IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., zavrÅ¡io je istekom 2016. godine. Iz Ministarstva poljoprivrede podsjećaju da je rijeÄ o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati Älanice kako bi s novim investicijama lakÅ¡e i brže dosegnule standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim Älanicama Europske unije.
U spomenutom razdoblju Republici Hrvatskoj iz blagajne EU na raspolaganje je stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proraÄuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici/investitori sudjeluju s joÅ¡ 122,6 milijuna eura.
IPARD program, odnosno strategija Äija je zadaća bila baviti se specifiÄnim nedostacima u ruralnim podruÄjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, provedbu poljoprivredno-okoliÅ¡nih mjera te za poboljÅ¡anje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga.
Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz oÄekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta Äija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.
Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. RijeÄ je o dobro zamiÅ¡ljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natjeÄaja. NajÄešće pogreÅ¡ke koje su rezultirale odbijanjem prijava na natjeÄaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troÅ¡kove.
ZavrÅ¡etkom ugovaranja projekata kroz IPAD program, Hrvatska je 2015. zapoÄela s koriÅ¡tenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan viÅ¡estruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi iskljuÄivo na poljoprivrednike i unapreÄ‘enje poljoprivredne proizvodnje, već ukljuÄuje i Å¡iri spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, djeÄjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. kako bi se stanovniÅ¡tvu ruralnih podruÄja osiguralo primjerene životne i radne uvjete.
U Programu ruralnog razvoja RH Äitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program. Ukinuta su neka ograniÄenja koja su postojala u IPARD-u – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i sliÄno. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta. Omogućava se prijaviteljima da zapoÄnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natjeÄaj, pa nije nužno Äekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u. Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum „papirologije“ te jednostavniju verziju poslovnog plana. Za one koji nisu obveznici javne nabave viÅ¡e nije potrebno prikupiti 3 ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda on-line sustava na web stranici Agencije za plaćanja. Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), Å¡to prije nije bio sluÄaj. Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograniÄena sredstva na raspolaganju – godiÅ¡nje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godiÅ¡nje.
Ipak, Äinjenica da je u prve dvije godine iskoriÅ¡teno samo 7 % raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja RH ukazuje na potrebu da se postupci za povlaÄenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim podruÄjima Å¡to može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.
– Ideja je da se sustav provedbe Å¡to viÅ¡e pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifiÄnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natjeÄaju, vrlo sliÄno provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – izjavio je ministar Tomislav ToluÅ¡ić.
Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj naÄin izbjegla viÅ¡emjeseÄna Äekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput naÄina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe.
– Prijedlog poboljÅ¡anja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava – zakljuÄio je ToluÅ¡ić.
www.vzaktualno.hr