2017. – Stranica 990

2. veljače 2017.

Dobrovoljno vatrogasno druÅ¡tvo Kamenica odrÅ¾alo je svoju redovitu Izborno – izvjeÅ¡tajnu skupÅ¡tinu na kojoj je izabrano novo vodstvo DruÅ¡tva na Äijem Ä‡e Äelu i u naredne Äetiri godine biti Zorislav Rodek dok Ä‡e duÅ¾nost zapovjednika obnaÅ¡ati Ivan JakopoviÄ‡.

– 2016. godina bila je aktivna i u skladu s oÄekivanjima, a cijelo proteklo mandatno razdoblje najproduktivnije u povijesti DruÅ¡tva, buduÄ‡i da je nabavljeno novo vatrogasno vozilo, obnovljen vatrogasni dom te smo se opremili i struÄno ojaÄali naÅ¡ kadar – istaknuo je predsjednik Rodek podnoseÄ‡i izvjeÅ¡Ä‡a o radu DruÅ¡tva.

GovoreÄ‡i o planovima poseban je naglasak stavio na potrebu izgradnje druÅ¡tveno – vatrogasnog doma koji Ä‡e ne samo biti dom kameniÄkih vatrogasaca veÄ‡ zalog razvoja i buduÄ‡nosti Kamenice. Projekt je to koji DVD Kamenica priprema u suradnji i uz potporu Grada Lepoglave kojem se, kao i gradonaÄelniku Marijanu Å kvariÄ‡u, predsjednik Zorislav Rodek zahvalio na kontinuiranoj pomoÄ‡i i podrÅ¡ci.

– Vatrogasci su oni koji prvi priskaÄu u pomoÄ‡, a to je velika odgovornost. Zahvalni smo vam Å¡to s odgovorno i na korist graÄ‘ana obavljate svoje zadatke – poruÄio je okupljenima gradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ koji je SkupÅ¡tini nazoÄio zajedno sa zamjenikom Hrvojem KovaÄem te predsjednikom Gradskog vijeÄ‡a Robertom MaÄekom.

Na SkupÅ¡tini su dodijeljene zahvalnice i priznanja Älanovima DruÅ¡tva za 30, 20 i 10 godina Älanstva. ProglaÅ¡en je i najvatrogasac DVD-a Kamenice za proteklu godinu. Tu je titulu ponio Å½eljko KiÅ¡iÄek, a Robertu Rodeku dodijeljeno je priznanje za 20 godina kontinuiranog obavljanja blagajniÄkog posla.

www.vzaktualno.hr

Centar 112 i dalje upozorava na poledicu na cestama i nogostupima

2. veljače 2017.

113

U protekla 24 sata Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 86 poziva. Od toga je 43 poziva bilo namjenskih i iste je obradio i proslijedio nadleÅ¾nim Å¾urnim sluÅ¾bama u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

Za hitnu medicinsku pomoÄ‡ bilo je 26 poziva, za policiju 6, a za ostale sluÅ¾be 26 poziva.

U protekla 24 sata JVP ÄŒakovec ukupno je zaprimila 11 poziva. Za svih 11 poziva nije bilo potrebe za intervencijama.

JuÄer, 1. veljaÄe, u 10:46 sati Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o sudaru 2 osobna automobila i autobusa u Mihovljanskoj ulici u ÄŒakovcu. Materijalna Å¡teta.

Tijekom noÄ‡i ceste u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji su posipane solju, a u jutarnjim satima se posipaju kritiÄna mjesta i kolnici. Stanje na prometnicama je zadovoljavajuÄ‡e. I dalje se moli pozornost i oprez u prometu svih sudionika u prometu.

www.vzaktualno.hr

Cijela Hrvatska u plus, samo VaraÅ¾din imao temperaturu ispod nule

2. veljače 2017.

164

Dugo najavljivano zatopljenje stiglo je u cijelu Hrvatsku i prvi puta nakon viÅ¡e desetaka dana jutarnje temperature su u plusu u cijeloj Hrvatskoj osim u VaraÅ¾dinu. Naime, prema podacima DHMZ-a jedino je VaraÅ¾din imao negativan predznak. U 06.00 ujutro izmjereno je -0,7 stupnjeva dok je cijela zemlja, barem prema sluÅ¾benim podacima, imala temperature iznad nule.

U veÄ‡em dijelu zemlje, posebice u kopnenom dijelu, u Äetvrtak nas oÄekuje umjereno do preteÅ¾no oblaÄno i veÄ‡inom suho. Bit Ä‡e slabog do umjerenog jugozapadnog vjetra. Temperature zraka u kopnenoj Ä‡e Hrvatskoj tijekom jutra biti izmeÄ‘u 2 i 6Â°C, a u najtoplijem dijelu dana od 5 u istoÄnim predjelima do 13Â°C u zapadnim i srediÅ¡njim dijelovima unutraÅ¡njosti. Na obali i otocima u jutarnjim se satima oÄekuje od 7 do 12Â°C, a danju izmeÄ‘u 11 i 13Â°C.

Za sutra prognoze najavljuju djelomice sunÄano uz promjenljivu naoblaku. Na Jadranu i uz njega povremeno Ä‡e biti viÅ¡e oblaka, a mjestimice i kiÅ¡e, na rijeÄkom podruÄju moguÄ‡e i obilne. Puhat Ä‡e umjeren jugozapadnjak, na moru umjereno i jako jugo i juÅ¾ni vjetar. NajniÅ¾a jutarnja temperatura uglavnom izmeÄ‘u 2 i 6, na Jadranu od 8 do 12. NajviÅ¡a dnevna uglavnom izmeÄ‘u 10 i 15 Â°C.

Å to se tiÄe vikenda slijedi nam promjenjivo vrijeme uz moguÄ‡nost kiÅ¡e. Dnevne temperature na sjeveru Hrvatske trebale bi se kretati izmeÄ‘u 10 i 12 stupnjeva Celzijevih uz slab do umjeren jugozapadni vjetar.

www.vzaktualno.hr/Meteo.info/DHMZ

KolariÄ‡ stao u obranu radnika-sezonaca

2. veljače 2017.

148

Predsjednik Å½upanijske organizacije Hrvatskih laburist – stranka rada, BoÅ¾idar KolariÄ‡, u posljednjem priopÄ‡enju za javnost stao je u obranu radnika-sezonaca. U priopÄ‡enju kojeg vam prenosimo u cijelosti tvrdi da nezaposleni Å¾ele raditi na tim poslovima ali da su Äesto potplaÄ‡eni i da rade u neljudskim uvjetima:

-Svako malo u medijima na nacionalnoj razini pojavljuju se informacije o poslodavcima koji vape za sezonskim radnicima i stvara se slika kako od 240000 tisuÄ‡a radnika na zavodu za zapoÅ¡ljavanje nije moguÄ‡e naÄ‡i 20 tisuÄ‡a sezonaca. Pritom pojedini poslodavci izraÅ¾avaju ÄuÄ‘enje kako ne mogu naÄ‡i potreban kada buduÄ‡i im se nudi plaÄ‡a i do 15 tisuÄ‡a kuna a nema interesenata, a istina je naÅ¾alost da dobar dio sezonaca 15 tisuÄ‡a kuna ne zaradi ni za cijelu sezonu. – stoji u priopÄ‡enju KolariÄ‡a.

-Kada mediji objave sliku gotovo â€žoÄajnog“ poduzetnika kome nema tko brati jabuke ili mandarine , kada nema kuhara, konobara ili spremaÄice, slijedi lavina komentara onih koji proklinju dan kad su se upustili u sezonsku avanturu. Pa onda Äujemo da je toÄno to da je plaÄ‡a Äetiri i pol tisuÄ‡e kuna ali da se radi petkom i svetkom, od jutra pa do mraka. Za spavanje u nekakvim skladiÅ¡tima i prÄvarnicama kod gazde sezonci plaÄ‡aju kao da su u hotelu sa pet zvjezdica a da se o hrani ne govori.

U Äasne izuzetke, naÅ¡i inaÄe izrazito cijenjeni radnici izvan Hrvatske doma se tretiraju kao stoka, a ponegdje joÅ¡ i gore. I suluda je teza da ljudi ne Å¾ele raditi jer eto dobivaju naknade na zavodu pa zaÅ¡to bi onda radili. Ja pitam kolike su te naknade i koliko dugo se mogu dobivati. Po meni kao Å¡to postoji registar branitelja, registar poreznih duÅ¾nika trebalo bi ustrojiti i registar onih poslodavaca koji bezoÄno pljaÄkaju svoje radnike i joÅ¡ imaju obraza se slikati po medijima i zazivati da im se odobre uvozne kvote za radnike. Osobno poznam ljude koji godinama odlaze u austrijska i talijanska skijaliÅ¡ta i doista se radi puno ali im je plaÄ‡ena svaka sekunda rada. Ovako generalizirati da ljudi sa zavoda imaju prilike dobro zaraditi ali to ne Å¾ele jednostavno nije korektno. A kvalitetne zidare, elektriÄare, zavarivaÄe itd. nisu iz Hrvatske otjerali Marsovci nego oni koji su ih cijedili kao limun – izjavio je predsjednik Å¾upanijskih Laburista BoÅ¾idar KolariÄ‡.

www.vzaktualno.hr

Ministarstvo školama šalje preporuku kako se ponašati ako se Pernar pojavi na "vratima"

2. veljače 2017.

138

Saborski zastupnik Ivan Pernar svojim je ponaÅ¡anjem, odnosno obilaskom Å¡kola i nagovaranjem uÄenika da odlaze s nastave i da se slikaju s njime, zadao mnoge glavobolje i ravnateljima Å¡kola ali i resornom ministarstvu. Koliko je Pernar uspio unijeti pomutnju govori i podatak da Ä‡e zbog njega sve Å¡kole dobiti preporuku kako se ponaÅ¡ati ako strana osoba Å¾eli uÄ‡i u Å¡kolu.

-VaÅ¾eÄ‡i Pravilnik o naÄinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika Å¡kolskih ustanova u poduzimanju mjera zaÅ¡tite prava uÄenika te prijave svakog krÅ¡enja tih prava nadleÅ¾nim tijelima u Älanku 17. propisuje: â€žU skladu s kuÄ‡nim redom Å¡kolske ustanove ravnatelj je obvezan odrediti deÅ¾urstvo odgojno-obrazovnog ili drugog radnika na ulazu u Å¡kolsku ustanovu i u svim unutarnjim i vanjskim prostorima Å¡kolske ustanove kada ih koriste uÄenici.“ TakoÄ‘er, treba naglasiti i vaÅ¾nost Pravilnika o kuÄ‡nom redu koji propisuje kako uÄenici ne smiju bez odobrenja ravnatelja dovoditi u Å¡kolu strane osobe te da je u Å¡koli zabranjen svaki oblik nasilja, izraÅ¾avanja neprijateljstva, nesnoÅ¡ljivosti i drugoga neprimjerenog ponaÅ¡anja. Ministarstvo Ä‡e uputiti preporuku Å¡kolama kako se ponaÅ¡ati prilikom neovlaÅ¡tenoga ulaska stranih osoba u prostore odgojno-obrazovnih ustanova – stoji u objavi Ministarstva obrazovanja. Jesu li preporuke veÄ‡ stigle na adrese Å¡kola nije poznato.

Foto Facebook

www.vzaktualno.hr

Lepoglava raspisala natjeÄaj za dodjelu stipendija

2. veljače 2017.

134

Grad Lepoglava raspisao je natjeÄaj za dodjelu stipendija studentima s podruÄja grada za akademsku godinu 2016./2017.

GradonaÄelnik Grada Lepoglave tako odobrava 34 stipendije po osnovi socijalno-ekonomskog statusa, 3 stipendije po osnovi deficitarnih zanimanja odnosno zanimanja od bitnog znaÄaja za razvoj Grada Lepoglave za zanimanja smjerova: strojarstvo, graÄ‘evinarstvo, elektrotehnika, medicina, matematika, fizika, engleski jezik, njemaÄki jezik i logopedija, te 3 stipendije po osnovi uspjeha i postignuÄ‡a tijekom studiranja.

Student moÅ¾e podnijeti prijavu za dodjelu stipendije samo prema jednom odabranom kriteriju (socijalno-ekonomski status, deficitarna zanimanja ili uspjeh i postignuÄ‡a tijekom studiranja), te ne moÅ¾e prelaziti na liste drugih kriterija.

Detalje natjeÄaja za dodjelu stipendija moÅ¾ete pronaÄ‡i na web stranici Grada Lepoglave.

www.vzaktualno.hr

I dalje se najviše traÅ¾e radnici u ugostiteljstvu

2. veljače 2017.

111

Na Zavodu za zapoÅ¡ljavanje – PodruÄni ured VaraÅ¾din, raspisano je Äak 290 slobodnih radnih mjesta. Dobra je to vijest za sve one koje traÅ¾e posao, posebice za neÅ¡to viÅ¡e od pet tisuÄ‡a koliko ih je trenutno nezaposleno u VaraÅ¾dinskoj Å¾upaniji.

NajlakÅ¡e Ä‡e do posla doÄ‡i oni Äija su struka usluÅ¾na ili ugostiteljska zanimanja buduÄ‡i je na tom podruÄju slobodno 58 radnih mjesta. Do novog zaposlenja bi neÅ¡to lakÅ¡e trebali doÄ‡i mehaniÄari, strojarski monteri, elektromonteri i obraÄ‘ivaÄi metala. Za takva su zanimanja trenutno raspisano 34 radna mjesta. Relativno je velika potraÅ¾nja za struÄnjacima s podruÄja informatike i tehniÄkih znanosti. TraÅ¾i se 25 takvih kadrova. TrgovaÄka i srodna zanimanja traÅ¾e 23 nova radnika, a graÄ‘evina ima potrebu za jednim radnim mjestom viÅ¡e, odnosno njih 24. Å to se tiÄe trenutne nezaposlenosti na razini Hrvatske u ovom trenutku nezaposlenih je u Hrvatskoj 244.134. Na Zavodu za zapoÅ¡ljavnaje ima oko 20 tisuÄ‡a slobodnih radnih mjesta.

s.k./vzaktualno.hr

Od danas jeftinije izdavanje isprava

2. veljače 2017.

125

Od danas je na snazi nova Uredba o tarifi upravnih pristojbi zbog koje Ä‡e graÄ‘ani za razne upravne procedure koje obavljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova trebati odvojiti manje novaca nego dosad.

Tako je za izdavanje putovnice u redovnom postupku od danas potrebno izdvojiti 35, umjesto dosadaÅ¡njih 70 kuna upravne pristojbe, dok upravna pristojba za izdavanje putovnice u Å¾urnom postupku viÅ¡e ne iznosi 220, veÄ‡ 140 kuna. Po 15 kuna upravne pristojbe platit Ä‡e vozaÄi za prvo izdavanje vozaÄke dozvole, njeno obnavljanje, odnosno produÅ¾enje valjanosti i zamjenu vozaÄke dozvole drÅ¾ave Älanice Europskog gospodarskog prostora (EGP). U navedenim procedurama dosad su plaÄ‡alo 35 kuna upravne pristojbe.

Ukoliko se mijenja vozaÄka dozvola izdana u drÅ¾avi koja nije Älanica Europskog gospodarskog prostora, viÅ¡e nije potrebno izdvojiti 70 kuna za upravnu pristojbu, veÄ‡ 35, a za nadomjeÅ¡tanje izgubljene ili ukradene vozaÄke dozvole izdane u Hrvatskoj i drÅ¾avi Älanici EGP-a treba 15, umjesto dosadaÅ¡njih 50 kuna. Kod prve registracije vozila plaÄ‡a se 15 kuna upravne pristojbe, Å¡to je za 20 kuna niÅ¾e nego dosad, dok je za produÅ¾enje registracije potrebno izdvojiti 5, a ne viÅ¡e 30 kuna. Novost je i da se kod odjave vozila upravna pristojba viÅ¡e ne naplaÄ‡uje, a za novu prometnu dozvolu u sluÄaju njene dotrajalosti, oÅ¡teÄ‡enosti ili gubitka/nestanka za upravnu pristojbu viÅ¡e neÄ‡e biti potrebno izdvojiti 50, veÄ‡ 20 kuna.

www.vzaktualno.hr

Jesmo li se riješili hladnoÄ‡e ili najgore tek stiÅ¾e?

2. veljače 2017.

158

Nakon kratkotrajnog predaha od hladnijeg vremena, prema aktualnom prognostiÄkom materijalu veÄ‡ krajem prve dekade veljaÄe moguÄ‡ je dolazak novog vala izrazite hladnoÄ‡e.Prema gotovo svim relevantnim prognostiÄkim modelima, u prvoj dekadi veljaÄe slijedi nam novo, moÅ¾da joÅ¡ jaÄe, zahlaÄ‘enje – predviÄ‘a Istramet.

Iznad sibirskih prostranstava i Skandinavije izgledan je razvoj jake anticiklone, Å¡to Ä‡e omoguÄ‡iti prodor sibirskog zraka do Sredozemlja . RijeÄ je o “savrÅ¡enoj” zimskoj situaciji kakvu smo primjerice imali u veljaÄi 2012. godine, ali i u najjaÄim zimama u proteklom stoljeÄ‡u npr. 1956. godine, ponovno u veljaÄi.Ukoliko se ostvare predviÄ‘anja prognostiÄkih modela, naroÄito ECMWF-a, glavninu zime u Hrvatskoj tek trebamo oÄekivati. U odnosu na dosadaÅ¡nje ekstreme koje smo zabiljeÅ¾ili u sijeÄnju, veljaÄa bi donijela joÅ¡ izraÅ¾enije zahlaÄ‘enje, a ne bi izostao ni snijeg na dijelu Jadrana.

Ipak, poÅ¡to govorimo o periodu iza 7 dana, najave trebamo uzeti s dozom opreza, no isto tako svakako treba napomenuti kako nije rijeÄ o jednom izlazu jednog prognostiÄkog modela, veÄ‡ je signal moguÄ‡nosti dolaska zime popriliÄno jak na gotovo svim izraÄunima.

www.vzaktualno.hr/Petar Radovan/Istramet

VTV Televizija obiljeÅ¾ava 25 godina svog postojanja

2. veljače 2017.

136

Po svim relevantnim istraÅ¾ivanjima najutjecajniji medij sjeverozapadne Hrvatske, po broju zaposlenih najveÄ‡a medijska kuÄ‡a u VaraÅ¾dinskoj, MeÄ‘imurskoj, Krapinsko-zagorskoj i KoprivniÄko-kriÅ¾evaÄkoj Å¾upaniji, po koliÄini vlastitim snagama proizvedenog programa i ostvarenoj gledanosti u odnosu na broj stanovnika vodeÄ‡a hrvatska regionalna televizija – to je danas varaÅ¾dinska VTV Televizija. Ove godine obiljeÅ¾ava svoj 25. roÄ‘endan, vaÅ¾an trenutak u vlastitom razvoju, ali i joÅ¡ jedan povod za nove programske i razvojne iskorake po kojima je i dosad VTV Televizija na domaÄ‡em medijskom trÅ¾iÅ¡tu bila poznata i priznata.

Stasali u Domovinskom ratu

Osnovana na poÄetku Domovinskog rata kao plod ideje i zanosa nekoliko entuzijasta uz puno je truda, zalaganja i ulaganja vlastitih sredstava opremljena kvalitetnom opremom, kadrovski ekipirana i organizacijski dobro posloÅ¾ena. VTV Televizija svoj je poslovni Å¾ivot poÄela kao produkcijska kuÄ‡a. PruÅ¾ani su razni oblici tehniÄke i produkcijske podrÅ¡ke varaÅ¾dinskom studiju Hrvatske televizije, no realizirani su i brojni samostalni projekti – snimljena su dva igrana i viÅ¡e dokumentarnih filmova, te nekoliko stotina promidÅ¾benih spotova i kraÄ‡ih filmova. Posebno je vaÅ¾na bila angaÅ¾iranost na stvaranju brojnih priloga i dokumentarnih zapisa vezanih uz tematiku Domovinskog rata, a zahvaljujuÄ‡i resursima VTV Televizije saÄuvan je dobar dio tada nastalih video zapisa koji su danas postali povijesno vrijedni dokumenti tog vremena i dio hrvatske nacionalne baÅ¡tine.

Dostupni u cijeloj Hrvatskoj i svijetu

1.2.1999. VTV Televizija poÄinje i s emitiranjem vlastitog programa na podruÄju VaraÅ¾dinske i MeÄ‘imurske Å¾upanije, te vrlo brzo postaje jedan od najutjecajnijih medija sjeverozapadne Hrvatske. 2006. koncesija za emitiranje programa proÅ¡irena je na regionalnu razinu koja pokriva cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku s Äim je joÅ¡ viÅ¡e proÅ¡iren krug gledatelja, te uÄvrÅ¡Ä‡en medijski utjecaj VTV Televizije, a prelaskom Hrvatske na emitiranje u digitalnom spektru VTV Televizija od 2013. koncesionar je za takozvanu D3 regiju koju obuhvaÄ‡a vrlo Å¡iroko podruÄje sjeverno i zapadno od Zagreba, pa se procjenjuje da je program putem redovnog zemaljskog emitiranja dostupan za gotovo 800 tisuÄ‡a stanovnika. Taj broj joÅ¡ viÅ¡e poveÄ‡avaju brojne internetske medijske platforme, te kablovski sustavi koji omoguÄ‡avaju praÄ‡enje raznih TV programa, pa je stoga danas program VTV Televizije dostupan baÅ¡ u svim dijelovima Hrvatske, ali i u svijetu. Kao i za svaku televizijsku kuÄ‡u vaÅ¾na su istraÅ¾ivanja gledanosti, a ona kontinuirano posljednjih godina potvrÄ‘uju da VTV Televizija u ovom dijelu Hrvatske ima najgledaniji program u konkurenciji takozvanih malih televizija, onih koje nemaju nacionalnu koncesiju, a u mnogim je dijelovima dana i tjedna odmah uz bok ili Äak i gledanija od pojedinih nacionalnih programa.

Programsko bogatstvo i autorski potencijali

Danas VTV Televizija emitira 24 sata programa dnevno, s velikim udjelom programa koji se proizvodi u vlastitoj produkciji, a posebno znaÄajno mjesto zauzima informativni program. Svakodnevni VTV Dnevnik kao srediÅ¡nja informativna emisija i VTV Vijesti koje se emitiraju u 4 termina dnevno za mnoge su stanovnike ovog dijela Hrvatske najvaÅ¾niji i najvredniji izvor informacija o svim vaÅ¾nim druÅ¡tveno-politiÄkim, gospodarskim, kulturnim, sportskim i drugim dogaÄ‘anjima. Svakog tjedna nastaju i brojne druge emisije iz razliÄitog spektra, a meÄ‘u najpopularnijima su jutarnji program “Vekerica”, glazbeno-zabavna emisija “Popevke I Å¡tikleci”, djeÄja emisija “Kutionica” i mnoge druge.

Osim po programu koji priprema za svoje gledatelje VTV Televizija postala je poznata i kao organizator raznih druÅ¡tvenih, prvenstveno medijskih dogaÄ‘aja. Svakako najznaÄajniji meÄ‘u njima je uspjeÅ¡no postavljanje svjetskog rekorda u neprekinutom trajanju produkcije i voÄ‘enja televizijskog talk-showa. Taj je rekord postavljen na javnoj pozornici u VaraÅ¾dinu, a osim izuzetno brojnog TV gledateljstva u Å¾ivo ga je pratilo i do 2 tisuÄ‡e posjetitelja na javnom snimanju. Rekord u trajanju od viÅ¡e od 35 sati svojim je certifikatom priznala i najpoznatija svjetska kuÄ‡a u tom fahu, Guinnesova knjiga rekorda. VTV Televizija pokrenula je i projekt “Televizija bez granica” u kojem su uz VTV sudjelovale regionalne televizije iz Slovenije, Austrije i MaÄ‘arske, a u sklopu projekta organiziran je humanitarni koncert na kojem je za lijeÄenje djece oboljele od AIDS-a u Africi prikupljeno 50 tisuÄ‡a eura. Organizirana su i brojna javna snimanja popularnih emisija pred ispunjenim dvoranama, izravni i odgoÄ‘eni prijenosi sportskih i vjerskih dogaÄ‘anja, humanitarni koncerti, te brojni drugi dogaÄ‘aji.

Sve to ne bi bilo moguÄ‡e bez najvaÅ¾nijeg faktora – ljudskog potencijala. U 25 godina trajanja viÅ¡e od stotinu medijskih i drugih struÄnjaka radnim je odnosom bilo vezano uz VTV Televiziju, a povremenih ili stalnih suradnika bilo je i viÅ¡e. Mnoga su poznata novinarska imena ovdje odraÄ‘ivala zapaÅ¾ene dijelove svojih karijera, a puno je i onih koji su baÅ¡ iz VTV televizije krenuli dalje, u nastavke svojih medijskih, politiÄkih ili gospodarskih afirmacija. Svi su oni, baÅ¡ kao i danaÅ¡nji Älanovi VTV ekipe, dali svoj obol jaÄanju brenda i ugleda VTV Televizije i Å¾ivotu projekta koji ima svoju zanimljivu povijest, sadrÅ¾ajnu sadaÅ¡njost, ali i – sigurnu buduÄ‡nost.

UspjeÅ¡ni na trÅ¾iÅ¡tu

Vrijeme stasanja i nastojanja da se Å¡irokom krugu gledatelja ponudi kvalitetan program prepoznali su i brojni oglaÅ¡ivaÄi. BirajuÄ‡i program VTV Televizije kao svoj komunikacijski kanal povlaÄe dobar poslovni potez, osvajaju svoje kupce i korisnike, ali ujedno omoguÄ‡uju da VTV Å¾ivi i preÅ¾ivi na Äesto nemilosrednom medijskom trÅ¾iÅ¡tu. Vrijeme nedavne gospodarske krize ostavilo je traga, no VTV je i u takvim uvjetima saÄuvao poslovnu stabilnost i vjerodostojnost, pokuÅ¡avajuÄ‡i maksimalno dobro odgovoriti marketinÅ¡kim i drugim potrebama svojih poslovnih partnera.

VTV Televizija danas se razvila u dobro organiziranu, moderno opremljenu i poslovno uspjeÅ¡nu televizijsku kuÄ‡u. Kao komercijalna televizija koju financira iskljuÄivo vlastita kvaliteta, VTV Televizija zadala si je visoke standarde koje nastoji poÅ¡tivati u tehniÄkom i sadrÅ¾ajnom smislu. To je put kojim je VTV Televizija dosad strpljivo, staloÅ¾eno i beskompromisno iÅ¡la, ali to je i put kojim VTV Televizija namjerava i Å¾eli krenuti i u svoju buduÄ‡nost. KonaÄno, put kvalitete i vjerodostojnosti jedini je pravi put kojeg danas priznaju i oni koji su u priÄi o televiziji ipak uvijek najvaÅ¾niji – gledatelji.

www.vzaktualno.hr