Sedmorka u Varaždinu raspačavala lažne eure – Petorica u pritvoru
Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad sedmoricom mladića u dobi od 17 do 20 godina, zbog sumnje da su počinili kaznena djela Krivotvorenje novca, javlja PU varaždinska.
Sumnja se da su mladići u razdoblju od 29. prosinca prošle, do 3. veljače ove godine, na kioscima na području grada Varaždina te pri kupnji preko interneta, stavili u opticaj više desetaka krivotvorenih novčanica u apoenu od 50 eura. Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražene su kuće i stanovi kojima se mladići koriste, a tom je prilikom oduzeto više mobilnih telefona i računala. Nakon završetka kriminalističkog istraživanja, petorica od sedmorice mladića su, uz kaznenu prijavu, predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždinske.
a.kučić/vzaktualno.hr
SDP-ova tribina o mobbingu
Gradska organizacija SDP Varaždin organizira tribinu za građanstvo „Preuzmite kontrolu nad mobbingom“.
Tribina će se održati u utorak, 6. ožujka 2018., u palači Herzer na Franjevačkom trgu u Varaždinu, s početkom u 18 sati.
Moderator tribine je Dubravka Novak, a njezini sugovornici su novinarka i voditeljica projekta Nismo same Ivana Kalogjera, pravnik Udruge mobbing Ivan Hranj, mag. iur., i socijalni pedagog, psihoterapeut i ravnatelj Društva Crvenog križa Varaždinske županije, Nebojša Buđanovac.
Tribina za cilj ima osvještavanje problema u našoj radnoj okolini, prepoznavanje pojavnih oblika, educiranje o metodama samopomoći, te informiranje građanstva o mogućnostima koje u pogledu zaštite pruža zakon. Zainteresirani će biti u prilici gostima postaviti pitanja, ističu iz SDP-a.
www.vzaktualno.hr
Za Varaždin i sjever Hrvatske vrijedi crveno upozorenje. Uskoro stiže zatopljenje
Polarna zima koja je pritisnula Hrvatsku polako posustaje, stižu ugodnije temperature. Meteorolog Zoran Vakula najavio je kraj ledenog vala u novoj vremenskoj prognozi objavljenoj na HRT-u. Polarne temperature treba izdržati još danas, tvrdi meteorolog koji kaže kako će danas biti ‘hladno kao rijetko kad u ovo doba godine’ -prenosi Net.hr.
Meteoalarm je izdao crveno upozorenje za velik dio Hrvatske, upozorava na vrlo hladna jutro i izrazito niske temperature. Ipak, tijekom dana slijedi lagano zatopljenje.
Hladan zrak napuštat će naše krajeve zbog približavanja ciklona sa Sredozemlja. I to prilično naglo i brzo, pa će već u petak na Zavižanu biti oko 0 °C, a na Jadranu ponegdje i više od 10 °C. Pritom će se i tlak zraka tijekom četvrtka i petka relativno naglo strmoglaviti, gdjegod i na ispod 1000 hPa’, najavio je Vakula.
Četvrtak će u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti djelomično sunčan, ali i jako hladan, uz najnižu temperaturu uglavnom od -19 do -15 stupnjeva Celzijevih. Tijekom dana očekuje se naoblačenje, gdje će također ujutro biti iznimno niska temperatura. Snijega će biti i u gorju, te još prije – na sjevernom Jadranu, a uz porast temperature mjestimice će biti i kiše, koja se može smrzavati na podlozi. Puhat će gdjegod umjerena, podno Velebita i jaka bura i istočnjak, prema jugu jugo, pri čemu će more još biti malo do umjereno valovito. Najniža temperatura u gorju i oko -18 °C, u unutrašnjosti Istre od -10 do -7 °C, a uz more od -7 do -1 °C na udaljenijim otocima. Poslijepodne od 2 do 7 °C, u gorju od -7 do -4 °C.
www.vzaktualno.hr/Net.hr
Troje mladih ozlijeđeno u prometnoj nesreći u Nedeljancu
Jučer poslijepodne, u Varaždinskoj ulici u Nedeljancu dogodila se prometna nesreća s ozlijeđenim osobama.
Mladić u dobi od 21 godine upravljao je osobnim vozilom iz smjera Varaždina u smjeru Vidovca. Zbog neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku, prednjim je dijelom vozila udario u stražnji dio osobnog vozila kojim je ispred njega upravljao 22-godišnjak, koji se zaustavio u koloni vozila. U prometnoj su nesreći lakše ozlijeđeni 21-godišnji vozač te dvije putnice iz njegovog vozila starosti 19 godina. Medicinska im je pomoć pružena na mjestu događaja.
www.vzaktualno.hr
Hrvati po starosti i štetnosti automobila pri vrhu u Europi
Istraživanje čiji je cilj bio dokazati gdje automobili najviše štete okolišu pokazalo je da su vozači u Hrvatskoj među pet najškodljivijih vozača u Europskoj uniji.
Listu predvode Česi, Poljaci i Estonci, dok okoliš najmanje onečišćuju Šveđani, piše Večernji.hr.
Britanska organizacija Eco Experts koja se bavi energetskom efikasnošću listu objavljenu sredinom veljače sastavila je na temelju podataka Europskog udruženja proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije, a u svojoj računici su u obzir uzimali prosječnu starost automobila, broj vozila na tisuću stanovnika, postotak vozila na alternativna goriva, te općenitu zagađenost zraka.
Najtoksičnijim vozačima u EU-u proglašeni su Česi koji ne samo da imaju šesti najmanji postotak automobila na alternativne izvore (0,7 posto) nego su njihova vozila u prosjeku šesta po starosti u Europskoj uniji (14,5 godina), zbog čega ne čudi da je zrak u toj državi treći po zagađenosti na kontinentu. Na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonija, Hrvatska i Slovačka. Hrvatska je na 25. mjestu u EU-u po broju automobila na 1000 stanovnika, njih 392, a manje od toga imaju samo Latvija, Mađarska i Rumunjska. Najviše ih ima u Malti i Luksemburgu. Prosječni hrvatski automobil star je 14,1 godinu, čime se Hrvatska također nalazi u vrhu EU-a, objavio je Večernji.hr.
Najčišći promet je u Švedskoj koja bilježi i najmanje zagađenje zrakom, a slijede ju ostale skandinavske države i Irska. Europska agencija za okoliš (EEA) u svom je prošlogodišnjem izvješću navela kako zagađenje zraka izaziva više od 500 tisuća preuranjenih smrti godišnje u Europi, no taj broj se smanjuje. Agencija je dodala kako je onečišćujućim tvarima u koncentracijama iznad razina kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje izloženo oko 90 posto europskih gradova. Prema podacima EAMA-e iz 2015., u EU-u se sveukupno koristi 294 milijuna vozila, a prosječna starost im je 10,7 godina.
www.vzaktualno.hr/vecernji.hr
UPOZORENJE: Hitno se s polica Kauflanda povlači jedna vrsta čokolade
Ministarstvo poljoprivrede RH izvijestilo je u četvrtak da se povlači Katy tamna čokolada, poljskog proizvođača, radi moguće prisutnosti alergena – laktoza u tragovima, a proizvod je na hrvatsko tržište stavila tvrtka Kaufland Hrvatska.
Zbog moguće prisutnosti alergena laktoze povlači se Katy tamnoj čokolado od 100 grama, EAN: 4335896584805, svih rokova trajanja, navode iz Ministarstva.
Samokontrolom subjekta u poslovanju s hranom, Kauflanda, utvrđena je potencijalna opasnost za zdravlje ljudi zbog nedeklariranog alergena, kao mogućeg sastojka proizvoda, u popisu sastojaka proizvoda. Proizvod nije u skladu s EU Uredbom o informiranju potrošača o hrani, dodaje se u priopćenju.
Dodatne informacije o opozivu Katy tamne čokolade, proizvođača iz Poljske, dostupne su na besplatnom službenom telefonu Kauflanda Hrvatska – 0800 223 223.
www.vzaktualno.hr
Varaždinski odjel nefrologije i dijalize među vodećima u Hrvatskoj
Nakon 32 godine, varaždinski Odjel za nefrologiju i dijalizu dobio je novi Centar za dijalizu u kojem će skrbiti o više od 160 pacijenata kojima je nužna dijaliza ili daljnja zdravstvena skrb nakon transplantacije bubrega. Zahvaljujući novom Centru za dijalizu i terapijskim metodama koje provodi, varaždinski odjel nefrologije i dijalize među vodećim je odjelima u Hrvatskoj.
O tome smo razgovarali s voditeljicom Odjela za nefrologiju i dijalizu Opće bolnice Varaždin Željkom Grđan, dr. med., spec. interne medicine, uže specijalizacije nefrologije
Kada se govori o nefrologiji o kojoj grani medicine se uopće govori i koja je uloga nefrologa?
Nefrologija je dio interne. Riječ je o jedinoj struci koja u cjelosti može nadomjestiti funkciju organa ako ga se ne može izliječiti konvencionalnim metodama. Nažalost, većina ljudi nikad nije čula za nefrologa. Čuli su za gastoenterologa, kardiologa, ali za nefrologa ne. Već sam naziv npr. „Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju“ govori čime se mi bavimo. Dakle, osim što se bavimo nefrologijom, bolestima bubrega, većina ljudi ne zna i da ambulantu za arterijsku hipertenziju vode nefrolozi, da one pacijente s najtežim krvim tlakom liječe nefrolozi. Bavimo se dijalizom, njih više vrsta, peritonejskom dijalizom, hemodijalizom, kontinuiranim dijalizama, plazmaferezama i naravno kontroliramo naše transplantirane pacijente.
Koje su to najčešće bolesti koje bolesnika dovode nefrologu, posebice kada su u pitanju pacijenti Opće bolnice Varaždin?
Obzirom na trend povećanja broja osoba s dijabetesom, hipertenzijom te povećanja broja pretilih osoba, mogu reći da su to i najčešći razlozi uključivanja pacijenata na dijalizu. Dijabetičar ako dovoljno dugo živi i ako ima tu sreću da doživi peti stupanj renalnog zatajenja, on kad ide na dijalizu završi kod nas. Drugi su po redu hipertoničari koje mi kontroliramo. Nažalost, još uvijek danas ljudi probleme s krvnim tlakom ne doživljavaju kao bolest i upravo taj trend da tlak nije bolest dovodi ljude do kroničnog zatajenja bubrega i oni završe na dijalizi. Onda imamo, nešto rijeđe, nasljedne bolesti bubrega, glomerulonefritisi ili neki policistični bubrezi.
Varaždinska hemodijaliza odjel je s dugogodišnjom tradicijom – svega toga ne bi bilo bez liječnika i ostalih djelatnika koji su kroz povijest zaslužni za njen razvoj.
Sve je počelo 1980. godine kada je voditelj Centra za dijalizu bio liječnik Stjepan Šimunić i kada je Centar imao svega šest kreveta. 1986. preselili su u nove prostore dijalize i broj kreveta popeo se na 20. Njega je naslijedio mr. sc. Ivan Bogadi. On je zajedno s dr. Ivanom Kudelićem prvi pokrenuo eksplantacijski program varaždinske Opće bolnice koji je još i danas na vrlo visokoj razini. Odmah u prvih šest mjeseci svog djelovanja imali su pet donora što je jako puno. Danas bolnica ima desetak donora i među općim bolnicama jedna je od vodećih pri darivanju organa.
Voditeljica ste Odjela nefrologije i dijalize desetak godina i upravo za vrijeme tzv. Vašeg mandata dobiven je novi Centar za hemodijalizu. Koliko on znači samim pacijentima, ali i djelatnicima Odjela?
Meni je najveća nagrada bila kad sam na licima pacijenata vidjela osmijeh kad smo otvorili novi Centar. Napokon smo pod istim krovom koji pacijentima daje osjećaj sigurnosti. Naime, dok se Odjel za nefrologiju nalazi na trećem katu interne, dijaliza se do sad nalazila na drugoj lokaciji, točnije u zgradi neurologije na trećem katu. Sad zamislite vožnju pacijenata po vani, po kiši, snijegu, ledu, a da ne spominjem reanimacijske postupke. Kada vam se dogodi kardiorespiratorni arest na dijalizi, vi čovjeka reanimirate i morate ga takvog voziti natrag u zgradu gdje je jedinica intenzivne njege. Stoga je ovo preporod kako za naše pacijente, tako i za nas djelatnike.
Na Vašem odjelu posebno je važan taj timski rad?
Odjel za nefrologiju i dijalizu ima osam liječnika, od čega je petero specijalista i troje specijalizanata te 29 medicinskih sestara. Iako bi se moglo reći da smo kadrovski posoženi i brojčano veliki, ipak nedostaje liječnika i medicinskog osoblja. Stoga je timski rad na našem odjelu osnova svega. Sestre zajedno s nama idu na vizitu, pomažu nam kod uvođenja centralnog katetera, prate pacijenta na odjelu, na dijalizi su stalno uz pacijenta i one su prve koje primjete da nešto nije u redu i zovu nas.
Brojne terapijske metode provode se na Odjelu.
Na Odjelu se obavlja čitav niz terapijskih metoda. Od hemodijalize, odnosno postupka čišćenja krvi gdje svaki pacijent ima svoj „filter“ ovisno o površini tijela, laboratorijskim nalazima, dijagnozi. Pacijenti su na hemodijalizi u prosjeku četiri sata, neki znaju biti i duže i dolaze tri puta tjedno. Mi u ta četiri sata moramo odraditi ono što bubreg radi 48 sati. Provodimo i dijalize za one najteže pacijente koji su u jedinicama intenzivne njege gdje su pacijenti na aparatu 24 sata, 72, pa i duže, odnosno onoliko koliko im treba za oporavak. Tim pacijentima mi odlazimo s pokretnim aparatima kako ih se ne bi trebalo fizički voziti na hemodijalizu. Svakako treba spomenuti i peritonejsku dijalizu. Riječ je o jednoj zasebnoj skupini dijaliza gdje kao filter služi peritonejska membrana. To je ona ovojnica koja se nalazi u trbušnoj šupljini, gdje naši abdominalni kirurzi uvedu peritonejski kateter u trbuh. Pacijent nakon temeljite edukacije može sam kod kuće obavljati tu dijalizu, brinuti se sam za sebe, a k nama jednom mjesečno dolazi samo na kontrolu. Plazmafereza također je jedna od metoda koju provodimo, a riječ je o izmjeni plazme.
Koliko godina ima najstariji pacijent koji je na dijalizi, a koliko najmlađi?
Imamo zaista široki spektar pacijenata na dijalizi kada su godine u pitanju. Tako nam najstarija pacijentica ima 88 godina, a najmlađa 24. S najdužim stažom je pacijentica koja je na dijalizi od 1991. godine, što znači da mi nju gotovo 27 godina održavamo na životu.
Koliko pacijenata koji su trenutno na dijalizi se nalazi na nacionalnoj listi čekanja?
Trenutno imamo 18 pacijenata koji su na listi čekanja, te još 12 koji su u obradi za stavljanje na listu. Iz godine u godinu imamo različit broj transplantiranih pacijenata. Najveći skok transplantacije je bio 2011. godine kada smo imali 11-ero transplantiranih, 2012. godine taj broj je pao na deset, da bi prošle godine imali samo dvoje transplantiranih. Međutim, već sada imamo dvoje pozvanih te se nadam da će ta brojka transplantiranih ove godine narasti i na deset.
Prije nekoliko godina otvorena je i specijalistička ambulanta za transplantirane bolesnike?
Tako je. 2012. godine otvorili smo tu ambulantu kroz koju pratimo naše transplantirane bolesnike. Trenutno ih na području Varaždinske županije imamo 75, koji naizmjence odlaze na kontrole u Zagreb, te k nama. Doduše ima i onih pacijenata koji više ne odlaze u Zagreb, jer im je puno jednostavnije kontrolirati se kod nas. Dan ranije izvade krv, drugi dan kad su gotovi laboratorijski nalazi dolaze na kontrolu, dok bi u Zagrebu trebali „kampirati“ cijeli dan.
Novi prostori, stalna edukacija djelatnika Odjela za nefrologiju i dijalizu OB Varaždin – u kojem smjeru vidite daljnji razvoj odjela i gdje se Odjel za nefrologiju i dijalizu nalazi u odnosu na ostale odjele diljem Hrvatske kada govorimo o terapijskim postupcima i kvaliteti dijagnostike/liječenja?
Mislim da slobodno mogu reći da je naš odjel i novi centar za hemodijalizu već sada „plafon“. Radimo sve što rade i klinike. Jedino ne radimo biopsiju bubrega i mislim da niti nećemo u dogledno vrijeme i to ne zato jer to ne bi htjeli, željeli ili znali. Nedostaje nam logistike, nemamo nefropatologa, te potrebnu opremu za dijagnostiku. Ali zato imamo odličnu suradnju s KB Dubrava i prof. dr. sc. Krešimirom Galešićem, dr. med., kojem upućujemo naše pacijente. Na licu mjesta uradi im se biopsija, postavlja dijagnoza i pacijent automatski dobiva terapiju, a k nama poslije dolazi na kontrolu.
www.vzaktualno.hr
Varaždinska hemodijaliza odjel je s dugogodišnjom tradicijom – svega toga ne bi bilo bez liječnika i ostalih djelatnika koji su kroz povijest zaslužni za njen razvoj.
Sve je počelo 1980. godine kada je voditelj Centra za dijalizu bio liječnik Stjepan Šimunić i kada je Centar imao svega šest kreveta. 1986. preselili su u nove prostore dijalize i broj kreveta popeo se na 20. Njega je naslijedio mr. sc. Ivan Bogadi. On je zajedno s dr. Ivanom Kudelićem prvi pokrenuo eksplantacijski program varaždinske Opće bolnice koji je još i danas na vrlo visokoj razini. Odmah u prvih šest mjeseci svog djelovanja imali su pet donora što je jako puno. Danas bolnica ima desetak donora i među općim bolnicama jedna je od vodećih pri darivanju organa.
Voditeljica ste Odjela nefrologije i dijalize desetak godina i upravo za vrijeme tzv. Vašeg mandata dobiven je novi Centar za hemodijalizu. Koliko on znači samim pacijentima, ali i djelatnicima Odjela?
Meni je najveća nagrada bila kad sam na licima pacijenata vidjela osmijeh kad smo otvorili novi Centar. Napokon smo pod istim krovom koji pacijentima daje osjećaj sigurnosti. Naime, dok se Odjel za nefrologiju nalazi na trećem katu interne, dijaliza se do sad nalazila na drugoj lokaciji, točnije u zgradi neurologije na trećem katu. Sad zamislite vožnju pacijenata po vani, po kiši, snijegu, ledu, a da ne spominjem reanimacijske postupke. Kada vam se dogodi kardiorespiratorni arest na dijalizi, vi čovjeka reanimirate i morate ga takvog voziti natrag u zgradu gdje je jedinica intenzivne njege. Stoga je ovo preporod kako za naše pacijente, tako i za nas djelatnike.
Na Vašem odjelu posebno je važan taj timski rad?
Odjel za nefrologiju i dijalizu ima osam liječnika, od čega je petero specijalista i troje specijalizanata te 29 medicinskih sestara. Iako bi se moglo reći da smo kadrovski posoženi i brojčano veliki, ipak nedostaje liječnika i medicinskog osoblja. Stoga je timski rad na našem odjelu osnova svega. Sestre zajedno s nama idu na vizitu, pomažu nam kod uvođenja centralnog katetera, prate pacijenta na odjelu, na dijalizi su stalno uz pacijenta i one su prve koje primjete da nešto nije u redu i zovu nas.
Brojne terapijske metode provode se na Odjelu.
Na Odjelu se obavlja čitav niz terapijskih metoda. Od hemodijalize, odnosno postupka čišćenja krvi gdje svaki pacijent ima svoj „filter“ ovisno o površini tijela, laboratorijskim nalazima, dijagnozi. Pacijenti su na hemodijalizi u prosjeku četiri sata, neki znaju biti i duže i dolaze tri puta tjedno. Mi u ta četiri sata moramo odraditi ono što bubreg radi 48 sati. Provodimo i dijalize za one najteže pacijente koji su u jedinicama intenzivne njege gdje su pacijenti na aparatu 24 sata, 72, pa i duže, odnosno onoliko koliko im treba za oporavak. Tim pacijentima mi odlazimo s pokretnim aparatima kako ih se ne bi trebalo fizički voziti na hemodijalizu. Svakako treba spomenuti i peritonejsku dijalizu. Riječ je o jednoj zasebnoj skupini dijaliza gdje kao filter služi peritonejska membrana. To je ona ovojnica koja se nalazi u trbušnoj šupljini, gdje naši abdominalni kirurzi uvedu peritonejski kateter u trbuh. Pacijent nakon temeljite edukacije može sam kod kuće obavljati tu dijalizu, brinuti se sam za sebe, a k nama jednom mjesečno dolazi samo na kontrolu. Plazmafereza također je jedna od metoda koju provodimo, a riječ je o izmjeni plazme.
Koliko godina ima najstariji pacijent koji je na dijalizi, a koliko najmlađi?
Imamo zaista široki spektar pacijenata na dijalizi kada su godine u pitanju. Tako nam najstarija pacijentica ima 88 godina, a najmlađa 24. S najdužim stažom je pacijentica koja je na dijalizi od 1991. godine, što znači da mi nju gotovo 27 godina održavamo na životu.
Koliko pacijenata koji su trenutno na dijalizi se nalazi na nacionalnoj listi čekanja?
Trenutno imamo 18 pacijenata koji su na listi čekanja, te još 12 koji su u obradi za stavljanje na listu. Iz godine u godinu imamo različit broj transplantiranih pacijenata. Najveći skok transplantacije je bio 2011. godine kada smo imali 11-ero transplantiranih, 2012. godine taj broj je pao na deset, da bi prošle godine imali samo dvoje transplantiranih. Međutim, već sada imamo dvoje pozvanih te se nadam da će ta brojka transplantiranih ove godine narasti i na deset.
Prije nekoliko godina otvorena je i specijalistička ambulanta za transplantirane bolesnike?
Tako je. 2012. godine otvorili smo tu ambulantu kroz koju pratimo naše transplantirane bolesnike. Trenutno ih na području Varaždinske županije imamo 75, koji naizmjence odlaze na kontrole u Zagreb, te k nama. Doduše ima i onih pacijenata koji više ne odlaze u Zagreb, jer im je puno jednostavnije kontrolirati se kod nas. Dan ranije izvade krv, drugi dan kad su gotovi laboratorijski nalazi dolaze na kontrolu, dok bi u Zagrebu trebali „kampirati“ cijeli dan.
Novi prostori, stalna edukacija djelatnika Odjela za nefrologiju i dijalizu OB Varaždin – u kojem smjeru vidite daljnji razvoj odjela i gdje se Odjel za nefrologiju i dijalizu nalazi u odnosu na ostale odjele diljem Hrvatske kada govorimo o terapijskim postupcima i kvaliteti dijagnostike/liječenja?
Mislim da slobodno mogu reći da je naš odjel i novi centar za hemodijalizu već sada „plafon“. Radimo sve što rade i klinike. Jedino ne radimo biopsiju bubrega i mislim da niti nećemo u dogledno vrijeme i to ne zato jer to ne bi htjeli, željeli ili znali. Nedostaje nam logistike, nemamo nefropatologa, te potrebnu opremu za dijagnostiku. Ali zato imamo odličnu suradnju s KB Dubrava i prof. dr. sc. Krešimirom Galešićem, dr. med., kojem upućujemo naše pacijente. Na licu mjesta uradi im se biopsija, postavlja dijagnoza i pacijent automatski dobiva terapiju, a k nama poslije dolazi na kontrolu.
www.vzaktualno.hr 
Od danas nastavak naplate parkiranja u Ludbregu
Od četvrtka, 1. ožujka, na području Grada Ludbrega nastavlja se naplata parkiranja. Koncesija je ustupljena varaždinskom poduzeću Crtorad d.o.o. Bila je to ujedno i jedina prispjela ponuda na raspisani natječaj.
Javna parkirališta na području Grada Ludbrega na kojima se obavlja naplata razvrstana su u dvije zone.
Parkirališta 1. zone su u sljedećim ulicama i trgovima u naselju Ludbreg – ukupno 86 mjesta:
– Ulica Matije Gupca – 19 parkirnih mjesta
– Trg Svetog Trojstva – 31 parkirno mjesto
– Ulica Ivana Gundulića – 22 parkirna mjesta
– Trg Svetog Trojstva (kod Marulićeve ulice) – 14 parkirnih mjesta.
Parkirališta 2. zone su u slijedećim ulicama i trgovima u naselju Ludbreg – ukupno 113 mjesta:
– Ulica Vladimira Nazora – 29 parkirnih mjesta
– Trg slobode – 64 parkirna mjesta
– pored stadiona NK Podravina na dijelu „stare tržnice“ – cca 20 mjesta (neoznačena parkirna mjesta).
U ukupnom broju navedenih parkirališnih mjesta nisu uključena parkirališna mjesta za osobe za invaliditetom.
www.vzaktualno.hr
Dobar otpor otpisanog Kitra
U svojoj pretposljednjoj utakmici Superlige odbojkaši Kitro Varaždina poraženi su sinoć na svojem parketu od Siska 2:3, po setovima 25:19, 19:25, 21:25, 25:21. 10:15. Iako oslabljenim Varaždincima ova utakmica nije osobito ništa značila, skupo su prodali “kožu” Sisčanima koji se grčevito bore za ostanak. U drugoj utakmici ove Lige za ostanak nemotivirani međimurski Centrometal poražen je na gostovanju u Zagrebu od Medicinara također rezultatom 3:2. Kitro je ispao, to znamo već odavno, a pridružit će mu se poraženi iz subotnjeg meča Sisak – Medicinar koji se igra u Sisku. Istovremeno, Kitro će na nevažno gostovanje kod Centrometala koji brige oko ostanka nema jer je vodeći u ovoj skupini.
www.vzaktualno.hr/r.l.
Sletio s ceste i udario u prometni znak
Noćas oko 3.15 sati dogodila se prometna nesreća u Podturnu, javlja Županijski centar 112 Čakovec. Vozač je osobnim vozilom sletio s ceste i udario u prometni znak, ali se, na sreću, nije ozlijedio, već je zabilježena samo materijalna šteta.
Osim ovog, Centar je zaprimio 56 poziva, među njima 22 namjenska.
Javna vatrogasna postrojba Čakovec u protekla 24 sata zaprimila je ukupno 36 poziva, a u čak 33 slučaja bila je riječ o lažnim dojavama. U ostala tri slučaja nije bilo potrebe za interevencijom.
ilustracija
a.kučić/vzaktualno.hr