2017. – Stranica 995

Grad Lepoglava i sa smanjenim sredstvima ne odustaje od projekata

31. siječnja 2017.

120

ÄŒelni ljudi grada Lepoglave odrÅ¾ali su zajedniÄki sastanak s predsjednicima mjesnih odbora na kojem su dominirale razliÄite teme od komunala do situacije u proraÄunu. GradonaÄelnik Marijan Å kvariÄ‡ i ovom je prigodom, uz pojaÅ¡njenje pojedinih stavki proraÄuna, ukazao na gubitak 47 posto izvornih proraÄunskih prihoda uvjetovanim primjenom novih zakonskih propisa.

Istaknuo je kako unatoÄ tome kod planiranja razvojnih gradskih projekata nisu raÄ‘eni drastiÄni rezovi niti se taj gubitak nastoji kompenzirati dodatnim financijskim optereÄ‡enjem graÄ‘ana. Grad Lepoglava taj Ä‡e gubitak nastojati nadomjestiti financiranjem gradskih projekata i programa sredstvima iz drugih izvora, prvenstveno iz fondova Europske unije.

GradonaÄelnik je naglasio i da je Grad ostao bez potpore s drÅ¾avne razine koju je kod poÄetka primjene novih zakonskih mjera imao. Iako je ovih dana s Hrvatskim cestama potpisan ugovor o dodjeli 320.000 kuna Gradu Lepoglavi za zimsko odrÅ¾avanje cesta, taj je iznos nedostatan za pokrivanje gubitka viÅ¡e od Äetiri milijuna kuna proraÄunskih prihoda.

Kad je rijeÄ o radu zimske sluÅ¾be na gradskom podruÄju, predsjednici mjesnih odbora, uz poneki prijedlog, sugestiju i kritiku te svjesni opsega posla, izrazili su zadovoljstvo odraÄ‘enim. Posebno su pohvalili podjelu soli po gradskim mjesnim odborima koju su graÄ‘ani mogli koristiti za dodatno odrÅ¾avanje prohodnosti lokalnih cesta.

www.vzaktualno.hr

Prijetio oruÅ¾jem zaposlenici trgovine u HrašÄici

31. siječnja 2017.

130

JuÄer, 30. sijeÄnja oko 19 sati, u ulici Kralja Tomislava u HraÅ¡Ä‡ici, nepoznati je poÄinitelj uz prijetnju oruÅ¾jem poÄinio razbojniÅ¡tvo nad 31-godiÅ¡njom zaposlenicom trgovine u vlasniÅ¡tvu poduzeÄ‡a sa sjediÅ¡tem u Zagrebu.

Policijski sluÅ¾benici poduzimaju intenzivne mjere i radnje u cilju pronalaska poÄinitelja ovog kaznenog djela.

www.vzaktualno.hr

Dizajneri obuÄ‡e redovito se zapošljavaju u struci

31. siječnja 2017.

162

Tekstilno-tehnoloÅ¡ki fakultet u Zagrebu obiljeÅ¾io je Dan fakulteta ponudivÅ¡i buduÄ‡im studentima moguÄ‡nost upoznavanja s onim Å¡to im fakultet nudi na Danu otvorenih vrata pod nazivom â€žDoÅ¾ivite Äarobni svijet tekstila“. Priliku upoznati fakultet imali su i uÄenici varaÅ¾dinskih srednjih Å¡kola u studijskoj jedinici TTF-a u VaraÅ¾dinu.

Predstojnik Studija u VaraÅ¾dinu, dr. sc. Å½eljko KneziÄ‡, istiÄe da se intenzivno radi na oÅ¾ivljavanju Å¡kolstva na podruÄju VaraÅ¾dinske Å¾upanije jer je ovdje najviÅ¡e zaposlenih u tekstilnoj, koÅ¾arskoj i obuÄ‡arskoj struci. No dodaje da politika, naÅ¾alost, ne prati razvojne planove ove struke.

– I danas je politika da se ide na visoke tehnologije, a ovo podruÄje se ne razvija i ne potiÄe, ne dijele se stipendije u podruÄju tekstila, koÅ¾e i obuÄ‡e. Mi radimo nastavne programe da buduÄ‡im struÄnjacima koji Ä‡e raditi u tvornicama damo temelje da se snaÄ‘u u proizvodnji, ali ne samo strukovno, iz podruÄja koÅ¾e, obuÄ‡e i tekstila, nego i da imaju pedagoÅ¡ke osnove, komunikativne sposobnosti. Nastojimo studentima dati Å¡to viÅ¡e prakse i potiÄemo ih da preko Student servisa rade u tvornicama i veÄ‡ina ih dobije posao, kao rukovoditelji. Nijedan naÅ¡ zavrÅ¡eni student nije nezaposlen. Ova sredina to ne prepoznaje veÄ‡ se â€žsrami“ tekstila – kaÅ¾e KneziÄ‡.

Na Danu otvorenih vrata Studij u VaraÅ¾dinu Tekstilno-tehnoloÅ¡kog fakulteta posjetili su uÄenici 2. gimnazije i Srednje strukovne Å¡kole. Upoznati su sa studijima Dizajna obuÄ‡e, Odjevne tehnologije te Tekstilne tehnologije – mehaniÄke i kemijske.

– Dizajn obuÄ‡e i Odjevna tehnologija temeljni su nam smjerovi. Dizajn Å¾elimo ojaÄati, to je smjer s puno tehnologije, ne samo dizajniranja. Pripremamo i razlikovne predmete da naÅ¡i zavrÅ¡eni studenti mogu upisati diplomski studij na TTF-u. U Äetiri godine u VaraÅ¾dinu je zaposleno Å¡estero nastavnika da ojaÄamo studij. U planu je suradnja s drugim fakultetima i studijima u VaraÅ¾dinu, poput dodatnih predmete iz organizacije proizvodnje za naÅ¡e buduÄ‡e struÄnjake. Imamo i viziju osposobljavanja i ukljuÄivanja kadrova iz industrije kao predavaÄa – napominje KneziÄ‡ i istiÄe da su se do prije nekiliko godina na studij u VaraÅ¾dinu upisivali oni koji se nisu mogli upisati nigdje drugdje, a danas se studenti upisuju ciljano.

Na Odjevnoj tehnologiji i Dizajnu obuÄ‡e u VaraÅ¾dinu je trenutno upisano 80-ak studenata, a svi studenti Dizajna obuÄ‡e, po zavrÅ¡etku studija, zapoÅ¡ljavaju se u struci.

n.k. / www.vzaktualno.hr

31. siječnja 2017.

109

U 2016. godini, prema podacima Ministarstva uprave, broj upisa novoroÄ‘ene djece u maticu roÄ‘enja iznosio je 36.372. Od toga je 18.474 djece bilo muÅ¡ko, dok je roÄ‘eno 17.898 djevojÄica.

Å to se pak imena tiÄe, u Hrvatskoj su i dalje u trendu Biblijska imena za djeÄake, kao i kratka imena za djevojÄice. U proÅ¡loj je godini tako najpopularnije Å¾ensko ime bilo Mia, a muÅ¡ko Luka.

Najpopularnija imena za curice bila su:

1. Mia

2. Lucija

3. Ema

4. Petra

5. Sara

6. Lana

7. Ana

8. Nika

9. Marta

10. Iva

Kod djeÄaka ovako izgleda top lista najpopularnijih imena:

1. Luka

2. David

3. Ivan

4. Jakov

5. Marko

6. Petar

7. Matej

8. Filip

9. Leon

10. Ivano

Ako Ä‡emo gledati po Å¾upanijama u Krapinsko-zagorskoj najpopularnija su imena Luka i Ema. U KarlovaÄkoj Å¾upaniji to su David i Mia, dok su u Zagrebu Luka i Mia najÄeÅ¡Ä‡a imena za novoroÄ‘enu djecu.

U OsjeÄko-baranjskoj Å¾upaniji i Vukovarsko-srijemskoj, najpopularnije muÅ¡ko ime u proÅ¡loj godini bilo je Luka, dok su kod curica najpopularnija imena bila Petra i Sara.

U Dalmaciji, posebice u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj Å¾upaniji, najÄeÅ¡Ä‡e su muÅ¡koj djeci davali ime Luka (osim u Å ibensko-kninskoj gdje je Jakov najpopularnije ime), dok su za curice najpopularnija imena bila Marta i Mia.

Istra i Kvarner takoÄ‘er se ne razlikuju previÅ¡e od ostatka Hrvatske pa je i tamo najpopularnije muÅ¡ko ime bilo Luka, a kod curica Mia.

www.vzaktualno.hr

VodiÄi Ä‡e moÄ‡i raditi samo u Å¾upanijama za koje su poloÅ¾ili ispit

31. siječnja 2017.

120

Novi Zakon o pruÅ¾anju usluga u turizmu trebao bi stupiti na snagu krajem godine, a trebao bi uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s novom direktivom o paket aranÅ¾manima, te izjednaÄiti prava domaÄ‡ih turistiÄkih vodiÄa piÅ¡e Poslovni dnevnik.

Njegovo donoÅ¡enje oÄekivalo se joÅ¡ za vrijeme MilanoviÄ‡eve vlade, no ovih dana kreÄ‡e u usuglaÅ¡avanje sa strukom, s agencijama i vodiÄima. EU Direktiva o parket aranÅ¾amina prilagodba je novim okolnostima u industriji putovanja nastalim pojavom i razvojem interneta.

Novi bi zakon trebao uvesti jedinstvenu dozvolu za turistiÄko voÄ‘enje na razini Äitave Hrvatske, pa bi tako turistiÄki vodiÄi smjeli raditi samo u Å¾upanijama u kojima su poloÅ¾ili ispite. To pravilo ne vrijedi za vodiÄe iz drugih zemalja EU koji svoje goste smiju voditi na podruÄju cijele zemlje. TakoÄ‘er, to mogu samo na temelju steÄenih struÄnih kvalifikacija u svojim zemljama, no bez obveze priznavanje tih kvalifikacija.

www.vzaktualno.hr / poslovni.hr

Zapalio se dimnjak

31. siječnja 2017.

113

U protekla 24 sata Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je ukupno 47 poziva. Od toga je 15 poziva bilo namjenskih i iste je obradio i proslijedio nadleÅ¾nim Å¾urnim sluÅ¾bama u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji.

Za hitnu medicinsku pomoÄ‡ bilo je 8 poziva, za policiju 3, vatrogasci su zaprimili 1, dok je za ostale sluÅ¾be bilo 3 poziva.

U protekla 24 sata JVP ÄŒakovec ukupno je zaprimila 12 poziva. Jedan poziv bio je za intervenciju, tri poziva su bila laÅ¾na dok za osam poziva nije bilo potrebe za intervencijama.

JuÄer, 30. sijeÄnja, u 09:36 sati, Å½C 112 ÄŒakovec zaprimio je dojavu o poÅ¾aru dimnjaka u VugriÅ¡incu.

www.vzaktualno.hr

Zaklada Sveti Mihael raspisala drugi natjeÄaj

31. siječnja 2017.

112

Javni poziv Zaklade za prevenciju kriminaliteta sa svim detaljima prijave objavljen je na internetskim stranicama VaraÅ¾dinske Å¾upanije, a to je Zakladin drugi javni natjeÄaj kroz koji Ä‡e bit dodijeljene potpore u ukupnom iznosu do 30 tisuÄ‡a kuna.

Zaklada za prevenciju kriminaliteta Sveti Mihael osnovana je od strane VaraÅ¾dinske Å¾upanije, na inicijativu Policijske uprave VaraÅ¾dinske. Drugi po redu Javni poziv objavljen je za dodjelu sredstava potpore za preventivne i nove projekte, programe, kampanje i aktivnosti koje se kontinuirano provode i prepoznate su kao uÄinkovite u prevenciji kriminaliteta.

Upravitelj Zaklade i zamjenik Å¾upana VaraÅ¾dinske Å¾upanije Alen KiÅ¡iÄ‡ izrazio je zadovoljstvo Å¡to je Zaklada prikupila znaÄajna sredstva za raspisivanje drugog ovakvog natjeÄaja te nadu da Ä‡e i ovaj put na natjeÄaj stiÄ‡i kvalitetni projekti koji naglaÅ¡avaju vaÅ¾nost prevencije.

–Zaklada Sveti Mihael prepoznata je u odmah poÄetnoj fazi kao odliÄan projekt na podruÄju preventivnih aktivnosti, Å¡to potvrÄ‘uje Hrvatska velika nagrada sigurnosti u kategoriji inicijative godine na podruÄju sigurnosti lokalne i regionalne samouprave, kao i predstavljanje Zaklade kao primjera dobre prakse na velikom Zagreb urban security forumu. Pozivamo sve zainteresirane pojedince, udruge i institucije da se jave na raspisani poziv kroz koji Ä‡e Zaklada poduprijeti projekte za dobrobit sigurnosti naÅ¡ih graÄ‘ana, primarno mladih ljudi. Prve dodijeljene potpore su pokazale da je dobar interes kod naÅ¡ih Å¡kola, kao i nekih udruga, a nekako su dominantni bili projekti iz sigurnosti u prometu. I ovaj natjeÄaj ima ukupni fond od 30 tisuÄ‡a kuna, a vjerujem da Ä‡e taj iznos rasti u sljedeÄ‡im natjeÄajima – rekao je zamjenik Å¾upana i upravitelj Zaklade Alen KiÅ¡iÄ‡ te naglasio kako je jedini sigurni izvor financiranja Zaklade 15 tisuÄ‡a kuna, dok se sve ostalo prikuplja kroz razne aktivnosti Zaklade, primjerice organiziranjem predstava u kojima Zakladi pomaÅ¾e i njen prvi ambasador varaÅ¾dinski glumac Jan KerekeÅ¡, kao i donacijama tvrtki ili gradova i opÄ‡ina.

Prijavitelji mogu biti fiziÄke i pravne osobe, dok je rok za podnoÅ¡enje prijava 15 dana od dana objave, odnosno do 14. veljaÄe 2017. godine. Pri ocjenjivanju projekata prednost Ä‡e imati projekti koji su fokusirani na projekte prevencije kriminaliteta kod mladih osoba.

www.vzaktualno.hr

Što se to dogaÄ‘a u Splitu?

31. siječnja 2017.

114

U Split stiÅ¾u Å¡efovi refentnog centra za gripu i epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Vladimir DraÅ¾enoviÄ‡ i dr. Bernard KaiÄ‡. Uzrok dolaska je poveÄ‡ana smrtnost na splitskom podruÄju – donosi Index.hr.

DraÅ¾enoviÄ‡ i KaiÄ‡ u Split stiÅ¾u potaknuti alarmantnim brojkama o broju umrlih koje su se objavljivale po medijima. Split je u ponedjeljak Å¡okirala vijest o dvije mrtve bebe koje su stigle juÄer ujutro u splitsku bolnicu bez znakova Å¾ivota. Kod jedne je naÄ‘en virus gripe tipa B, ali i RSV virus.

Dodajmo i da je Zavod za javno zdravstvo na svojim stranicama objavio preporuke kako sprijeÄiti Å¡irenje bolesti meÄ‘u djeÄjom populacijom.

-Od gripe obolijevaju osobe svih dobi, no djeca, posebice djeca Å¡kolske dobi, skupina su u kojoj biljeÅ¾imo visoki pobol odnosno stope obolijevanja. Mnoge respiratorne infekcije u djece izazivaju bolesti simptoma sliÄnih simptomima gripe, a i Å¡ire se na sliÄan naÄin. Stoga preporuke koje donosimo, osim cijepljenja protiv gripe koje je specifiÄno za gripu, mogu pomoÄ‡i i spreÄavanju Å¡irenja drugih infekcija u djeÄjim kolektivima.

Cijepljenje protiv gripe djece s kroniÄnim bolestima kao i cijepljenje odraslih koji skrbe o djeci s kroniÄnim bolestima, a koja se zbog kontraindikacija ne mogu cijepiti, u Hrvatskoj se preporuÄuje veÄ‡ dugi niz godina i za te podskupine stanovniÅ¡tva je besplatno osigurano. Cijepljenje protiv gripe preporuÄuje se sve dok je virus u cirkulaciji, znaÄi tijekom cijele sezone gripe, a provodi se u ordinacijama izabranog lijeÄnika ili u zavodima za javno zdravstvo.

Osim cijepljenja protiv gripe, koje se smatra najuÄinkovitijom metodom, postoje i druge mjere kojima moÅ¾emo zajedniÄki utjecati na smanjenje Å¡irenja virusa u djeÄjim kolektivima. Djeca, roditelji i osoblje u kolektivima trebaju svakodnevno provoditi jednostavne preventivne mjere kojima se spreÄava Å¡irenje mikroorganizama – poruÄuju iz Zavoda.

www.vzaktualno.hr/Index.hr

Slovenska vojska na granici kod Bukovja poÄela uklanjati Å¾ilet-Å¾icu

31. siječnja 2017.

141

Kako javlja emeÄ‘imurje, unatoÄ hladnom vremenu, djelatnici slovenske vojske zapoÄeli su u ponedjeljak s uklanjanjem Å¾ilet Å¾ice s desne strane ceste koja vodi prema Gibini, kod graniÄnog prijelaza Bukovje u MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji. Pripadnici slovenske vojske o razlozima uklanjanja Å¾ilet-Å¾ice nisu Å¾eljeli govoriti.

PodsjeÄ‡amo, slovenski su vojnici Å¾iÄanu ogradu kod graniÄnog prijelaza Bukovje zapoÄeli postavljati 11. studenog 2015. godine, u svrhu spreÄavanja ilegalnog ulaska izbjeglica s Bliskog istoka. Na tom je podruÄju posavljeno oko 1.350 metara ograde. Proteklo vrijeme nije zabiljeÅ¾en niti jedan ilegalni prijelaz ljudi preko Å¾ilet ograde ali je zato stradalo mnogo divljaÄi, poglavito srneÄ‡e, donosi emeÄ‘imurje.

www.vzaktualno.hr

Slijedi zatopljenje, kiša i otapanje snijega

31. siječnja 2017.

111

Posljednjeg dana sijeÄnja, jednog od najhladnijih mjeseci u zadnjih desetak godina, u veÄ‡em dijelu zemlje oÄekuje nas promjenjivo vrijeme, na sjevernom i srednjem Jadranu preteÅ¾no oblaÄno, u unutraÅ¡njosti tijekom jutra mjestimice uz niske oblake ili maglu.

Na Jadranu Ä‡e povremeno biti kiÅ¡e, osobito na njegovom sjevernom dijelu te na sjeveru Dalmacije, a na Å¡irem rijeÄkom podruÄju lokalno moÅ¾e biti i obilnija. U gorju Ä‡e tijekom jutra joÅ¡ biti snijega. Prema kraju dana kiÅ¡a se oÄekuje i u unutraÅ¡njosti zemlje. Vjetar Ä‡e u kopnenom dijelu zemlje biti slab i umjeren, u gorju na udare moguÄ‡e i jak, juÅ¾nih smjerova, na Jadranu Ä‡e biti umjerenog juga, na njegovom sjevernom dijelu i jugozapadnog vjetra.

Jutarnje temperature zraka na kopnu od -9 u istoÄnoj Slavoniji do 0Â°C u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na moru od 3 do 8Â°C. U najtoplijem dijelu dana kopnene predjele oÄekuje osjetno zatopljenje, pa Ä‡e najviÅ¡e dnevne temperature biti izmeÄ‘u 2 i 8Â°C, dok Ä‡e obala i otoci u najtoplijem dijelu dana imati od 9 do 14Â°C.

U srijedu nas oÄekuje umjereno do preteÅ¾no oblaÄno uz povremenu oborinu, uglavnom kiÅ¡u, koja se ponegdje u unutraÅ¡njosti moÅ¾e smrzavati u dodiru s hladnim tlom. Oborina Ä‡e biti ÄeÅ¡Ä‡a na sjevernom Jadranu te u gorskim podruÄjima, a na Å¡irem rijeÄkom podruÄju i u Gorskom kotaru moÅ¾e biti obilna. Puhat Ä‡e slab do umjeren, u gorju i jak jugozapadnjak, na Jadranu umjereno, mjestimice i jako jugo. NajniÅ¾a jutarnja temperatura uglavnom izmeÄ‘u1 i 5, a na Jadranu od 5 do 10. NajviÅ¡a dnevna izmeÄ‘u 4 i 9, a na Jadranu od 9 do 14 Â°C.

www.vzaktualno.hr/Meteo.info/DHMZ