2017. – Stranica 1016

23. siječnja 2017.

151

U protekla 24 sata Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 52 poziva. Od toga je 25 poziva bilo namjenskih i iste je obradio i proslijedio nadleÅ¾nim Å¾urnim sluÅ¾bama u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

Za hitnu medicinsku pomoÄ‡ bilo je 17 poziva, za policiju 2, te za ostale sluÅ¾be 6 poziva.

U protekla 24 sata JVP ÄŒakovec ukupno je zaprimila 6 poziva. Jedan poziv je bio laÅ¾an, dok za 5 poziva nije bilo potrebe za intervencijama.

U nedjelju, 22. sijeÄnja, u 17:27 sati, Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o naletu osobnog vozila na srnu, na relaciji Mursko SrediÅ¡Ä‡e – HlapiÄina. Srna je uginula, dok je na vozilu nastala materijalna Å¡teta.

www.vzaktualno.hr

Mala hidroelektrana Zelena na rijeci Bednji

23. siječnja 2017.

123

Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike donijelo je Odluku o upuÄ‡ivanju Studije o utjecaju na okoliÅ¡ za zahvat “Mala hidroelektrana Zelena na rijeci Bednji” na javnu raspravu. U sklopu javne rasprave odrÅ¾at Ä‡e se javni uvid i javno izlaganje.

Javno izlaganje odrÅ¾at Ä‡e se 27. sijeÄnja 2017. u 11 sati u prostorijama Centra za kulturu i informiranje “Dragutin Novak” u Ludbregu. Na javnom izlaganju bit Ä‡e prisutni predstavnici investitora tvrtke MHE ZELENA j.d.o.o., VaraÅ¾din i predstavnici ovlaÅ¡tenika Ekonerga-a, Instituta za energetiku i zaÅ¡titu okoliÅ¡a d.o.o. iz Zagreba.

Tijekom javnog izlaganja zainteresirana javnost moÅ¾e postavljati pitanja o predloÅ¾enim rjeÅ¡enjima na koja usmeno ili u pisanom obliku odgovaraju predstavnici investitora i predstavnici ovlaÅ¡tenika. Primjedbe i prijedloge javnost moÅ¾e dati i usmeno u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja.

www.vzaktualno.hr

DE-PARK – Iz ruke u ruku do pokrajinskog parka

23. siječnja 2017.

152

Nova godina je poÄela uspjeÅ¡no za projekte OpÄ‡ine Cestica. PoÄetkom sijeÄnja je prihvaÄ‡eno zavrÅ¡no izvjeÅ¡Ä‡e prekograniÄnog projekta DE-PARK, sveukupne vrijednosti viÅ¡e od pola milijuna eura.

DE–PARK je zajedniÄki projekt nekoliko hrvatskih i slovenskih partnera, vezan uz turizam i baÅ¡tinu, koji je veÄ‡im dijelom novca, sa oko 470 tisuÄ‡a eura, financirao Europski fond za regionalni razvoj. Od tog je novca OpÄ‡ina Cestica u dvije tranÅ¡e dobila 58 tisuÄ‡a eura, a 61 tisuÄ‡u kuna je uloÅ¾ilo i Ministarstvo regionalnog razvoja.

Partneri u projektu bili su sa hrvatske strane opÄ‡ine Bednja i Klenovnik, lepoglavski TKIC i Udruga Ekomuzej , a sa slovenske strane PRJ HALO, OpÄ‡ina Podlehnik, OpÄ‡ina Å½etale i Javni zavod za kulturo, turizem in razvoj OpÄ‡ine Rogatec. Projekt je zapoÄeo 1. veljaÄe 2015. godine i zavrÅ¡io lani u veljaÄi da bi zavrÅ¡ni izvjeÅ¡taj bio prihvaÄ‡en ove godine u sijeÄnju.

Projektne aktivnosti

OpÄ‡ina Cestica je ovim projektom na podruÄju TuristiÄke zone obnovila pet graÄ‘evinskih projekata kulturno-povijesne baÅ¡tine. Priredbe i manifestacije vezane uz realizaciju projekta posjetilo je 24 tisuÄ‡e ljudi. OdraÄ‘ena su istraÅ¾ivanja o lokalnoj kuhinji, izdane su tri knjige recepata tradicionalnih jela i dvadeset jelovnika.

MeÄ‘u prvim projektnim aktivnostima Cestice je bila smotra folklora, uslijedilo je podizanje klampotica, tamburaÅ¡ki festival i proslava Martinja te Vincekov rez, a osposobljeni su i turistiÄki animatori. U OpÄ‡ini je odrÅ¾ana i Kulinarika – priprema hrane na starinski naÄin, uz koju su organizirane kuharske radionice. Po zavrÅ¡etku svega je izdana broÅ¡ura recepata â€žOkusi cestiÄkog kraja“.

Za vrijeme trajanja projekta Cestica je izradila i â€žStudiju o moguÄ‡nostima uspostavljanja zajedniÄkog PrekograniÄnog regionalnog parka kulture i turizma“. U Studiji su predstavljena kulturno povijesna baÅ¡tina i turistiÄki sadrÅ¾aji svih mjesta TuristiÄke zone Haloze Zagorje.

Ciljevi projekta

Na podruÄju DE-PARKA se nalazi znaÄajan potencijal zaÅ¡tiÄ‡ene kulturne baÅ¡tine s obje strane granice.

– Ovim projektom smo Å¾eljeli saÄuvati kulturnu baÅ¡tinu i podiÄ‡i osvijeÅ¡tenost mjeÅ¡tana o znaÄaju kulturne baÅ¡tine – rekao je naÄelnik OpÄ‡ine Cestica Mirko Korotaj. Kao osnovni cilj projekta je naveo poticanje i promociju oÄuvanja kulturnih resursa izgraÄ‘enih na prekograniÄnom regionalnom identitetu i na prirodnim i kulturnim dobrima.

– OpÄ‡i cilj je poboljÅ¡anje povezanosti ljudi na lokalnoj razini i otvaranje prostora za razvoj prekograniÄnog podruÄja, osobito na podruÄju zajedniÄkih projekata u kulturi – istaknuo je Mirko Korotaj i zakljuÄio kako je projektom DE-PARK Cestica joÅ¡ jednom dokazala sposobnost povlaÄenja EU novca.

www.vzaktualno.hr

Vincekovo na FaliniÄ‡ Bregu

23. siječnja 2017.

126

PoÄetak rada u vinogradu veÅ¾e se uz blagdan sv. Vinka pa su i ove godine Älanovi Udruge vinara i vinogradara Sveti Martin Cestica prvo okupljanje priredili na sam blagdan, u nedjelju 22. sijeÄnja. Vinogradarske manifestacije tradicionalno se prireÄ‘uju u vinogradu jednog od Älana udruge, a prvo ovogodiÅ¡nje okupljanje bilo je u vinogradu obitelji Talan na FaliniÄ‡ Bregu.

U uvodnom dijelu sve prisutne pozdravio je predsjednik Udruge Marijan Å½upaniÄ‡, a dobru vinogradarsku godinu svima je u ime OpÄ‡ine Cestica poÅ¾elio zamjenika naÄelnika Å½arko RodeÅ¡ koji je u druÅ¡tvu predsjednika VijeÄ‡a Darka Majhena prisustvovao manifestaciji.

S najnovijim saznanjima o bolestima vinove loze i postupcima zaÅ¡tite prisutne je upoznao Tomislav Furjan bacc. ing. agr, a potom s krenulo u vinograd gdje je obrezano nekoliko trsova vinove loze. Ceremoniju prvog reza obavio je Ljubo GraÅ¡iÄ‡ i vlasnik vinograda, a potom su sveÄ‡enici, vlÄ. Mario FilipoviÄ‡ iz Å¾upe Sveta Barbara NatkriÅ¾ovljana i kriÅ¾ovljanski Å¾upnik vlÄ Zorislav Å afran blagoslovili vinogradare i vinograde.

Vrijedni Älanovi udruge za sve prisutne priredili su dovoljne koliÄine kuhanog vina, a na volju svim posjetiteljima bilo je i mlado vino i sokovi.

UnatoÄ hladnom vremenu druÅ¾enje je uz izmjenjivanje iskustva iz obrade vinograda, Äuvanja i dozrijevanja vina potrajalo do kasnih popodnevnih sati, a dobrom raspoloÅ¾enju doprinijeli su Älanovi glazbenog sastava BrajdaÅ¡i.

www.vzaktualno.hr

Devet medalja sa Å¾upanijskog prvenstva

23. siječnja 2017.

115

U nedjelju je u Ivancu odrÅ¾ano Prvenstvo VaraÅ¾dinske Å¾upanije u karateu. Karate klub Shito Ryu VaraÅ¾din nastupio je s Äetiri Älana.

MaÅ¡a Beli osvojila je drugo mjesto u katama kod kadetkinja i kod juniorki, a Leon VidmaniÄ‡ drugo mjesto u katama kod uÄenika i drugo mjesto u borbama, dok je u konkurenciji mlaÄ‘ih kadeta zaustavljen u borbi za treÄ‡e mjesto. David Horvat zauzeo je dva treÄ‡a mjesta, u konkurenciji mlaÄ‘ih uÄenika i uÄenika, Luka Pokos bio je jednom prvi u dvaput treÄ‡i u konkurenciji uÄenika te mlaÄ‘ih kadeta.

Ovo prvenstvo bilo je ujedno i priprema za nadolazeÄ‡i meÄ‘unarodni turnir u Ljutomeru u Sloveniji na kojem Ä‡e Shito ryu VaraÅ¾din nastupiti iduÄ‡e subote.

www.vzaktualno.hr

53 medalje iz Radenaca i Siska

23. siječnja 2017.

172

Osam plivaÄica varaÅ¾dinskog PK Barok nastupilo je u nedjelju na 7. meÄ‘unarodnom mitingu â€žPokal Radenci“ u Radencima. Klub su predstavljale Martina Å tefinec, Elena Å krapec, Mirta PiskaÄ, Iva Vresk, Patricija LonÄariÄ‡, Noa Stolnik, Tia MihinjaÄ i Ida MariÄ‡. U konkurenciji 157 plivaÄica i plivaÄa iz 15 klubova, djevojke su osvojile 13 medalja, od toga 5 zlatnih, 5 srebrnih i 3 bronÄane.

NajviÅ¡e se istaknula Martina Å tefinec s 3 zlatne medalje, u disciplinama 50 i 100 prsno, te 100 mjeÅ¡ovito, i 1 srebrnom na 50 leptir. OdliÄna je bila i Elena Å krapec s dvije zlatne, na 100 slobodno i 100 leÄ‘no, te srebrom na 50 leÄ‘no i broncom na 50 slobodno. Mirta PiskaÄ je bila triput druga – na 50 i 100 prsno, te 100 leptir, dok su Ida MariÄ‡ i Iva Vresk bile bronÄane, na 100 prsno, odnosno 100 leptir.

Na kraju natjecanja troje najboljih po zbroju bodova, dobilo je posebnu nagradu – vikend paket u termama Radenci, a meÄ‘u njima su se naÅ¡le i predstavnice Baroka Martina Å tefinec i Elena Å krapec.

Ovog vikenda u Sisku, na Regionalnom prvenstvu Hrvatske, nastupilo je 39 plivaÄa Baroka u kategoriji kadeta, mlaÄ‘ih kadeta i poÄetnika u konkurenciji 14 klubova i 320 plivaÄa. PK Barok osvojio je 40 medalja.

U kategoriji poÄetnika najuspjeÅ¡nija je bila Sara MarkoviÄ‡ s osvojenih 9 medalja: 1. mjesto na 50m slobodno, 2. mjesto na 100m slobodno, 50m delfin, 100m prsno, 200m mjeÅ¡ovito i 3. mjesto na 50m prsno, 50m leÄ‘no i 100m mjeÅ¡ovito, te bila dio Älan Å¡tafete (Matej Rogina, Jana ÄŒok, Vedran Å avor, Sara MarkoviÄ‡) na 4x50m slobodno mixed poÄetnici, gdje su osvojili 1. mjesto. Jana ÄŒok – 3. mjesto na 100m slobodno, 4. mjesto na 50m slobodno. Bela MitroviÄ‡ – 4. mjesto na 50m leÄ‘no.

U kategoriji mlaÄ‘ih kadetkinja najuspjeÅ¡nija je bila Nika DoboviÄnik s osvojenih 8 medalja: 1. mjesto na 100m slobodno, 100m leÄ‘no, 100m delfin, 100m mjeÅ¡ovito i 400m slobodno, 2. mjesto na 50m delfin i 50m slobodno, te 3. mjesto u Å¡tafeti 4×100 mjeÅ¡ovito (Petra GaÅ¡parac, Katja BalaÅ¾inec, Lana Cvetko i Nika DoboviÄnik). Leona JuriÅ¡a – 2. mjesto na 50m leÄ‘no. Anamarija Zavrtnik je bila Äetiri puta Äetvrta na 100m leÄ‘no, 100m delfin, 50m slobodno i 100m slobodno, te Hana IvankoviÄ‡ na 50m prsno.

NajuspjeÅ¡niji mlaÄ‘i kadet je bio Erik Hunjek s osvojenih 8 medalja: 1. mjesto na 100m prsno i 1. mjesto u Å¡tafeti 4×100 slobodno (Luka Å tumberger, Bruno Obrstar, Niko Balenta i Erik Hunjek – s tim rezultatom osvojili su i 2. mjesto u kadetskoj kategoriji), 2. mjesto na 100m slobodno, 100m leÄ‘no, 100m mjeÅ¡ovito, 200m mjeÅ¡ovito i 3. mjesto na 400m slobodno. ÄŒetvrti je bio na 100m delfin. Luka Å tumberger – 2. mjesto na 100m prsno, 3. mjesto na 50m prsno, 100m mjeÅ¡ovito, te Älan zlatne mlaÄ‘e kadetske Å¡tafete na 4x100m slobodno. Bruno Obrstar – 2. mjesto na 50m leÄ‘no i 3. mjesto na 100m leÄ‘no, te Älan Å¡tafete. Niko Balenta – 3. mjesto na 50m i 100m delfin.

U kategoriji kadeta Matej ÄŒok – 2. mjesto na 800m slobodno, 3. mjesto na 100m slobodno i 200m slobodno, Lana Cvetko – 3. mjesto na 100m i 200m delfin, te 200m mjeÅ¡ovito, Petra GaÅ¡parac isplivala A normu na 100m slobodno.

Ostali predstavnici Baroka na ovom natjecanju Luka Kokotec, Ivan Turkalj, Fran ÄŒurdija, Davorin Suhanek, Matej Rogina, Karlo Rogina, David Hrastovec, Filip Kukec, Ivan TomiÄiÄ‡, Luka LackoviÄ‡, Andro Å antek, Lovro JuretiÄ‡, Vedran Å avor, Dora Jurak, Elena BalaÅ¾inec, Katja BalaÅ¾inec, Ana Amelija Petric, Tea Zebec, Anja MiriloviÄ‡, Nina Zebec, MaÅ¡a ManojloviÄ‡, Mila MaretiÄ‡, Jana PauliÅ¡iÄ‡, Vida Jurak, Beata DmitroviÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Dudek i LešÄak prvakinje

23. siječnja 2017.

178

Rijeka i BeÄ bili su domaÄ‡ini prvih atletskih natjecanja u 2017. godini.

U BeÄu u sklopu meÄ‘unarodnog dvoranskog mitinga ERIMA odrÅ¾ano je i dvoransko seniorsko prvenstvo Hrvatske u trÄanjima na 400 m, 800 m, 1500 m i 3000 m. Najvrjednije rezultate od varaÅ¾dinskih atletiÄara istrÄala je pobjednica na 400 m Kristina Dudek s 55,95. U istoj disciplini Marija HiÅ¾man zauzela je 3. mjesto i osvojila bronÄanu medalju. Junior David Å alamon u cilj je utrÄao kao 4. s vremenom 49,60 Å¡to je najbrÅ¾e vrijeme jednog juniora ove godine. Karlo MarcijuÅ¡ osvojio je u istoj disciplini 7. mjesto. Posebno se iskazala kadetkinja Simona JambroÅ¡iÄ‡ koja je odliÄno trÄala 800 m i osvojila 4. mjesto meÄ‘u seniorkama.

Istovremeno, u Rijeci je u organizaciji AK Kvarner odrÅ¾ano dvoransko prvenstvo za mlaÄ‘e juniore i juniorke. Od varaÅ¾dinskih atletiÄara prvakinja Hrvatske postala je Orhidea LeÅ¡Äak na 60 m prepone. Jan OÅ¾eg je u bacanju kugle osvojio srebrnu medalju baÅ¡ kao i Matija Å½nidarÄ‡ na 60 m. Luka IlÄiÄ‡ je ugodno iznenadio s 3. mjestom i bronÄanom medaljom u skokom s motkom.

Tako se atletiÄari varaÅ¾dinske Slobode s prvih natjecanja u 2017. vraÄ‡aju s osvojenih Å¡est medalja.

www.vzaktualno.hr

Jutra i dalje hladna, ali s nešto blaÅ¾im minusima

23. siječnja 2017.

138

I iduÄ‡ih dana tijekom noÄ‡i Ä‡e se u kopnenim krajevima Å¾iva u termometru spuÅ¡tati daleko ispod nule, ali prema sedmodnevnoj najavi DHMZ-a temperatura ne bi trebala prelaziti ispod -10 Â°C. PoÄetkom ovog tjedna oÄekuje se na varaÅ¾dinskom podruÄju neÅ¡to malo oblaka, a od sredine tjedna ponovo sunÄano uz dnevne temperature oko 0 stupnjeva Celzijevih.

Å to se tiÄe ponedjeljka na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj preteÅ¾no sunÄano, povremeno uz umjerenu naoblaku. U unutraÅ¡njosti zemlje u prvom dijelu dana niski slojeviti oblaci, ponegdje moguÄ‡e i cjelodnevni, a mjestimice i magla, osobito u istoÄnoj Slavoniji.

Na kopnu Ä‡e biti slabog vjetra. Na Jadranu Ä‡e puhati slabo i umjereno jugo i istoÄnjak.

Jutarnje temperature zraka na kopnu Ä‡e se kretati izmeÄ‘u -14 u istoÄnoj Slavoniji i -4Â°C u gorskoj Hrvatskoj, na moru od 1 na sjevernom Jadranu do 8Â°C u Dalmaciji. NajviÅ¡e dnevne temperature u kopnenoj Ä‡e Hrvatskoj biti veÄ‡inom od -6 do 0Â°C, na jugu Like mogle bi biti malo viÅ¡e, dok Ä‡e obala i otoci u najtoplijem dijelu dana imati izmeÄ‘u 9 i 14Â°C.

www.vzaktualno.hr/Meteo.info/DHMZ

Novomarofski uÄenici pokazali kako se voli i Äuva "dragi kaj"

23. siječnja 2017.

141

PuÄko otvoreno uÄiliÅ¡te Novi Marof po prvi je put organiziralo manifestaciju â€žKajkavski vikend v Marofu“ s ciljem oÄuvanja i njegovanja kajkavskog izriÄaja u Novom Marofu. Trodnevna dogaÄ‘anja zavrÅ¡ila su u nedjelju DjeÄjim kajkavskim danom.

– Cilj organizacije ove manifestacije je oÄuvanje kajkavskog izriÄaja na novomarofskom podruÄju, stvaranje nove tradicije i ukljuÄivanje zajednice u aktivnosti u Kulturnom centru Ivan Rabuzin. Sama manifestacija bila je zamiÅ¡ljena na naÄin da su zastupljene sve dobne skupine. Å½eljeli smo organizirati kajkavsku manifestaciju kao Å¡to rade naÅ¡i susjedi u VaraÅ¾dinskim Toplicama i Svetom Ivanu Zelini – pojasnila je Ivana KuÅ¡ek, ravnateljica PuÄkog otvorenog uÄiliÅ¡ta Novi Marof.

Kajkavski vikend zapoÄe je u petak otvorenjem izloÅ¾be slika na staklu i platnu Josipa JagiÄ‡a u holu Kulturnog centra Ivan Rabuzin, a zavrÅ¡io je u nedjelju DjeÄjim kajkavskim danom.

– Na prvoj manifestaciji imali smo goste iz Gregurovca, a Dramska udruga Kaj iz Zaboka veÄ‡ je Äetvrtu godinu ovdje i na neki naÄin bila je poticaj za organizaciju â€žKajkavskog vikenda v Marofu“. Predstavile su se i naÅ¡e udruge iz MaÄ‘areva, KljuÄa, Remetinca, te djeca sa svojim pjesmama. Dva igrokaza posljednjeg dana izveli su Älanovi Dramske druÅ¾ina Marof i DND-a Novi Marof voditeljice Å½eljke Rabuzin, koji su sudjelovali s igrokazom s kojim su nastupili na topliÄkoj Kajkavijadi – naglasila je KuÅ¡ek govoreÄ‡i o trodnevnom programu.

Na DjeÄjem kajkavskom danu u nedjelju predstavilo se 40-ak djece sa svojim kajkavskim pjesmama i gotovo isto toliko s likovnim radovima koji su pristigli na natjeÄaj na temu Huda zima. StruÄni Å¾iri izabrao je i tri najbolje kajkavske pjesme. Najboljom pjesmom proglaÅ¡ena je â€žPahulica“ Frana Rabuzina, druga je â€žAnÄ‘eli v sniegu“ Leone IpÅ¡e te treÄ‡a â€žKaj huda zima“ Matije GotiÄ‡a. Nagradu publike dobila je Lucija PisaÄiÄ‡ s 14 glasova za pjesmu â€žNiÅ¡Äe me neÄe“. U sklopu DjeÄjeg kajkavskog dana izvedena su i dva spomenuta igrokaza Dramske druÅ¾ine Marof i DND-a Novi Marof. U organizaciji manifestacije PuÄko otvoreno uÄiliÅ¡te imalo je veliku podrÅ¡ku tvrtke Knauf Insulation te stalnog partnera, Caffe bara Inn.

s.k./vzaktualno.hr

Slijepim i slabovidnim studentima pruÅ¾iti jednaku šansu

23. siječnja 2017.

135

VaraÅ¾dinski Fakultet organizacija i informatike je postao partner na projektu kojeg vodi Udruga â€žZAMISLI“ pod nazivom “â€žPrilagodba literature za slijepe i slabovidne studente 2.“ Cilj projekta je omoguÄ‡iti studentima s oÅ¡teÄ‡enjem vida priliku za ravnopravno studiranje, odnosno pruÅ¾iti im pristup svoj literaturi koja im je nuÅ¾na za studiranje.

Partneri su SveuÄiliÅ¡te u Rijeci, Splitu te Pravni fakultet i Fakultet politiÄkih znanosti SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu. U realizaciju je ukljuÄen Ured za studente s invaliditetom FOI i KnjiÅ¾nica Fakulteta.Udruga Zamisli uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja veÄ‡ drugu godinu provodi projekte prilagodbe literature za slijepe i slabovidne studente.

Nedavno je odrÅ¾an i partnerski sastanak na kojem su se predstavnici partnerskih institucija s provoditeljem, udrugom Zamisli, dogovorili oko daljnjeg tijeka aktivnosti kako bi se svim studentima s oÅ¡teÄ‡enjem vida na navedenim institucijama omoguÄ‡io pravovremeni pristup prilagoÄ‘enoj literaturi. Prema odobrenim projektima literatura Ä‡e se prilagoÄ‘avati za 25 studenata s oÅ¡teÄ‡enim vidom, a u lipnju Ä‡e se znati i toÄan broj naslova koji Ä‡e biti prilagoÄ‘en.

www.vzaktualno.hr