www.vzaktualno.hr 
Kontakt-policajci s cestičkim mališanima
U centru Cestice, pokraj Osnovne škole, policajci Policijske postaje Varaždin provodili su jučer niz preventivnih mjera i radnji u prevenciji kriminaliteta te informirali građane, pružajući im savjete o samozaštiti, s ciljem sprječavanja neželjenih događaja. Kontakt-policajci preventivnu aktivnost provodili su uz pomoć policijskog kombija, odnosno Mobilnog informacijskog preventivnog centra policije.
Prvi posjetitelji bila su djeca i tete dječjeg vrtića “Zeko” iz Cestice te općinski načelnik Mirko Korotaj i stručne službe Općine Cestica. Kontakt-policajci predstavili su preventivne aktivnosti koje provodi Policijska uprava varaždinska te u neposrednom kontaktu s građanima dali savjete i informacije vezane uz samozaštitno ponašanje u prevenciji krađa, provala, prijevara i sličnog, kao i pitanja vezana uz prometnu sigurnost.
www.vzaktualno.hr
www.vzaktualno.hr 
PU varaždinska: Zatvara se promet zbog radova
Iz PU varaždinske stigla nam je obavijest sljedećeg sadržaja:
Zbog izvođenja radova na sanaciji željezničko-cestovnog prijelaza na industrijskom kolosijeku poduzeća Koka d.d. u Biškupečkoj ulici u Varaždinu od 24. do 27. studenog od 7.00 do 12.00 sati bit će privremeno zatvoren promet za sva motorna vozila.
U navedenom vremenu, promet osobnih vozila odvijat će se obilazno okolnim ulicama; Trg Ivana Perkovca – Biškupečka ulica i obratno, sukladno postavljenoj prometnoj signalizaciji.
www.vzaktualno.hr
Evo po čemu je Hrvatska prva u EU
Republika Hrvatska i Kraljevina Danska države su Europske Unije koje najviše novca odvajaju za religiju. Naime, prema podacima Eurostata, Hrvatska je za “religijsku službu” svih vjerskih zajednica prijavljenih u državi potrošila 1,3 milijarde kuna ili 0,4 posto svoga BDP-a, baš kao i Danska. Na trećem je mjestu Mađarska.
Iz Eurostatovih statistika ne može se vidjeti kako i na što se točno taj novac ‘razdvaja’ – je li riječ o vjerskoj službi, infrastrukturi, financiranju Laudata.hr, nekih kulturno-vjerskih ili ekumenskih projekata, piše Express. Irska, tradicionalno smatrana izrazito religioznom zemljom, za religiju ne izdvaja niti eura.
Ali, iako smo prvi po izdvajanju novca, nismo među prvima u EU po religioznosti stanovništva. Prema istraživanju iz 2010. na pitanje “vjerujete li da postoji Bog”, DA je odgovorilo 94 posto stanovnika Malte, 92 posto Rumunja, 88 posto građana Cipra i 79 posto građana Grčke i Poljske. Slijede Italija, Irska i Portugal sa 70 posto te Hrvatska na devetom mjestu sa 69 posto građana koji odgovaraju s DA.
www.vzaktualno.hr/express.hr
Bednja: Dogovoreni radovi na vodotocima i sanaciji cesta
Na inicijativu načelnika Damira Poljaka, u Bednji je održan sastanak na kojem su se, s ciljem rješavanja akutnih problema na vodotocima i na cestovnoj infrastrukturi bednjanskoga kraja, okupili predstavnici svih relevantnih ustanova i institucija. Sastanku su tako nazočili Danijel Bunić, direktor Hrvatskih voda, Branko Perec, voditelj Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Plitvica Bednja u Varaždinu i Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a. Kao politička logistika, sastanku je nazočio i saborski zastupnik Anđelko Stričak, a u radu skupa sudjelovali su i zamjenik načelnika Ivica Hrenić i potpredsjednik Općinskog vijeća Bednje Vladimir Kramarić.
Glavna tema sastanka bilo je uređenje vodotoka u Bednji, Pašniku, Vranojelju i Jamnu te rješavanje pojedinih klizišta koja su se pojavila kod potoka uz županijsku cestu u Šaši i na cesti Cvetlin – Trakošćan. Sudionici sastanka tom su prilikom dogovorili hodogram radova i prioritetnih aktivnosti.
– Među radovima dogovorenim s Hrvatskim vodama koji bi se trebali provesti još ove godine jest čišćenje potoka Vrbno pedesetak metara nizvodno od mosta te tehničko čišćenje lijevog pritoka. Što prije nastojat će se izvesti i radovi u Bednji, iza zgrade Doma zdravlja, gdje je potrebno zacijeviti 150 do 200 metara problematičnog kanala u koji se slijevaju otpadne i fekalne vode. Navedeni radovi su prioritetni – istaknuo je načelnik Poljak te dodao da će se, ovisno o vremenskim prilikama, pokušati obaviti još neki radovi, uključujući i nastavak spoja kod Jazonskih u Cvetlinu te na potoku u Rinkovcu.
Što se tiče cesta, sa ŽUC-om je dogovoreno da se obavi privremena sanacija lokaliteta na županijskoj cesti u Šaši, preko puta nekadašnjeg Glinokopa, gdje se na prometnici pojavilo ulegnuće koje je potrebno sanirati. Također, sanirat će se i klizište koje se aktiviralo uz glavnu cestu u Jamnom.
Sudionici sastanka obišli su teren te na licu mjesta dogovorili ostale detalje potrebnih radova, kako bi se prije zime sanirali najkritičniji cestovni lokaliteti i potočne dionice.
a.kučić/vzaktualno.hr/bednja.hr
– Među radovima dogovorenim s Hrvatskim vodama koji bi se trebali provesti još ove godine jest čišćenje potoka Vrbno pedesetak metara nizvodno od mosta te tehničko čišćenje lijevog pritoka. Što prije nastojat će se izvesti i radovi u Bednji, iza zgrade Doma zdravlja, gdje je potrebno zacijeviti 150 do 200 metara problematičnog kanala u koji se slijevaju otpadne i fekalne vode. Navedeni radovi su prioritetni – istaknuo je načelnik Poljak te dodao da će se, ovisno o vremenskim prilikama, pokušati obaviti još neki radovi, uključujući i nastavak spoja kod Jazonskih u Cvetlinu te na potoku u Rinkovcu.
Što se tiče cesta, sa ŽUC-om je dogovoreno da se obavi privremena sanacija lokaliteta na županijskoj cesti u Šaši, preko puta nekadašnjeg Glinokopa, gdje se na prometnici pojavilo ulegnuće koje je potrebno sanirati. Također, sanirat će se i klizište koje se aktiviralo uz glavnu cestu u Jamnom.
Sudionici sastanka obišli su teren te na licu mjesta dogovorili ostale detalje potrebnih radova, kako bi se prije zime sanirali najkritičniji cestovni lokaliteti i potočne dionice.
a.kučić/vzaktualno.hr/bednja.hr 
Danas presuda Ratku Mladiću
Ratku Mladiću, čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, danas će biti izrečena prvostupanjska presuda na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Tako će se ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba konačno suočiti s pravdom na koju se čeka više od dva desetljeća.
Mladić je optužen za ratne zločine počinjene u vrijeme kada je obnašao dužnost zapovjednika Vojske Republike Srpske, piše Net.hr. Optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine. U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora, dok je obrana predložila da ga se oslobodi svih optužbi.
Odvjetnici 72-godišnjeg Mladića pokušavaju odgoditi izricanje presude zbog, kako tvrde, njegova lošeg zdravstvenog stanja. Mladić neće biti u sudnici, a izricanje presude najavljeno je za 10.00 sati.
youtube screenshot
www.vzaktualno.hr/net.hr
MUP nudi 5 tisuća eura za informacije
Na listi najtraženijih bjegunaca u Europi, EU Most Wanted, na prijedlog hrvatske policije kao članice ENFAST mreže, je i Darjan Ješovnik kojeg Republika Hrvatska potražuje zbog teškog kaznenog djela, objavio je danas MUP.
“Hrvatska policija osigurala je novčana sredstva u iznosu od 5 tisuća eura, a bit će isplaćeni davatelju informacije koja će dovesti do lociranja i uhićenja Darjana Ješovnika. On je u bijegu od 2011. godine, a sumnjiči ga se da je bio dio zločinačkog udruženja čiji su članovi iz Južne Amerike prokrijumčarili najmanje 718 kilograma kokaina prema Španjolskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Nizozemskoj. Većina članova zločinačkog udruženja uhićena je u ranijim akcijama policija na području Španjolske, Hrvatske i Srbije.
Pozivamo građane ukoliko imaju bilo kakvu informaciju da nam dojave putem profila traženog bjegunca. Dojaviti se može i anonimno, a svaka informacija je dragocjena. Ukoliko dođe do uhićenja bjegunca, iznos novčane nagrade bit će isplaćen izravno davatelju obavijesti, a sukladno važećim pravnim propisima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske”, ističe se u priopćenju MUP-a.
www.vzaktualno.hr
Lepoglavski gradski vijećnici donijeli niz odluka
Lepoglavsko Gradsko vijeće održalo je 4. sjednicu u ovom sazivu, a na dnevnom se redu našlo ukupno 17 točaka.
Nakon brojnih pitanja vijećnika, uslijedilo je imenovanje članova Savjeta mladih Grada Lepoglave. Vijećnici su tajnim glasovanjem potvrdili predložene kandidate članova Savjeta, a izabrani su Martina Lončarek (zamjenik Tomislav Lončarek) iz Udruge za sport i rekreaciju “Sport za sve” Višnjica, Nikolina Vrtar (zamjenica Valnea Štefanek) iz Odreda izviđača Lepoglava, Petar Cikač (zamjenik Martin Breški) iz neformalne skupine mladih, Dario Milec (zamjenik Renato Vuk) i Mihaela Špiljak (zamjenica Marijana Zver) iz Nezavisne udruge mladih, Josipa Držaić (zamjenica Barbara Vresk) iz HNS-a i Natalija Kuća (zamjenik Vinko Strupar) iz Foruma mladih SDP-a. Vijećnici su prihvatili i predloženi Program rada Savjeta mladih za 2018. godinu.
Jednoglasno i bez rasprave prihvaćeno je Izvješće o provedbi godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića Lepoglava za 2016./2017. godinu te Godišnji plan za 2017./2018. godinu, a nitko od vijećnika nije bio ni protiv prijedloga Odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Lepoglave za 2017. godinu. Priznanja za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju bit će tako dodijeljena Ivanu Jurenu i Hrvatskim vodama, dok će ona za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu primiti Glazbeni sastav “Treća smjena”, Dražen Novak i KUD “Lepoglavski pušlek”. Priznanja će im biti uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada.
Vijećnici su prihvatili i prijedlog Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. U Povjerenstvo su izabrani Josip Čelig (predsjednik), Damir Kotarščak, Stjepan Maček, Stjepan Špiranec i Ivan Dubovečak. Između ostalog, Gradsko je vijeće, uz raspravu u kojoj su se vijećnici složili o potrebi selektiranja otpada i očuvanja okoliša, prihvatilo prijedlog Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. godine.
Osim spomenutog, gradonačelnik Marijan Škvarić jetijekom sjednice vijećnike upoznao s brojnim gradskim projektima.
a.kučić/vzaktualno.hr
U Saboru danas o prijedlogu proračuna za 2018.
Danas će Hrvatski sabor nastaviti zasjedanje raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu kojim je Vlada predvidjela da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijarda kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili 5 milijarda viši, piše Nacional.hr.
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto. Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijarda kuna. Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna. Porez na dobit projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirane su na 13,8 milijarda kuna. Ostali prihodi planirani su u iznosu od 14,9 milijarda kuna, od čega su 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijarda kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu.
Danas bi se trebala održati i sjednica saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, no kako je u ponedjeljak istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćnom, sudbina tog povjerenstva je neizvjesna jer vladajući traže prestanak njegova rada, dok oporba smatra da može nastaviti s radom.
www.vzaktualno.hr/nacional.hr
Pred nama iznadprosječno topao dan
Dok će danas neki uživati u obilju sunca, drugima će nebo biti u potpunosti prekriveno oblacima. Izraženijeg vjetra bit će samo u gorju, a poslijepodnevna temperatura u mnogim će mjestima, posebice središnje i istočne Hrvatske, biti zamjetno viša od uobičajene za drugu polovinu studenog. Iznadprosječna toplina potrajat će do vikenda, kada slijedi nova promjena.
Na našem će području danas biti pretežno sunčano i danju iznadprosječno toplo. Vjetar slab do umjeren, u gorju povremeno i jak jugozapadni i zapadni. Najviša dnevna temperatura bit će oko 16 °C. Uživajte dok možete – u ponedjeljak će, primjerice, temperatura biti i 10 stupnjeva niža od današnje.
Biometeorološka prognoza
Biometeorološke prilike će biti povoljne pa se ne očekuju tegobe uzrokovane vremenom ni kod meteoropata ni kod kroničnih bolesnika. Zbog razmjerno visokih temperatura zraka kod nekih bi se ljudi mogao pojaviti umor i razdražljivost.
a.kučić/vzaktualno.hr/dhmz
Kad je najbolje vrijeme za pauzu na poslu?
Postoji li idealno vrijeme kada biste trebali napraviti predah na poslu? Upravo na to pitanje pokušali su odgovoriti psiholozi s Baylor Sveučilišta koji su promatrali 95 radnika tijekom radnoga tjedna te dokumentirali i ocjenjivali svaku stanku(pauzu) koju su uzeli. Pauzu su pri tome definirali kao “bilo koje vrijeme, formalno ili neformalno, tijekom radnog dana, u kojemu relevantni radni zadaci nisu potrebni ili očekivani, uključujući, ali ne i ograničavajući, pauzu za ručak, kavu, pregledavanje provatnog maila ili druženje s ostalim kolegama, ali ne i pauze koje uključuju odlazak u kupaonicu“. Znanstvenici su na taj način prikupili 959 izvještaja, koji su pokazali da osobe imaju u prosjeku dvije pauze dnevno. A bit onoga što su otkrili saželi su u slijedeće točke:
1. Sredina jutra najbolje je vrijeme za predah. Umjesto sprinta kroz prijepodnevni rad, bolje se nagradite ležernim ručkom koji će vam vratiti energiju, koncentraciju i motivaciju. Sudionici istraživanja izvijestili su da imaju više zdravstvenih problema te da im je lošije ako predah uzmu kasnije.
2. Napravite nešto u čemu ćete uživati. Ako radite na dodijeljenom zadatku, a niste uzeli predah, u redu je da se “pozabavite” s aktivnosti povezanom s poslom, sve dok je riječ o nečemu što ste sami odabrali i u čemu uživate.
3. Bolji odmor = bolje zdravlje = bolja pozicija na poslu. Radnici koji uzmu ugodnu stanku sredinom jutra manje se žale na bolove u tijelu, primjerice na glavobolju, naprezanje očiju ili bol u leđima, jer rjeđe pate od sagorijevanja, ali i prijavljuju veću razinu zadovoljstva poslom.
4. Bitna je kvantiteta.. Radnici koji uzimaju kraće, ali češće pauze, imaju više energije i motiviraniji su od kolega koji čuvaju svoju pauzu za jedan dulji predah. Ipak, znanstvenici nisu identificirali nikakvu čarobnu duljinu vremena idealnog za pauzu, piše Business Insider, a prenosi express.hr.
www.vzaktualno.hr/express.hr