pate diljem Malavija, gdje 6,5 milijuna ljudi treba pomoć u hrani. Molimo Vas, pomozite nam da nastavimo pružati hranu za 1.187.104 djece koja već ovise o našem programu prehrane u školama. I pomozite nam da se proširimo – koliko sredstva dopuštaju – kako bismo došli do još više mališana s dnevnim školskim obrokom koji mijenja živote. Dovoljno je samo 120 kuna da bi se jedno dijete nahranilo cijelu školsku godinu. Donaciju možete uplatiti na račun Marijinih obroka otvoren u Zagrebačkoj banci HR7923600001102102666. Za više informacije posjetite našu web stranicu www.marysmeals.hr. www.vzaktualno.hr

Pet kajkavskih županija, Grad Zagreb i Radio Kaj organizirali su u Zagrebu najveći do sada izložbeno-prodajni, turističko-gospodarski i kulturološki projekt „Kajkavci u Lisinskom“. S ciljem povezivanja, suradnje i promocije kontinentalne Hrvatske u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski predstavili su se izlagači iz pet kajkavskih županija – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije te domaćin Grad Zagreb. Među izlagačima s područja Varaždinske županije na ovoj su se značajnoj turističko-gospodarskoj manifestaciji predstavio grad Lepoglava. Brojnim je posjetiteljima predstavljena lepoglavska čipka i tom prigodom najavljen 21. međunarodni festival čipke. Svoje je stvaralaštvo predstavio i lepoglavski umjetnik Dragutin Jamnić. – Izuzetno je važno biti prisutan na ovakvim manifestacijama i predstaviti se. Ovog smo puta predstavili samo djelić onog što Lepoglava može pružiti u turističkom i gospodarskom smislu – rekao je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić koji je, kao i predsjednica Turističke zajednice grada Lepoglave Ljubica Dubovečak, bio prisutan na manifestaciji. www.vzaktualno.hr

U sklopu Srijede u Muzeju, 29. ožujka, u palači Herzer održava se predavanje pod nazivom „Numizmatička topografija varaždinskog područja“, koje je pripremila Spomenka Težak, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Varaždin. O bogatom i raznovrsnom načinu života ljudi tijekom prošlosti na varaždinskom području govore i stari novci. Oni su bili predmet sabiranja u prvim ovdašnjim privatnim zbirkama, gdje je u Trakošćanu Nikola Drašković još 1630. godine u obiteljski kalendar za tu godinu zapisao nabavu 204 komada različitog starog novca. Numizmatičke zbirke nastajale su i kod drugih stanovnika ovog područja, ali i u muzejskim institucijama. Na prostoru Varaždinske županije, bilo da je riječ o skupnim ili pak pojedinačnim nalazima, pronađeni novci govore nam o ljudima i njihovim trgovačkim navikama te predmetima plaćanja koji su se koristili od 1. stoljeća prije Krista pa do suvremenog doba. Dio numizmatičkih nalaza čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, poput barbarskih tetradrahmi iz Križovljana (Vinica) i Banjščine ili pak novca iz 17. stoljeća pronađenog 1913. godine u varaždinskom Franjevačkom samostanu. U Gradskom muzeju Varaždin pohranjeni su skupni nalazi iz 3. i 4. stoljeća iz Vindije, Zbelave, Petrijanca i Humščaka te niz pojedinačnih nalaza s različitih lokaliteta na našem prostoru, dok se skupni nalaz novca i nakita iz Petrijanca, pronađen 1805. godine, danas djelomično nalazi u muzejskim ustanovama u Beču i Budimpešti. Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. www.vzaktualno.hr

U sklopu programa „Bebe u knjižnici – moja prva slikovnica“ Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg na kućne je adrese poslala poklon pakete, slikovnicu, člansku iskaznicu Knjižnice i platnenu vrećicu djeci rođenoj na području Grada Ludbrega. „Čitajmo i pričajmo bajke jer pomažu djetetu u prepoznavanju i razvijanju istinskih vrijednosti poput prijateljstva, odanosti i hrabrosti“, poručuju iz Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. Ovo je samo jedan u nizu brojnih programa koji se provode u sklopu Dječjeg odjela ludbreške Knjižnice. Svake srijede čitaju se priče za laku noć, tu su i kreativne radionice, pričaonice na stranim jezicima i razni drugi programi prilagođeni dječjem uzrastu. www.vzaktualno.hr

U Županijskoj palači u Varaždinu održan je znanstveno-edukativni skup za predsjednike i zamjenike predsjednika školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija, a teme skupa bile su mjesto i uloga školskih odbora u upravljanju školom, uloga roditelja u upravljanju školom, donošenje odluka i suradnja te demokratsko okruženje i upravljanje. Skup je organizirao Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment, a predavanja su održali doc. dr. sc. Morana Fudurić, docentica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, doktorirala na University of Lugano (Švicarska), te prof. dr. sc. Jurica Pavičić, voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment i prodekan za međunarodnu suradnji i akreditacije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o Centru kojeg je osnovala Vlada RH i u kojem rade vrhunski stručnjaci, a čija se temeljna istraživačka djelatnost odnosi na problematiku funkcioniranja, učinkovitosti i društvene odgovornosti osnovnih i srednjih škola u kontekstu postojećeg sustava školskog menadžmenta i osnivačkog upravljanja, kao i mogućnosti za njihovo unapređenje. Prisutne je na početku skupa pozdravio pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslav Huđek izrazivši iznimno zadovoljstvo brojem okupljenih predstavnika. – Ovdje je ukupno 14 predstavnika školskih odbora srednjoškolskih ustanova i 33 predstavnika školskih odbora osnovnih škola, a čiji je osnivač Županija. Odaziv je skoro stopostotni, što znači da su ove teme koje su ispred nas jako bitne i jako zanimljive –rekao je pročelnik Huđek dodavši kako je cjeloživotno učenje „majka svih učenja“, jer nakon što svi završimo obrazovanje moramo stalno učiti i pratiti što se događa u područjima za koja smo odgovorni, kako bi bili što uspješniji. Prof. dr. sc. Jurica Pavičić istaknuo je kako mu je iznimno drago što ima priliku zapravo aktivirati i ovaj dio školskog sustava i uključiti ga u istraživanja Centra i na najbolji mogući način pokušati pomoći radu školskog sustava u Hrvatskoj i to s primjerima dobre prakse, ne samo iz Hrvatske, već i iz inozemstva. – Nadamo se da će ovo biti samo prvi korak u nizu koraka koje ćemo poduzeti kako bi se što uspješnije i što kvalitetnije naš školski sustav unaprijedio – napomenuo je voditelj Centra Pavičić. Doc. dr. sc. Morana Fudurić objasnila je kako školski odbori imaju puno više mogućnosti nego što ih realno koriste te je upravo jedan od ciljeva ovoga skupa da se upravo u tom području steknu neka veća i cjelokupnija saznanja o osnovnim funkcijama i načinu funkcioniranja školskih odbora, kako bi to kasnije mogli i unaprijediti. – Kultura i ozračje škole su neke od glavnih stvari po kojima se škole mogu razlikovati jedna od druge te jedan od glavnih kriterija po kojima se učenici zapravo osjećaju u školi ugodno ili ne. Osim kulture i izgradnje nekakvog dobrog i pozitivnog ozračja u školi, razgovarat ćemo i o ulozi članova školskih odbora, s obzirom na to da smo trenutno u nekakvoj tranziciji izvan klasičnog sustava u sustav koji je ipak malo demokratskiji. Pokušat ćemo školskim odborima pojasniti što sve točno oni mogu uraditi i na koji način mogu surađivati da zapravo škola u cjelini bude jedno bolje mjesto i za nastavnike i za učenike, a na kraju krajeva i za ravnatelje, koji to sve trebaju koordinirati i organizirati – rekla je docentica Fudurić. Skupu su prisustvovali i doc. dr. sc. Zoran Krupka, doc. dr. sc. Goran Vlašić također s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinska županije Sanja Herceg. Podsjetimo, Varaždinska županija, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet i Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment sklopili su Sporazum o suradnji u cilju provođenja istraživanja, organizacije stručnih skupova i radionica, te zajedničkih znanstvenih projekata. Prvi skup održan je u prosincu 2016. za ravnatelje osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija. www.vzaktualno.hr