2017. – Stranica 1056

6. siječnja 2017.

285

Arhiva

Jutro je u Hrvatskoj vjetrovito i hladno, o Äemu svjedoÄe najniÅ¾e temperature od 17.5 stupnjeva ispod niÅ¡tice zabiljeÅ¾ene u pet sati na ZaviÅ¾anu i Sv. Juri. Sat vremena poslije ZaviÅ¾an je mjerio -17.9, a Sv. Jure -18.3. Hladno je bilo i na sjeveru Hrvatske. Bednja je imala -6, a VaraÅ¾din i ÄŒakovec -5 stupnjeva.

Petak Ä‡e u cijeloj Hrvatskoj biti vrlo vjetrovit i hladan. NajviÅ¡e sunca imat Ä‡e sjeverni i srednji Jadran te Slavonija, u ostatku zemlje oblaka Ä‡e biti viÅ¡e, u unutraÅ¡njosti zemlje mjestimice Ä‡e biti i snijega, koji je uz kiÅ¡u ponegdje moguÄ‡ i na obali i otocima.

U kopnenim Ä‡e predjelima biti umjerenog i jakog, na udare i olujnog, sjeverca i sjeveroistoÄnjaka, a na Jadranu jake i olujne bure s orkanskim udarima.

Jutro Ä‡e biti hladno, u dijelovima kopnene Hrvatske i vrlo hladno, a osjeÄ‡aj hladnoÄ‡e posvuda Ä‡e dodatno pojaÄavati jak i olujan vjetar. Najhladnije Ä‡e biti po kotlinama Like, s temperaturama zraka izmeÄ‘u -18 i -14Â°C, ostatak kopnenih predjelima imat Ä‡e od -10 do -7Â°C, a obala i otoci izmeÄ‘u -5 i 0Â°C. NajviÅ¡e dnevne temperature kretat Ä‡e se od -9 do -2Â°C na kopnu, te izmeÄ‘u -2 i 4Â°C na moru.

www.vzaktualno.hr/Meteo-info

Ropox ispao

6. siječnja 2017.

253

Arhiva

MalonogometaÅ¡i varaÅ¾dinskog Ropoxa, momÄadi sastavljene veÄ‡inom od igraÄa NK VaraÅ¾dina, neoÄekivano su poraÅ¾eni u Äetvrtfinalu vrlo jakog turnira u KriÅ¾evcima od zagrebaÄkog Supersport Casina 5:3.

U regualrnom dijelu nije bilo pobjednika (2:2) pa se moralo priÄ‡i izvoÄ‘enju Å¡esteraca, a tu su se bolje snaÅ¡li ZagrepÄani. Zanimljivo je spomenuti kako je Ropox u grupnoj fazi ovog turnira pobijedio istu ovu momÄad s glatkih 3:0, ali ovoga puta sreÄ‡a oÄito nije bila na njihovoj strani.

www.vzaktualno.hr/r.l.

Koncert Zbora Chorus angelicus

6. siječnja 2017.

317

Arhiva

Zbor varaÅ¾dinske katedrale Chorus angelicus odrÅ¾at Ä‡e na svetkovinu Bogojavljenja u petak, 6. sijeÄnja, koncert s nazivom â€žGlasi veseli“.

Na koncertu Ä‡e uz pratnju instrumentalnog ansambla meÄ‘u ostalim izvesti i nepoznate boÅ¾iÄ‡ne pjesme iz MeÄ‘imurja, sabrane u ciklus boÅ¾iÄ‡nih pjesama â€žGlasi veseli“ varaÅ¾dinskog skladatelja i katedralnog orguljaÅ¡a AnÄ‘elka Igreca.

Koncert u varaÅ¾dinskoj katedrali poÄinje u 19.30 sati. Ulaz je besplatan.

www.vzaktualno.hr

Godišnje druÅ¾enje igraÄa, roditelja i Älanova kluba

5. siječnja 2017.

329

NajuspjeÅ¡niju godinu u povijesti kluba, 2016., igraÄi, roditelji i Älanovi Gradskog rukometnog kluba VaraÅ¾din 1930 zavrÅ¡ili su u Äetvrtak druÅ¾enjem u caffe baru Picabia. U opuÅ¡tenoj atmosferi Älanovi i prijatelji kluba razgovarali su o rezultatima u 2016. te planovima u 2017. godini.

Predsjednik kluba Goran Hlevnjak podsjetio je na drugo mjesto prve momÄadi u Kupu Hrvatske i nastupu u Ligi za prvaka te na dvije momÄadi mlaÄ‘ih kategorija koje su nastupile na drÅ¾avnom prvenstvu.

– Nadam se da Ä‡e se i ova godina nastaviti u istom ritmu. Uz natjecateljske rezultate koji su veÄ‡ sada vidljivi, moram dodati da je rukomet prepoznat sport u VaraÅ¾dinu. Svakim danom raste interes za rukomet i meÄ‘u Å¡kolarcima. Zato intenzivno radimo na projektu rukometne akademije. Tu su igraÄi od 1998. godiÅ¡ta do 2006. godiÅ¡ta. Cilj kluba je uspjeh u Premijer ligi, ali takoÄ‘er i razvoj akademije i razvoj djece kroz sport. Jedan od ciljeva kluba je da iz te vlastite Å¡kole izaÄ‘u sutraÅ¡nji prvoligaÅ¡ki igraÄi – istaknuo je Hlevnjak.

O oÄekivanjima i planovima u 2017. godini govorio je dopredsjednik kluba Romano PuÄek, koji takoÄ‘er oÄekuje nastavak dobrih rezultata i seniorske i mlaÄ‘ih ekipa.

– VeÄ‡ imamo dvije ekipe koje Ä‡e se najvjerojatnije plasirati na drÅ¾avno prvenstvo. Prvu ekipu oÄekujemo na zavrÅ¡nici Kupa Hrvatske, kao i ponavljanje proÅ¡logodiÅ¡njih rezultata u prvenstvu. A proÅ¡la je godina bila najbolja u povijesti kluba Å¡to se seniorske ekipe tiÄe – kazao je PuÄek i osvrnuo se na jednogodiÅ¡nji rad rukometne akademije koja okuplja stotinjak djece.

– I roditelji i djeca prepoznali su rukomet kao sport koji je dobar za razvoj djece, fiziÄki i psiholoÅ¡ki. Naravno da je s prelaskom u starije kategorije sve vaÅ¾niji i rezultat. Tako oÄekujemo da Ä‡e nosioci igre u prvoj ekipi biti naÅ¡i domaÄ‡i igraÄi. Å½elimo okupiti i djecu 2008. godiÅ¡ta, Äak i 2010. godiÅ¡ta za mini rukomet koji je sve razvijeniji u Hrvatskoj – najavio je dopredsjednik kluba.

Nakon opuÅ¡tenijeg druÅ¾enja Älanova i prijatelja kluba, nastavlja se s radom i pripremama seniorske i mlaÄ‘ih ekipa, a prve natjecateljske utakmice rukometaÅ¡e VaraÅ¾dina 1930 oÄekuju poÄetkom veljaÄe.

www.vzaktualno.hr

„Vladina (ne)vjerodostojna i sramotna politika nanosi štetu studentima“

5. siječnja 2017.

Iz HNS-a je medijima upuÄ‡eno priopÄ‡enje predsjednika varaÅ¾dinske Å¾upanijske organizacije mladih Alena Grabara, koje prenosimo u cijelosti:

â€žUlaskom u 2017. godinu, aktualna Vlada RH otkriva sve adute svoje (ne)vjerodostojne politike, a ovaj put odluÄili su kazniti studente.

Nakon proÅ¡logodiÅ¡nje odluke o zaustavljanju kurikularne reforme te uvoÄ‘enju poreza na prvu nekretninu, Äime se direktno oteÅ¾ava stjecanje vlastite nekretnine, a samim time i osnivanje novih, mladih obitelji, svjedoci smo â€žguranja ruku“ u veÄ‡ i tako osiromaÅ¡ene studentske dÅ¾epove. Naime, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj posljednjoj sjednici donijela izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak, a kojim se prag za oporezivanje studentskih zarada spuÅ¡ta sa 50.000 na 15.000 kuna godiÅ¡nje. PodsjeÄ‡amo Vladu HDZ-a i MOST-a da su svoju kampanju temeljili, meÄ‘u ostalim, i na obeÄ‡anjima mladima te da su im bila puna usta upravo obrazovanja i natalitetne politike, a obeÄ‡ali su, podsjeÄ‡amo, i kako neÄ‡e smanjivati prag za oporezivanje studentskih zarada.

Prema istraÅ¾ivanju EUROSTUDENT V za Hrvatsku u 2014. god., uoÄen je vrlo velik broj studenata koji uz redovno studiranje i rade na privremenim ili stalnim poslovima. PrimijeÄ‡en je i kontinuirani porast broja studenata koji obavljaju plaÄ‡eni posao tijekom studija. Tako se studenti niÅ¾ega socio-ekonomskog statusa te studenti koji ne primaju neki oblik financijske pomoÄ‡i ubrajaju u skupine studenata koje najÄeÅ¡Ä‡e obavljaju plaÄ‡ene poslove tijekom studiranja.

Prema podacima iz 2014. god. 44 % studenata obavljalo je neki plaÄ‡eni stalni ili povremeni posao tijekom semestra. S obzirom na studentski status, zaposleno je 27 % studenata sa statusom redoviti studenti. NajvaÅ¾niji financijski razlog zbog kojeg se studenti zapoÅ¡ljavaju su ukupni semestralni troÅ¡kovi, a za studente u Hrvatskoj oni u prosjeku iznose 15.417 kuna.

Kao Å¡to je vidljivo iz istraÅ¾ivanja, studenti koji zarade za samo jedan semestar, prelaze prag ne oporezivog dijela te su prisiljeni platiti porez od 24 % i prirez, Å¡to je apsurd. Upravo zato su Mladi HNS-a joÅ¡ tijekom proÅ¡log ljeta predstavili program vezan za studente. PodsjeÄ‡amo da smo predlagali model stjecanja mirovinskog staÅ¾a redovnih studenata koji su zaposleni preko posrednika. Cilj nam je bio da se joÅ¡ dodatno poveÄ‡aju prava i povlastice studentima, a ova Vlada sad radi upravo suprotno.

Politika koju provodi Vlada na Äelu s Andrejom PlenkoviÄ‡em Å¡alje jasnu poruku mladima, studentima te mladim obiteljima: tko (VJERODOSTOJNO) preÅ¾ivi, priÄat Ä‡e!

OsuÄ‘ujemo ovakvu politiku te se nadamo da Ä‡e prevladati razum i da se neÄ‡e viÅ¡e raditi na Å¡tetu onih na kojima ostaje naÅ¡a buduÄ‡nost!“

www.vzaktualno.hr

Prikupljeno više od 60.000 prehrambenih proizvoda

5. siječnja 2017.

ZavrÅ¡ila je velika humanitarna akcija trgovaÄkog lanca Lidla Hrvatska i Hrvatskog Caritasa â€žPomagati je lako!“ koja godinama pomaÅ¾e velikom broju siromaÅ¡nih obitelji i pojedinaca. Akcija se provodi Å¡estu godinu zaredom, u svim Lidlovim trgovinama i u svim nad/biskupijskim Caritasima, a trajala je od 3. studenoga do 31. prosinca 2016.

Ove je godine prikupljeno viÅ¡e od 60.000 proizvoda za one kojima je to najpotrebnije, a Lidl Hrvatska je, sada veÄ‡ tradicionalno, dodatno uruÄio donaciju u vrijednosti 100.000 kuna usmjerenu korisnicima Crkvenih puÄkih kuhinja i prihvatiliÅ¡tima za beskuÄ‡nike.

SudjelujuÄ‡i u humanitarnoj akciji Lidla i Hrvatskog Caritasa â€žPomagati je lako!“, Lidlovi su kupci i ove godine pokazali iznimnu osjetljivost na svoje sugraÄ‘ane u potrebi. GraÄ‘ani su se u akciju mogli ukljuÄiti kupnjom namirnica i potrepÅ¡tina u Lidlu, odvajajuÄ‡i onoliko koliko mogu, i odlaÅ¾uÄ‡i proizvode u za to predviÄ‘ene Caritasove koÅ¡arice.

Lidl Hrvatska je i ove godine uruÄio dodatnu donaciju u vrijednosti 100.000 kuna u proizvodima, usmjerenu korisnicima Crkvenih puÄkih kuhinja i prihvatiliÅ¡tima za beskuÄ‡nike, kako bi i njihovi blagdani bili Å¡to ugodniji i veseliji. Lidl je podrÅ¾ao i Caritasovu akciju â€žZa 1000 radosti” – humanitarnu prodaju boÅ¾iÄ‡nih drvaca, donirajuÄ‡i ih SOS DjeÄjem selu Hrvatska, kako bi svaka kuÄ‡a u SOS DjeÄjem selu Ladimirevci i Lekenik dobila boÅ¾iÄ‡no drvce.

www.vzaktualno.hr

Istok ostao bez druge voÅ¾nje

5. siječnja 2017.

Istok RodeÅ¡ ipak neÄ‡e biti u drugoj voÅ¾nji muÅ¡kog slaloma na Sljemenu. Sa startnim brojem 47. Istok je osvojio “najgore” 31 mjesto i praktiÄki ga je samo 13 stotinki dijelilo od drugog laufa.

– Ovo je najgore Å¡to se skijaÅ¡u moÅ¾e dogoditi. Biti Äetvrti ili 31 to je pravi peh. No Istok je tehniÄki odvozio odliÄno,. vidi se da se s njime dobro radi i on Ä‡e sigurno joÅ¡ napredovati – rekla je u kamere HTV-a struÄna komentatorica Nika Fleiss.

InaÄe utrka na Sljemenu puna je iznenaÄ‘enja. U vodstvu je Austrijanac Manuel Feller ispred Francuza Lizerouxa i Amerikanca Engela.

www.vzaktualno.hr/r.l.

PrihvaÄ‡en plan gospodarenja otpadom do 2022.

5. siječnja 2017.

Vlada je u Äetvrtak prihvatila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine koji se temelji na kruÅ¾nom gospodarstvu, a premijer Andrej PlenkoviÄ‡ istaknuo je kako je prihvaÄ‡anje Plana vaÅ¾an preduvjet za koriÅ¡tenje sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, ukupno od oko 475 milijuna eura, piÅ¡e HINA, a prenosi Jutarnji.hr.

– Usvajanjem dokumenta stvaraju se preduvjeti da se ide u korak s kruÅ¾nim gospodarstvom, novim konceptom koji uvaÅ¾ava i razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zaÅ¡titi okoliÅ¡a i prirode na razini Europske unije i na taj naÄin stvara i nova radna mjesta – rekao je PlenkoviÄ‡ te istaknuo kako Ä‡e Plan omoguÄ‡iti da se na kvalitetan naÄin rjeÅ¡avaju pitanja gospodarenja otpadom te Ä‡e pomoÄ‡i u pogledu funkcioniranja veÄ‡ izgraÄ‘enih centara za gospodarenje otpadom, kao i onih Äija je izgradnja u tijeku te oko izrada studija izvodljivosti za one koji tek slijede.

Ministar zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike Slaven DobroviÄ‡ rekao je kako se Plan gospodarenja otpadom temelji na kruÅ¾nom gospodarstvu koje Ä‡e, kaÅ¾e, omoguÄ‡iti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza glede recikliranja.

Naglasak je, sukladno EU politikama, na poÅ¡tivanju hijerarhije gospodarenja otpadom – sprjeÄavanju nastanka otpada, ponovnoj uporabi, recikliranju i kompostiranju, a okosnica novog sustava trebali bi biti reciklaÅ¾ni centri sa sortirnicama i kompostiÅ¡tima, u kojima Ä‡e se za reciklaÅ¾u pripremati odvojeno prikupljeni otpad.

VaÅ¾ne mjere iz Plana su prikupljanje otpada na kuÄ‡nom pragu, uvoÄ‘enje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i koliÄini, te uvoÄ‘enje naknade za odvajanje komunalnog otpada.

Za neizgraÄ‘ene centre za gospodarenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitete i sadrÅ¾aje s ciljevima ovog Plana zbog Äega je za svaki potrebna studija izvodljivosti. Za provoÄ‘enja mjera iz Plana trebat Ä‡e, predviÄ‘eno je, neÅ¡to viÅ¡e od 5 milijardi kuna.

www.vzaktualno.hr / jutarnji.hr

NeÄ‡e biti realizirani projekti vrijedni 107 milijuna kuna

5. siječnja 2017.

U salonu varaÅ¾dinske Gradske vijeÄ‡nice danas je odrÅ¾ana konferencija za novinare na kojoj je gradonaÄelnik Goran HabuÅ¡ govorio o posljedicama nedonoÅ¡enja ProraÄuna Grada VaraÅ¾dina za 2017. godinu. Uz gradonaÄelnika, na konferenciji su bili i ravnatelji 13 ustanova kojima je Grad VaraÅ¾din osnivaÄ, a Äiji se programi ili djelatnosti financiraju iz gradskog proraÄuna.

– NajloÅ¡iji proraÄun je bolji od privremenog financiranja. NaÅ¾alost nismo to uspjeli objasniti vijeÄ‡nicima. Ukupno 107 milijuna kuna projekata neÄ‡e biti odraÄ‘eno ili je dovedeno pod znak pitanja. NajveÄ‡i gubitnici su komunal s 39 milijuna kuna i, ono Å¡to najviÅ¡e boli, druÅ¡tvene djelatnosti, sport, obrazovanje, socijala, kultura s 33 milijuna kuna. NeÄ‡e biti potpora udrugama, sportaÅ¡i Ä‡e dobiti bitno manje nego Å¡to je planirano. Posebno me boli Å¡est projekata, dva nova djeÄja vrtiÄ‡a u HraÅ¡Ä‡ici i Donjem KuÄ‡anu, Äetiri sportska terena u Jalkovcu, Gojancu, Donjem i Gornjem KuÄ‡anu. Drugi tjedan Ä‡emo dobit informaciju moÅ¾emo li se uopÄ‡e javiti na mjeru 7 ruralnog razvoja u veljaÄi – rekao je HabuÅ¡ o projektima vrijednim 11 milijuna kuna.

– Ako maknemo sve velike projekte, Å¡teta je velika i za sve malo korisnike proraÄune u udrugama, a i ustanove Ä‡e imati smanjene programske moguÄ‡nosti. Sve manifestacije Ä‡e iÄ‡i dalje, ali sasvim sigurno oteÅ¾eno i u smanjenom obimu. Ovo je sasvim sigurno krizna situacija u kojoj se Grad nije trebao naÄ‡i – dodao je HabuÅ¡.

GradonaÄelnik je naveo da nema niti 9 milijuna kuna za dogradnju 6. osnovne Å¡kole, niti 1,5 milijuna za rekonstrukciju elektroinstalacija u 5. osnovnoj.

– 6. osnovna sada broji 770 uÄenika, od iduÄ‡e Å¡kolske godine vjerojatno i 800. Nadali smo se da Ä‡emo dogradnjom Å¡kole, kojom bi zonski podijelili Å¡kolu na razrednu i predmetnu nastavu, omoguÄ‡iti dovoljan broj uÄionica za nesmetano obavljanje nastave. VaÅ¾na nam je i sigurnost djece u prometu i cijelo vrijeme podiÅ¾emo svijest o tome. Na raskriÅ¾ju FiliÄ‡eve i KrleÅ¾ine ulice u blizini Å¡kole dogaÄ‘aju se brojne nesreÄ‡e i bilo bi nam vaÅ¾no da bude sigurnije za uÄenike – rekao je ravnatelj 6. osnovne Å¡kole Mario StanÄiÄ‡ o izgradnji rotora na tom raskriÅ¾ju.

Predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada VaraÅ¾dina Alen Runac dodao je da su smanjen sredstva â€žkatastrofa za varaÅ¾dinski sport, za 105 klubova s oko 6.000 sportaÅ¡a“. Umjesto 4,6 milijuna kuna sportaÅ¡i Ä‡e u prvoj polovici godine dobiti 3 milijuna.

– Svi sportski klubovi financiraju se temeljem svojih sportskih programa. Ti programi sada neÄ‡e iÄ‡i i ne znam kako Ä‡e klubovi preÅ¾ivjeti ovih osam mjeseci. Klubovi gube lijeÄniÄku skrb, razvojne sportske Å¡kole, trenere, sportske priredbe, pomaganje sporta invalida – kazao je Runac.

GradonaÄelnik je dodao da vatrogasci ostaju bez 15 milijuna kuna za nova navalna vozila te da gubi i gospodarstvo jer neÄ‡e biti moguÄ‡nosti raspolaganja imovinom odnosno prodaje zemljiÅ¡ta investitorima. Javnoj ustanovi Gradski stanovi prijeti blokada jer nisu osigurana sredstva za podmirenje obaveza prema drÅ¾avi, izvoÄ‘aÄima i bankama. Dodao je i da su u pitanje dovedene i manifestacije koje se organiziraju na godiÅ¡njoj razini. Bez proraÄuna VaraÅ¾dinske barokne veÄeri, Turneja tri Grgura i Ljeto u VaraÅ¾dinu ostaju bez 770.000 kuna, Å pancirfest bez 700.000, a tek Advent, koji poÄinje u studenom, ima Å¡ansu nakon Å¡to nova vlast donese proraÄun.

– Odluka odgaÄ‘a aktivnosti oko priprema naÅ¡ih najveÄ‡ih projekata, poput VaraÅ¾dinskih baroknih veÄeri ili Ljeta u VaraÅ¾dinu. Situacija ipak nije kataklizmiÄna, pobrinut Ä‡emo se u uvjetima kriznog planiranja i prilagodit Ä‡emo se. Ali nakon Äetvrtog mjeseca moglo bi biti upitno naÅ¡e meÄ‘unarodno djelovanje. Ministarstvo kulture je odobrilo sredstva i imamo neke druge izvore, ali 25 % svih projekata zbog nefinanciranja Grada je upitno – rekao je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda VaraÅ¾din.

HabuÅ¡ je na kraju rekao da Ä‡e sve ustanove funkcionirati, ali da programa neÄ‡e biti ili Ä‡e biti bitno smanjeni.

– Poslali smo loÅ¡u poruku. Sami smo se namjerno doveli u poziciju da pet mjeseci prije izbora ruÅ¾imo proraÄun iz Äistog politikanstva. RuÅ¡enje proraÄuna od strane gradskih vijeÄ‡nika, koji vas nisu izabrali, pet mjeseci pred izbore, je licemjerno. MoÅ¾da to ima smisla u prvoj, drugoj ili treÄ‡oj godini pa izazovete nove izbore i graÄ‘ane pitate slaÅ¾u li se. TeÅ¡ko je oÄekivati da Ä‡e vijeÄ‡nici s ovakvim razlozima, a nisu naveli niÅ¡ta konkretno, prihvatiti bilo kakav prijedlog proraÄuna u ova tri mjeseca. Å to se viÅ¡e izbori pribliÅ¾avaju sve je oÄitija situacija da za to nema Å¡anse. Kada bih predlagao novi proraÄun bio bi sliÄan ovome – kazao je HabuÅ¡ na kraju.

To znaÄi da od 1. travnja Grad VaraÅ¾din preuzima Vladin povjerenik koji Ä‡e ga voditi do redovnih lokalnih izbora 21. svibnja.

n.k. / www.vzaktualno.hr

KolariÄ‡ i Podolnjak: Grad treba kupiti MBO postrojenje

5. siječnja 2017.

VijeÄ‡nici u Gradskom vijeÄ‡u, laburista BoÅ¾idar KolariÄ‡ i Mostov Robert Podolnjak, na konferenciji za novinare u Äetvrtak, predstavili su zajedniÄku inicijativu da grad VaraÅ¾din, sa svojom tvrtkom ÄŒistoÄ‡a, kupi postrojenje MBO u Brezju. Grad i ÄŒistoÄ‡a, prema Podolnjaku i KolariÄ‡u, takav prijedlog trebali bi Å¡to prije iznijeti pred aktualnog vlasnika MBO postrojenja, tvrtku CIOS.

Podolnjak je rekao da je Å¾alosna Äinjenica da grad VaraÅ¾din veÄ‡ godinama preko svojih komunalnih tvrtki ne rjeÅ¡ava zbrinjavanje otpada veÄ‡ se to daje privatnim tvrtkama. Podsjetio je kako je Varkom dugo godina bio regionalni lider u toj vrsti poslovanja. Podsjetio je da je bilo i niz velikih pravnih problema kada se taj posao sklapao sa privatnim tvrtkama. Spomenuo je ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada s T7 grupom koji je proglaÅ¡en niÅ¡tetnim. Pravni posao je i sa CIOS grupom koja je dobila koncesiju za rjeÅ¡avanje baliranog otpada ali ugovor joÅ¡ nije potpisan.

Podolnjak kaÅ¾e da je njegov stav, i stav vijeÄ‡nika KolariÄ‡a, da grad konaÄno zbrinjavanje vlastitog otpada treba rijeÅ¡iti preko svoje tvrtke, u ovom sluÄaju ÄŒistoÄ‡e. MiÅ¡ljenja je da Ä‡e grad preko svoje tvrtke imati kontrolu nad cijelim procesom, a vrijeme i situacija su povoljni jer vlasnici MBO postrojenja razmiÅ¡ljaju o prodaji. Smatra da je grad VaraÅ¾din kvalitetan ponuditelj koji moÅ¾e, bez problema, putem kredita kupiti to postrojenje. VaÅ¾no je i, napominje Podolnjak, da bi u tom sluÄaju grad kontrolirao procese i poÅ¡tuju li se sve zakonske odredbe Å¡to se tiÄe zaÅ¡tite okoliÅ¡a, ali i koliko Ä‡e se otpada obraÄ‘ivati i iz kojih sredina. ZakljuÄio je da je ovo dugoroÄno najbolje rjeÅ¡enje, jer u suprotnom, grad neÄ‡e imati utjecaj na to odakle dolazi smeÄ‡e i ova lokacija u Brezju mogla bi biti mjesto gdje bi se zbrinjavale velike koliÄine otpada iz raznih dijelova zemlje.

-DugoroÄno ovo je rjeÅ¡enje strateÅ¡ko najbolje za grad – kazao je Podolnjak te dodao da bi ovo rjeÅ¡enje pripomoglo i rjeÅ¡avanju pravnog situacije s grupacijom CIOS koja ima odluku o dodjeli koncesije za balirani otpad, ali joÅ¡ nije potpisan ugovor. Podolnjak smatra da bi ovu odluku trebalo donijeti buduÄ‡i sastav Gradskog vijeÄ‡a, konstituirano nakon izbora u svibnju ove godine. Podolnjak bi volio da se o ovoj inicijativi oÄituju i druge politiÄke stranke.

Prvi Äovjek Hrvatski laburista stranke rada u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji, BoÅ¾idar KolariÄ‡, koji je veÄ‡ prije nekoliko mjeseci izaÅ¡ao s ovakvim prijedlogom u javnost , pozdravio je ovakvu inicijativu Å¾itelja Brezja, koji takÄ‘er zagovoaraju ovakvo rjeÅ¡enje nakon posljednjeg zbora graÄ‘ana u tom dijelu grada. Podsjetio je da je s takvom inicijativom izaÅ¡ao u javnost kada se poÄela spominjati moguÄ‡nost da tvrtka PiÅ¡kornica kupi MBO postrojenje.

-Prije pet godina imali smo ponudu privatnog poduzetnika da zbrinjava bale i koji je tada nudio da grad ima uÄeÅ¡Ä‡e odnosno udjel u tvornici i imali smo rjeÅ¡enje koje je trebala sufinancirati drÅ¾ava. Imali smo rjeÅ¡enje o hitnom rjeÅ¡avanju otpada. Da se prije pet godina krenulo tim putem danas vrlo vjerojatno ne bi imali balirani otpad, imali bi uÄeÅ¡Ä‡e u postrojenju i najvjerojatnije pravo prvokupa – kazao je KolariÄ‡. Dodao je da ako PiÅ¡kornica uÄ‘e u vlasniÅ¡tvo otpad ovdje sigurno neÄ‡e otpad stizati privremeno veÄ‡ stalno. I KolariÄ‡ drÅ¾i da odluku o ovome treba donijeti buduÄ‡e Gradsko vijeÄ‡e i buduÄ‡i gradonaÄelnik. Ponovio je stav da bi na ovaj naÄin i grad i tvrtka ÄŒistoÄ‡a imali direktan utjecaj koliko Ä‡e i odakle stizati otpad kao i da se sve zakonske odredbe u pogledu oÄuvanja okoliÅ¡a poÅ¡tuju.

Na novinarsko pitanje da MBO postrojenje ima veÄ‡i kapacitet nego Å¡to se otpada stvara u VaraÅ¾dinu, Podolnjak je odgovorio da bi se mogao obraÄ‘ivati otpad od okolnih opÄ‡ina, ali da nikao to ne bi bilo regionalno odlagaliÅ¡te otpada kao Å¡to bi to mogao biti sluÄaj ako postrojenje preuzme PiÅ¡kornica. Podolnjak je siguran da su graÄ‘ani VaraÅ¾dina spremni kroz proraÄun platiti da postrojenje bude u vlasniÅ¡tvu grada.

KolariÄ‡ je, odgovarajuÄ‡i na novinarsko pitanje, kako Ä‡e dalje iÄ‡i inicijativa, naglasio da je ovo najbolje rjeÅ¡enje jer gradska tvrtka ne mora poslovati s velikom dobiti kao Å¡to je cilj privatne tvrtke. GovoreÄ‡i o inicijativi, koju je on sam zadnji puta ponovio u listopadu proÅ¡le godine, rekao je da se s Podolnjakom naÅ¡ao nakon zbora graÄ‘ana, koji takoÄ‘er Å¾ele ovakvo rjeÅ¡enje. KaÅ¾e da Ä‡e se razgovarati i sa ostalim vijeÄ‡nicima Äiju potporu oÄekuje.

s.k./vzaktualno.hr