Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto, a u srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bit će usmjerena na iskorištavanje svih pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja, naglasio je danas predsjednik Vlade Andrej Plenković, na početku sjednice Vlade. Istaknuo je, također, piše Net.hr, da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a.
– Dakle još bolji rezultat nego prošle godine – ustvrdio je premijer te dodao da u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a. Lani je deficit proračuna opće države bio na razini 0,9 posto BDP-a. Plenković je poručio i da je važno da će se nastaviti i s brzim, dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je povodom predstavljanja prijedloga proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade, da povećanja plaća mogu očekivati državni i javni službenici, kojima je poručio i da će uskoro dobiti kolektivni ugovor.

Ministar Marić prezentirao rebalans ovogodišnjeg proračuna

– Vlada je započela važan trend smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, a tri integralna stupa koja utječu na pad udjela javnog duga u BDP-u su gospodarski rast, fiskalna konsolidacija i aktivacija državne imovine – objasnio je ministar financija. Što se rebalansa proračuna tiče, najveći dobitnik je ministarstvo zdravstva koje je dobilo 1,1 milijardu kuna.
Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, odnosno za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će, pak, 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor.

www.vzaktualno.hr/net.hr

Ako će postupiti onako kao što su i najavljivali, SDP će danas u Hrvatskome saboru predati zahtjev za iskazivanje nepovjerenja Vladi, piše Tportal.hr.
Budući da je nova sjednica Sabora zakazana za sljedeću srijedu, a od slanja zahtjeva do rasprave po poslovniku mora proći barem tjedan dana, rasprava o povjerenju Vladi ne može se dogoditi prije sljedećeg četvrtka, što oporbenjacima odgovara, jer žele izbjeći to da se o tome raspravlja u brzoj proceduri, odnosno na dan kada bi eventualnu raspravu o opozivu mogao zasjeniti aktualac. Podsjetimo, aktualno se prijepodne održava uoči svake nove sjednice. Budući da saborski Poslovnik propisuje da se rasprava ne može održati prije nego protekne minimalno sedam dana od slanja u proceduru, SDP-ovci će po svemu sudeći zahtjev predati danas. Prema saborskom Poslovniku, rasprava i glasanje o povjerenju moraju se održati najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru. Jednako tako, Vlada je dužna očitovati se o zahtjevu u roku od osam dana od uvrštavanja prijedloga na dnevni red.
SDP je za svoju inicijativu zasad prikupio 31 potpis zastupnika, točno onoliko koliko je po Poslovniku potrebno za ovakvu inicijativu, a potpisi dolaze iz svih oporbenih stranaka, osim Nezavisnih za Hrvatsku.

www.vzaktualno.hr/tportal.hr

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je 39. najmoćnija žena na svijetu, piše Jutarnji.hr.
Ugledni američki časopis Forbes objavio je novi popis sto najmoćnijih žena svijeta. Na prvom je mjestu, i dalje, njemačka kancelarka Angela Merkel dok je druga britanska premijerka Theresa May.
No, na Forbesovom se popisu ove godine pojavila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je 39. na ukupnom popisu, a kad je riječ o ženama u politici nalazi se na 14. mjestu. Prema Forbesu, moćnija je od norveške premijerke Erne Solberg, koja je 17. ili Elvire Nabiuline, guvernerke ruske središnje banke.
„Najmlađa osoba na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prva žena na tom položaju, Grabar-Kitarović kontinuirano jača svoju poziciju na međunarodnoj sceni ove godine radeći s predsjednikom Donaldom Trumpom i SAD-om kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz ukapljenog plina na otoku Krku kojim bi se moglo isporučiti do 2 milijarde kubika godišnje za distribuciju u Zapadnu Europu što bi moglo pomoći energetskoj neovisnosti Europe od Rusije. Bivša ministrica vanjskih poslova i ambasadorica u SAD-a prošle je godine posjetila iranskog predsjednika Hasana Ronahina kako bi razgovarala o jačanju diplomatskih odnosa“, stoji u Forbesovom objašnjenju.
www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr