Susret Caritasa s roditeljima više djece
Caritas Varaždinske biskupije priređuje tradicionalan božićno-novogodišnji susret s roditeljima petero i više malodobe djece u subotu 7. siječnja s početkom u 15 sati u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije, Zagrebačka 3, u Varaždinu.

Okupljenima će se obratiti varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, generalni vikar i predsjednik Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i ravnatelj mr. Ante Šola.

Svjedočanstvo roditelja viÅ¡ečlane obitelji iznijet će bračni par Mirjana i Ivan Fabić. Nakon susreta roditelji će moći podići prigodne obiteljske pakete koje je Biskupijski Caritas pripremio zahvaljujući donatorima i svojim volonterima. 

www.vzaktualno.hr

Vinička glazbena večer
Pod pokroviteljstvom Općine Vinica u nedjelju, 8. siječnja, bit će održana „Vinička glazbena večer“ na kojoj će nastupiti izvoÄ‘ači s područja općine: TS Krijesnice, Vinički tamburaÅ¡i, Frajkani, ŽVS „Leluja“, Gabrijela Hrženjak, Puhački orkestar HZDVK, zbor Stellarium Choir iz Cestice te Ivica Pepelko kao gost večeri.

Vinička glazbena večer održati će se u dvorani u zgradi Općine, početak je u 17 sati, a ulaz je besplatan.

Vinica


www.vzaktualno.hr
Odluka Vlade o ukidanje koncesije
Vlada Republike Hrvatske na svojoj posljednjoj sjednici u prošloj godini odobrila je odluku o ukidanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Varaždin. Naime, tvrtke s područja SZ Varaždin već su ranije izrazile želju za izlaskom iz režima Slobodne zone, jer su s posljednjim danom prošle godine istekle i zadnje beneficije poslovanja u Slobodnim zonama. No, unatoč ukidanju koncesije tvrtke i radna mjesta i dalje ostaju u Trnovcu.

Zahtjev za ukidanje koncesije nije novost. Već je prošle godine takav zahtjev prihvaćen za Slobodnu zonu Đuro Đaković u Slavonskom brodu. Razlog tadašnjeg zahtjeva korisnika te slobodne zone bio je isti kao i zahtjev korisnika u Slobodnoj zoni Varaždin. Nakon ulaska Hrvatske u EU promijenjeni su uvjeti poslovanja i tvrtke u slobodnim zonama više nemaju ekonomskih razloga poslovati u režimu slobodne zone zbog smanjenja povlastica. Jedna od tih povlastica koja je istekla ovih dana je pravo korištenja gornje granice dopuštenog oslobođenja poreza na dobit.

Svi korisnici i osnivači Slobodne zone Varaždin suglasni su s izlaskom iz režima slobodne zone s danom 31. prosincem 2016. godine. Odluka o prestanku koncesije za osnivanje Slobodne zone Varaždin predložena je u cilju unapreÄ‘enja poslovne okoline za korisnike slobodne zone. JoÅ¡ jednom ističem da su se korisnici slobodne zone u podnesenom Zahtjevu izjasnili kako su im uvjeti poslovanja izvan režima slobodne zone prihvatljiviji od uvjeta poslovanja u režimu slobodne zone, nakon 1. srpnja 2013. godine – pojasnio je direktor Slobodne zone Varaždin Enriko Parlaj. Ponovio je da ukidanje koncesije ne znači odlazak tvrtki odnosno ukidanje radnih mjesta.

Slobodnazona

Prema Izvješću o poslovanju Slobodne zone Varaždin za prošlu godinu vidljivo je da korisnici više od 85 posto od ukupnih prihoda ostvaruju isporukom dobara unutar Europske unije.

– Budući da se prednosti poslovanja u režimu slobodne zone uglavnom očituju u poslovanju s trećim zemljama, administrativne obveze korisnika slobodne zone nakon 1. srpnja 2013. godine uvelike premaÅ¡uju korist poslovanja u režimu slobodne zone. TakoÄ‘er, budući da su korisnici slobodne zone ujedno i vlasnici nekretnina, jedino zadovoljavajuće rjeÅ¡enje je ukidanje koncesije za osnivanje slobodne zone – dodatno je pojasnio Parlaj.

Tvrtke će i dalje poslovati ovdje. Radna mjesta ostaju, a brojke i poslovanje koje ostvaruju te tvrtke i dalje ukazuju na povećanje obima proizvodnje – zaključio je Parlaj.

Naime, u svih 12 zona prema izvješću za 2015. poslovalo je 137 korisnika koji su zapošljavali 7739 radnika. Najveći broj od toga, 4,5 tisuće zaposleno je u varaždinskoj zoni. Tvrtke u Slobodnoj zoni Varaždin ostvarile su i ukupno najviši prihod koji je u prošloj godini iznosio više od 3 milijarde kuna dok je u svim zonama prihod iznosio 5,5 milijardi kuna. Slobodna zona Varaždin uvjerljiv je lider i po izvozu. Tvrtke iz varaždinske Slobodne zone izvezle su robu u vrijednosti 2,8 milijardi kuna, dok su sve ostale zone izvezle oko milijardu kuna.


www.vzaktualno.hr
Poziv na besplatni seminar
Obrtnička komora Varaždinske županije uputila je poziv za sudjelovanje na seminaru „GodiÅ¡nji obračun i priprema za primjenu novih propisa“ koji će se održati u ponedjeljak, 9. siječnja, s početkom u 10 sati u SkupÅ¡tinskoj dvorani Županijske palače, na Franjevačkom trgu 7, u Varaždinu.

Seminar organizira Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Obrtničkom komorom Varaždinske županije. Predavanje će održati ovlaÅ¡tena računovotkinja, ĐurÄ‘ica Mostarčić, a obraditi će slijedeće teme: godiÅ¡nji obračun, priprema i sastavljanje 12. PDV obrasca za 2016. godinu (ispravci pretporeza, usklaÄ‘enja…), prijave poreznoj upravi do 15.1.2017. u slučaju promjena sustava oporezivanja (pauÅ¡alisti, porez na dobit), novosti vezane uz PDV od 1.1.2017., novosti vezano uz obračun plaća, autorskih honorara, ugovora o djelu… 1.1.2017. i novosti vezane uz postupak fiskalizacije – novi obveznici.

Predviđeno je da će seminar trajati u periodu od 10 do 15 sati, a besplatan je za sve one koji uredno podmiruju komorski doprinos. Potrebno je potvrditi dolazak najkasnije do 6. siječnja na e-mail adresu ok.varazdin@hok.hr ili na broj telefona 042/302-950.


www.vzaktualno.hr
Snijeg otežava promet
Snijeg, mjestimice vrlo gust, pada u Gorskom kotaru, Lici, središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, izvijestili su iz Hrvatskog autokluba. Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i Rijeci te obratno trenutno nema slobodnog cestovnog pravca.

Zbog snijega i vjetra, samo za OSOBNA VOZILA otvorene su:
dionica autoceste A1 između čvorova Sveti Rok i Maslenica;
dionica autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice (obilazak za ostale skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, je starom cestom kroz Gorski kotar-DC3);
dionica Jadranske magistrale (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene (DC8).

Zimski su uvjeti na većini cesta u Gorskom kotaru, Lici i Karlovačkoj županiji, uključujući dionice autocesta: A1 Bosiljevo-Maslenica, A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i Bosiljeva, kao i staru cestu kroz Gorski kotar DC3 na dionici Kikovica-Zdihovo te DC1 Čeglje-Karlovac-Gračac-Knin.

Na autocesti A7 između čvorova Draga i Šmrika zabrana je prometa za: autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila), a na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Karlobaga dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila).

Kolnici su mokri i skliski od kiše u Hrvatskom primorju i Dalmaciji, vlažni u većem dijelu ostatka zemlje. Moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Vozačima savjetuju da prilagode brzinu i način vožnje, održavaju sigurnosni razmak između vozila te ne kreću na put bez zimske opreme.

Na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova Ivanić Grad i Križ na 72. km u smjeru Bregane promet teče usporeno, zbog prometne nezgode.

Na autocesti A2 Zagreb-Macelj, poslije čvora Jankomir u smjeru naplate Zaprešić (od 3. 800 km do 4. 800 km) vozi se usporeno, jednim trakom.

Za vrijeme održavanja utrke Svjetskog skijaškog kupa na Sljemenu od danas, 3. siječnja, do četvrtka, 5. siječnja, bit će zabranjen promet u Ulici Bliznec i na Sljemenskoj cesti, od Ulice Bliznec do prilaza Kraljičinom zdencu. Privremena organizacija prometa povremeno će se provoditi i na Gračanskoj i Markuševečkoj cesti te u ulicama Ksaverska, Jandrićeva i Mlinovi.


foto: HAK

www.vzaktualno.hr
Filipović se vratio u Hrvatsku i najavio kraj sportske karijere?
“Osjećam se odlično, malo sam umoran. Nisam zadnjih 10 sati spavao kako treba, teÅ¡ko je tamo skupiti par sati u komadu. Zadovoljan sam i sretan naravno. Ipak sam, pogotovo nakon ulaska King Moa u turnir, otiÅ¡ao tamo kao autsajder”, bile su prve riječi koje je po povratku u Hrvatsku rekao Mirko Filipović – prenosi Dnevnik.hr.

“Vrlo lako moguće da je to – to. Ja sam to i najavio, a ne znam hoću li organizirati oproÅ¡tajnu borbu. Moje koljeno je zaista u loÅ¡em stanju. Ovo su mi bile fizički najteže pripreme, nikad se nisam ovako pripremao. S velikim entuzijazmom sam iÅ¡ao u ovo sve. Ponosan sam i na svoju ekipu, bez njih ne bi uspio, oni su zajedno krvarili sa mnom na svim tim treninzima. Sa Stipom DrviÅ¡em sam u Puli ovog ljeta trenirao na 40 stupnjeva.” – poručio je Filipović.

www.vzaktualno.hr/Dnevnik.hr
Snijeg će zaobići sjevernu Hrvatsku?
U prvom dijelu utorka očekuje nas umjereno do pretežno oblačno, na Jadranu uz kišu, ponegdje moguće i obilniju te praćenu grmljavinom, u ostatku zemlje uz snijeg i susnježicu. U Gorskom kotaru i Lici te mjestimice u Posavini snijega će pasti dovoljno za stvaranje snježnog pokrivača. Sredinom dana i popodne vrijeme će se smirivati, a sa zapada i razvedravati.

U kopnenim će predjelima biti slabog i umjerenog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra. Na Jadranu će puhati jaka, na sjevernom Jadranu i olujna bura, na krajnjem jugu u početku će biti umjerenog jugozapadnjaka, a zatim će i tu zapuhati bura. Jutarnje temperature zraka na kopnu će biti od -5 do 0°C, na moru između 4 i 10°C, dok se u najtoplijem dijelu dana u kopnenoj Hrvatskoj očekuje između -1 i 4°C, a u morskoj od 8 do 13°C.

Za srijedu se najavljuje djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom, ujutro ponegdje u unutrašnjosti s maglom. U prvome dijelu dana na krajnjem jugu malo kiše, a sredinom dana i poslijepodne mjestimice u unutrašnjosti slaba kiša, navečer i snijeg. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu sjeverozapadni i zapadni, krajem dana istočnjak i bura. Najniža jutarnja temperatura između -10 i -5, na Jadranu od -1 do 5. Najviša dnevna između 0 i 5, na Jadranu od 7 do 12 °C.

www.vzaktualno.hr/Meteo.info/DHMZ

Prosinac potvrdio odličnu turističku sezonu
Odlični rezultati u prosincu potvrdili su odličnu turističku 2016. godinu tijekom koje je ostvareno ukupno 16,35 milijuna dolazaka turista i 91,46 milijuna noćenja. Od toga se oko 444 tisuće dolazaka i više od 3 milijuna noćenja odnosi na nautički čarter.

Top 10 tržišta po kriteriju ostvarenih noćenja u 2016. su Njemačka (18,2 milijuna), Slovenija (9,6 milijuna), Austrija (7,2 milijuna), Italija (5,2 milijuna), Poljska (5,2 milijuna), Češka (5,1 milijun), Ujedinjena Kraljevina (3,3 milijuna), Slovačka (2,8 milijuna), Nizozemska (2,7 milijuna) i Mađarska (2,7 milijuna noćenja), navode iz HTZ-a. Ove godine očekuju nas i nove investicije u turizmu u iznosu od 800 milijuna eura, kao i projekti namijenjeni produljenju sezone.

www.vzaktualno.hr