Prognostičari predviđaju da će biti djelomice sunčano, uz promjenjivu naoblaku
Iako su nam za petak najavili tek nešto malo, malo kiše, i to navečer, dobro nas je “opralo” tijekom poslijepodneva, no danas tako ne bi trebalo biti. Prognostičari, naime, predviđaju da će biti djelomice sunčano, uz promjenjivu naoblaku, a ujutro je moguća kratkotrajna magla ili sumaglica. Vjetar većinom slab, poslijepodne povremeno umjeren jugozapadni. Najviša dnevna temperatura bit će između 13 i 16 °C.
Sutra će, kažu, biti promjenljivo, u drugom dijelu dana s više oblaka i prolaznom kišom. Puhat će umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a poslijepodne će biti i jak. Sutra će temperatura malo porasti, a zatim će opet biti hladnije.
Biometeorološka prognoza
U cijeloj zemlji biometeorološke prilike će biti povoljne. To bi većini ljudi trebalo donijeti miran san i dobro raspoloženje, a poteškoće se ne očekuju ni kod kroničnih bolesnika.
HAK je objavio najnovije informacije o stanju na cestama.
Od 06:25 autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje te državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54) otvorene su za sav promet, javljaju iz HAK-a.
Na dionici Jadranske magistrale (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama, motocikle, dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina vozila), zbog vjetra.
Kolnici su vlažni i skliski u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Ponegdje ima i magle. Smanjena je vidljivost i na autocestama: A1 između Zagreba i Bosiljeva 2, A6 Rijeka-Zagreb kod čvora Vrbovsko. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.
Radovi na autocestama:
– A2 Zagreb-Macelj: između čvorova Zaprešić i Zabok u dužini od oko 3 km (od 15. +500 do 18. +080 km) vozi se dvosmjerno, istočnim kolnikom (do 17. studenog);
– na dionici Istarskog ipsilona tunel Učka-Vranja između tunela Zrinšćak I i Zrinšćak II (A8) vozi se uz privremenu regulaciju prometa (zabranjen je prolazak vozilima čija širina prelazi 3 m).
Granični prijelazi
Zbog radova na graničnom prijelazu Stara Gradiška, od 21. rujna (u trajanju od 30 dana), promet će teći uz privremenu regulaciju. Zbog suženog kolnika u vrijeme gušćeg prometa očekuje se sporiji prolazak državne granice.
vr>
Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t
na prijelazu Bajakovo čekanja za teretna vozila 3 sata i to na izlazu.
Na hrvatskoj su se političkoj sceni u listopadu dogodile neke promjene.
Na hrvatskoj su se političkoj sceni u listopadu dogodile neke promjene, pokazuje najnovije istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar.
HDZ je zaustavio rujanski pad potpore među biračima i listopad završava s potporom od 32,5 posto. Istodobno je pad iz proteklog mjeseca zaustavio SDP i sada uživa potporu 23,4 posto birača. Živi zid među biračima povećava potporu i trenutačno ih podržava 10,5 posto birača. MOST pak ima 6,9 posto potpore.
Milan Bandić 365 trenutačno uživa potporu 4,2 posto ispitanika, a IDS 2,3 posto. Slijedi HSU s potporom od 2 posto ispitanika, a HSS je na 1,9 posto. Reformisti Radimira Čačića mogu računati na potporu 1,5 posto birača, HDSSB Branimira Glavaša na 1,1 posto, a HNS je na 1 posto potpore.
Ostale stranke imaju ukupno 4 posto potpore. Zanimljivo, HSLS ima potporu 0,7 posto, Promijenimo Hrvatsku 0,8 posto, Neovisni za Hrvatsku 0,5 posto, a GLAS 0,4 posto. Neodlučnih je 7,3 posto birača.
Idemo li u dobrom smjeru?
70 posto birača misli kako zemlja ide u lošem smjeru, što je drugi najlošiji rezultat posljednjih šest mjeseci, a tek njih 22 posto misli suprotno. Ne zna njih 8 posto.
63 posto ispitanika ne odobrava poteze Vladinih politika i to je već peti mjesec kako raste nezadovoljstvo. Istodobno, politike Plenkovićeva kabineta odobrava njih 28 posto, a njih 9 posto ne zna. Da će Vladina koalicija odraditi mandat do kraja, misli 63 posto ispitanika. To je pad potpore u odnosu na posljednje mjesece kada su birači vjerovali da će do 2020. u Banskim dvorima biti isti stanari. Da će se koalicija raspasti i prije, misli pak 27 posto ispitanika, a ne zna njih 10 posto.
Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 975 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/-3,6 posto.
Je li doista listopad pravo vrijeme ili je ipak malo prerano?
Tradicionalno, Hrvati za blagdane troše najviše. Primjerice, prošlogodišnja je blagdanska potrošnja u prosincu premašila 12 milijarda kuna, a pretpostavke su da će se ove godine potrošiti još više. Jesmo, sami smo krivi što si “ne znamo dati reda”, ali ni trgovci nisu baš nedužni!
Znaju oni trikove kojima će nas navesti da trošimo, da zaboravimo na činjenicu da poslije prosinca dolazi siječanj, onaj najduži mjesec u godini (najdulje nam traje ono vrijeme od plaće do plaće).
Recimo, božićna glazba u trgovinama. Priznajte, događa vam se svaki put isto – glazba vas jednostavno ponese, ispuni onim božićnim duhom. Pjevušite “Zvončiće” i samo trpate u košaricu! Ali nije stvar samo u glazbi; tu su i rasvjeta, uređenost interijera trgovine te “blagdanska” ljubaznost prodavača – sve to dodatno utječe na našu sklonost kupnji.
No, da bi uopće ušli u neku trgovinu, prepustili se blagdanskom ozračju, nešto nas u tu trgovinu treba privući, trebamo siguran znak da su blagdani sve bliže i da je baš sad pravo vrijeme za kupnju darova. Je li doista listopad pravo vrijeme ili je ipak malo prerano, prosudite sami. Uglavnom, ove dvije fotografije nisu od prošle godine – snimljene su danas, 27. listopada.
Kao reakcija na današnju odluku švicarskog Saveznog suda, iz Hrvatske narodne stranke – Liberalnih demokrata stiglo je priopćenje.
Kao reakcija na današnju odluku švicarskog Saveznog suda, iz Hrvatske narodne stranke – Liberalnih demokrata stiglo je priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
“Odluka švicarskog Saveznog suda koji je odbio zahtjev za poništenje arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a nažalost još jednom pokazuje da pravo i pravda ne idu uvijek ruku pod ruku.
Odluka UNCITRAL-a je bila očekivana nakon poništenja presude bivšem premijeru, a upravo zbog spomenutih koruptivnih radnji se pokrenuo postupak arbitraže kao odgovor na već pokrenutu arbitražu MOL-a.
Ostaje činjenica da je u ovom postupku dokazana korupcija, a nadamo se da odluka iz Ženeve neće utjecati na stabilnost i buduće poslovanje INA-e te na sve zaposlenike najveće hrvatske naftne kompanije” ističe se u priopćenju HNS-a.
Trinaestu godinu za redom, održavaju se sportski susreti triju gradova.
Trinaestu godinu za redom Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina, Športna zveza Lendava i Savez sportova Zalaegerszega organiziraju sportske susrete triju gradova. Ideja je putem sporta povezati mlade ljude, srednjoškolce, iz tri grada u tri države.
Nakon prvog susreta u Varaždinu, gdje su domaćini slavili u atletici i kuglanju, u četvrtak, 26. listopada, održan je drugi ovogodišnji susret predstavnika triju gradova i to u Lendavi. Natjecanja u odbojci i badmintonu održana su u sportskoj dvorani Dvojezične srednje škole Lendava.
Varaždinske odbojkašice, inače članice OK „Kitro“ Varaždin, pod vodstvom trenera Ivice Đolonge, osvojile su prvo mjesto, ispred Lendave i Zalaegerszega.
U badmintonu su se natjecali mladići i djevojke, a varaždinska je ekipa, pod vodstvom prof. Dubravke Kunić i prof. Ivana Štimca iz Gospodarske škole Varaždin, zauzela drugo mjesto. Najbolji su bili domaćini, a Zalaegerszeg je bio treći.
Osim sportskog dijela susreta, domaćini iz Športne zveze Lendava za Varaždince su organizirali besplatan posjet izložbi Salvadora Dalija u lendavskom Starom gradu gdje se razgledali više od stotinu grafika, crteža i tapiserija katalonskog umjetnika, poznatog predstavnika nadrealizma.
dav
– Sportski susreti triju gradova već 13 godina povezuju srednjoškolce iz Varaždina, Lendave i Zalaegerszega. Kroz natjecanja na sportskim borilištima, uz stručnu, sportsku potporu trener i kineziologa, mladi ljudi nastavljaju dosadašnju uspješnu suradnju Varaždina, slovenske Lendave i mađarskog Zalaegerszega. Upravo je tako bilo i u Lendavi, i na sportskim terenima i u popratnom programu koji su pripremili domaćini – izjavila je stručna suradnica ZSUGV-a, Anica Sitar Dvorski, koja je vodila varaždinsku ekipu u Lendavi.
Treći, posljednji ovogodišnji susret održat će se krajem studenog u Zalaegerszegu, a srednjoškolci iz triju gradova natjecat će se u nogometu i streljaštvu.
Dječji vrtić „Varaždin“ se povodom 16. Međunarodne izložbe djece i mladih prijavio na natječaj.
Dječji vrtić „Varaždin“ se povodom 16. Međunarodne izložbe djece i mladih prijavio na natječaj vezan uz stotu obljetnicu neovisnosti Republike Finske. Tema izložbe bila je „Zajedno“, odnosno djeca i mladi kao prijatelji.
„Art Centre for Children and Young People“ zaprimio je 6800 radova iz 66 zemalja svijeta. Žiri sastavljen od profesionalnih umjetnika i profesora umjetnosti nagradio je 670 radova koji su izloženi u Art Centru, a izložba će ostato otvorenom do 19. siječnja iduće godine.
Vrijedi istaknuti kako je među nagrađenim radovima 18 radova iz Republike Hrvatske, a dva rada su iz Dječjeg vrtića „Varaždin“ – Trakošćanska. Riječ je o radovima “Vožnja biciklom” I “Igra kockicama” koje su izradili sedmogodišnjaci Mia Panić i Niko Šoprek Ptiček.
Četvrti put ove godine, građanima slabijeg socio-ekonomskog statusa distribuirani su paketi.
Četvrti put ove godine, građanima slabijeg socio-ekonomskog statusa distribuirani su paketi u sklopu aktivnih mjera socijalne politike grada Lepoglave, a kroz projekt FEAD.
Grad Lepoglava dio je projekta «Humanitarni paket za središnju Hrvatsku» koji se provodi sredstvima iz programa Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u vidu ublažavanja siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći. Nositelj projekta je Hrvatski Crveni križ, a lokalni partner Gradskom društvu Crvenog križa Ivanec je Grad Lepoglava.
U sklopu projekta FEAD na području Lepoglave distribuirano je kroz tri organizirane podjele 527 prehrambenih i higijenskih paketa koje je u sveukupnoj vrijednosti od 51.321,77 kuna primilo 140 Lepoglavčana. Pakete su kroz volonterske akcije lepoglavskih vatrogasaca primili građani koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu (800,00 kuna), osobe starije od 65 godina s prosječnim prihodima manjim od 1.500,00 kuna, samohrani roditelji i jednoroditeljske obitelji s nižim iznosom bruto minimalne plaće u Hrvatskoj (3.120,00 kuna), obitelji s tri i više djece (djeca do 18 godina starosti) s ukupnim mjesečnim primanjima nižim od 5.705,00 kuna te iznimno samci ili obitelji s jednim ili više zaposlenih od kojih nitko nije dobio plaću u razdoblju dužem od četiri mjeseca.
– Uvijek kažem kako se razvijenost lokalne zajednice može lako izmjeriti kvalitetom života najranjivijih građana u toj zajednici. Izuzetno mi je drago da smo uspješno realizirali ovaj projekt jer sam dojma kako nam svima malo više fali one prave solidarnosti u društvu, onih istinskih vrijednosti koje vas potiču na pomaganje svojim sugrađanima. Gradovi i općine moraju kroz ovakve inovativne modele osigurati minimalnu skrb za svoje mještane i pokazati kako je briga za njih nešto na čemu počiva socijalna skrb i proaktivna socijalna politika u lokalnoj zajednici – poručio je zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač koji je koordinirao akcijom za lepoglavsko područje.
Osiguravanjem paketa hrane i higijenskim potrepštinama ublažen je nedostatak hrane kod socijalno najpotrebnijih samaca i obitelji te poboljšana kvaliteta života, smanjena njihova socijalna isključenost zbog slabijeg materijalnog stanja te unapređen sustav prikupljanja donacija hrane.
– Željeli bismo da se ovaj projekt nastavi jer kad jednom pomognete ljudima oni se vežu za vas, ali i vi za njih te im želite pomoći. S prestankom provedbe ovakvih projekata nastaje i problem kako pomoći ljudima kojima je pomoć potrebna – zaključio je Kovač.
Nekoliko je važnih odluka doneseno na današnjoj sjednici Izvršnog odbora HNS-a.
Nekoliko je važnih odluka doneseno na današnjoj sjednici Izvršnog odbora HNS-a, a jedna od najvažnijih stvari bila je potvrda dogovora s Grčkim nogometnim savezom da zbog sigurnosnih razloga na utakmicama dodatnih kvalifikacija za FIFA Svjetsko prvenstvo 2018. između Hrvatske i Grčke neće biti prodaje ulaznica za gostujuće navijače, piše Jutarnji.hr.
Izvršni je odbor potvrdio imenovanje nekadašnjeg reprezenativca Ivice Olića za člana stožera izbornika Zlatka Dalića, no pitanje drugog stručnjaka koji je trebao biti u stručnom stožeru novog izbornika, Dražena Ladića, ostalo je visjeti u zraku i nije potvrđen za tu poziciju. Pitanje imenovanja Dražena Ladića proteklih je dana ponovno aktualizirano, nakon što je izbornik Dalić više puta javno rekao kako je Ladić njegov izbor.
Pojavila se i priča da je Ladićev krimen sudski spor s Dinamom, kojem je nedavno blokirao račun te da je maksimirski klub dovoljno moćan da mu spusti rampu pri dolasku u reprezentaciju.
Na Trakošćanu je održan 25. Međunarodni skup hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika.
U organizaciji hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, na Trakošćanu je održan 25. Međunarodni skup hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika koji je okupio više od 250 sudionika.
Svečanom otvaranju nazočili su Tomislav Paljak, zamjenik župana Varaždinske županije, Arne Hartig, referent za kulturu Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Zagrebu, Benjamin Hedžić, član Predsjedništva Međunarodnog udruženja profesora njemačkog jezika, Kristina Petrušić, voditeljica Jezičnog odjela Goethe Instituta, Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i te Lidija Kozina, zamjenica gradonačelnika Grada Ivanca .
Zamjenik župana Paljak pohvalio je aktivnosti društva te naglasio važnost učenja njemačkog jezika u školama.
– Savezna Republika Njemačka nam je bliska zemlja, mnogo naših ljudi radilo je i radi u toj državi, a veliki broj turista dolazi iz Njemačke, i na kontinent, i na more, stoga je važno znati njemački jezik- rekao je zamjenik župana.
Program je obuhvatio 32 radionice, devet priloga o primjerima dobre prakse te pet plenarnih predavanja renomiranih stručnjaka iz Münchena, Beča, Salzburga i Sveučilišta u Zagrebu. Skup je organiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Goethe Institutom Hrvatska i Austrijskim kulturnim forumom, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.