Saborski zastupnik Stričak potvrdio da je napadnut i pokraden
Nakon što je varaždinska policija izvijestila da je sinoć, oko 22.30 sati u Kumičićevoj ulici u Varaždinu, u blizini mjesta zvanog Mali Prelogi, nekoliko nepoznatih muškaraca počinila razbojništvo nad 45-godišnjakom pojavila se informacija da je napadnuta osoba saborski zastupnik Anđelko Stričak.
Potvrda te informacije stigla je prije nekoliko trenutaka od samog Stričaka. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
-Najprije naglašavam da prema mom mišljenju navedni napad nije politički motiviran. Također, nije vezan uz bilo koje teme koje sam proteklih godina javno otvarao (npr. krađa oružja iz policijskog skladišta) već je riječ o najobičnijem kaznenom djelu. Smatram tko god da se sinoć našao na tom mjestu, u to vrijeme, bio bi napadnut i pokraden.
Kao što je poznato široj javnosti u svojim istupima oduvijek sam se zalagao za sigurnost svakog pojedinca, njegova temeljna ljudska prava i slobode, i po tome ih i cijenim. I nadalje smatra da je Varaždin siguran grad za svaku osobu, a sve zahvaljujući duhu Varaždinki i Varaždinaca.
Zahvaljujem se policiji i medicinskom osoblju na profesionalnom obavljanju svoje dužnosti.
Vidimo se na Špancirfestu – poručio je Stričak.
Inače, nepoznati su počinitelji presreli Stričaka za vrijeme trčanja te ga zatražili novac, nakon čega su ga fizički napali i otuđili mu mobitel. Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.
s.kalajdžija/vzaktualno.hr
Varaždinski triatlonci nastupili na Divljem triatlonu
Triatlonci TK Varaždin s ITU i HTS licencom – Zvonimir Tumpić, Teodor Pichler i Zlatko Sir, u nedjelju su nastupili u Prelogu na Divljem triatlonu. Plivalo se u jezercu nedaleko marine Prelog i to 400 m, bicikl se vozio po otvorenoj cesti Prelog-Donja Dubrava u duljini 10 km, a trčalo se uz akumulacijsko jezero 2,5 km.
Od tri varaždinska triatlon kluba, TK Varaždin je najaktivniji i svakog vikenda netko od članova sudjeluje na međunarodnoj utrci. Proteklog su vikenda odlučili sudjelovati na domaćoj utrci i održati trening za naredne utrke u Austriji i Sloveniji. Nastupili su i poznati triatlonci iz rbrojnih zagrebačkih klubova. Ukupno su nastupila 62 natjecatelja; apsolutno je Pichler zauzeo 13. mjesto, Sir 31., a Tumpić 54. U svojim kategorijama su Tumpić i Pichler osvojili zlato, a Sir srebro, dok su ekipno bili prvi.
vzaktualno.hr
Završena energetska obnova osnovne škole u Velikom Bukovcu
Učenici s područja općina Veliki i Mali Bukovec od ove će školske godine imati mnogo bolje uvjete odvijanja nastave u novoobnovljenom objektu Osnovne škole u Velikom Bukovcu. Naime, posljednjih dana srpnja završen je veliki projekt energetske obnove zgrade škole u što je uloženo 5,46 milijuna kuna, od čega je iz Europske unije osigurano više od 55 posto ukupnih sredstava, odnosno nešto manje od 3 milijuna kuna.
Na konferenciji u povodu završetka projekta, održanoj u srijedu u prostorima škole, načelnik Općine Veliki Bukovec, HSS-ov Franjo Vrbanić, zahvalio je svima koji su sudjelovali u projektu.
– U ime osnovnoškolaca s područja općina Veliki i Mali Bukovec zahvaljujem svima koji su sudjelovali u pripremi i provedbi ovog projekta. Novouređeni objekt znači i bolje uvjete boravka naše djece u školi, dok uštede znače da će ostati više sredstava za neke druge stvari u samom obrazovnom procesu, prije svega na korist učenicima i njihovim nastavnicima – kazao je na svečanosti Vrbanić te dodao da sada ove dvije općine imaju reprezentativan školski objekt. Zahvalio je upravi škole i ravnateljici Željki Marković-Bilić te čelnim ljudima županije, kao i izvođačima radova na uspješno završenom projektu.
Zadovoljan obnovom školskog objekta je i načelnik susjedne Općine Mali Bukovec Darko Marković. Naime, osnovnoškolci s područja te općine pohađaju školu u Velikom Bukovcu.
– Ovo je značajan projekt za naše dvije Općine a ujedno predstavlja i dodatan argument za ostanak mladih obitelji na ovim prostorima. Provođenjem niza projekata koji se odnose na obrazovanje, od vrtića do studija, te preko mjera poput stipendija i sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, nastojimo mladim obiteljima pomoći u pokrivanju troškova obrazovanja i samim time omogućiti uvjete odgoja djece kakve imaju puno veće i gospodarski jače sredine – poručio je Marković. Posebno je pohvalio instalaciju solarne elektrane od 30 kW te toplinskih pumpi od 3×36 kW, čime će škola praktički energiju za grijanje dobivati iz energije sunca i energije zemlje (podzemnih voda).
Na samoj završnoj konferenciji ravnateljica Marković Bilić kazala je kako je u sklopu projekta bilo jako puno radova a da posebno vesele tri stvari – ušteda energenata koja će se ostvariti, korištenje obnovljivih izvora energije te, možda i najviše, novi, ljepši vanjski izgled škole.
Zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak rekao je da ulaganja u Osnovnu školu u Velikom Bukovcu ovdje ne staju budući je cilj prenamjenom djela sportske dvorane izgraditi nove učionice čime će se omogućiti odvijanje nastave u jednoj smjeni.
Inače, projekt „Energetska obnova zgrade Osnovne škole Veliki Bukovec financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Energetskom obnovom zgrade ostvarit će se ušteda toplinske energije na godišnjoj razini od gotovo 53 posto. Smanjit će se i emisija CO2 za 70 posto.
vzaktualno.hr
Zadovoljan obnovom školskog objekta je i načelnik susjedne Općine Mali Bukovec Darko Marković. Naime, osnovnoškolci s područja te općine pohađaju školu u Velikom Bukovcu.
– Ovo je značajan projekt za naše dvije Općine a ujedno predstavlja i dodatan argument za ostanak mladih obitelji na ovim prostorima. Provođenjem niza projekata koji se odnose na obrazovanje, od vrtića do studija, te preko mjera poput stipendija i sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, nastojimo mladim obiteljima pomoći u pokrivanju troškova obrazovanja i samim time omogućiti uvjete odgoja djece kakve imaju puno veće i gospodarski jače sredine – poručio je Marković. Posebno je pohvalio instalaciju solarne elektrane od 30 kW te toplinskih pumpi od 3×36 kW, čime će škola praktički energiju za grijanje dobivati iz energije sunca i energije zemlje (podzemnih voda).
Na samoj završnoj konferenciji ravnateljica Marković Bilić kazala je kako je u sklopu projekta bilo jako puno radova a da posebno vesele tri stvari – ušteda energenata koja će se ostvariti, korištenje obnovljivih izvora energije te, možda i najviše, novi, ljepši vanjski izgled škole.
Zamjenik župana Varaždinske županije Tomislav Paljak rekao je da ulaganja u Osnovnu školu u Velikom Bukovcu ovdje ne staju budući je cilj prenamjenom djela sportske dvorane izgraditi nove učionice čime će se omogućiti odvijanje nastave u jednoj smjeni.
Inače, projekt „Energetska obnova zgrade Osnovne škole Veliki Bukovec financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Energetskom obnovom zgrade ostvarit će se ušteda toplinske energije na godišnjoj razini od gotovo 53 posto. Smanjit će se i emisija CO2 za 70 posto.
vzaktualno.hr 
Počela ljetna Cross liga Čevo – u 1. kolu pobijedili Kaniški i Kos
Počela je ovogodišnja ljetna “Cross lige Čevo”. S obzirom na sve više utrka i obaveza, ovogodišnja liga će se održati u 3 kola, a prvo je kolo ipak privuklo nešto manje sudionika nego inače. Unatoč tome, utrka je uspješno završena, a nakon toga je druženje uz roštilj i “dobru kapljicu” potrajalo i dulje nego obično.
Od žena, do cilaj je prva stigla Mateja Kaniški – 21:26, iza nje Džeraldina Kuzminski – 23:42 , a treća je bila Ivona Kocijan – 24:26.
Kod trkača, najbrži je bio Bruno Kos – 16:16, drugi je ciljem prošao Mario Surjak – 18:52, a treći Damjan Fulir – 20:09.
Nnakon spuštanja s Čeva uslijedilo je tradicionalno kupanje u Bednji (ovog puta je ipak bilo malo više kupača), a nakon kupanja nastaviljeno je druženje uz pjesmu i ples. Organizatori, AK Varaždin, pozivaju trkače na 2. kolo “Cross lige Čevo” koje će biti kružno (start i cilj kod mosta), a održat će se u nedjelju 29. srpnja, s početkom u 9.30 sati.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Varaždinsko kazalište dobilo sredstva za projekt “Čipka iluzija”
Iz fonda Europske unije i operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ (2014.-2020.), “Umjetnost i kultura 54+”, varaždinskom su HNK, kao nositelju programa i partneru Udruzi Ekomuzej Lepoglava, odobrena sredstva za projekt “Čipka iluzija” u ukupnom iznosu prihvatljivih troškova 726.912,27 kuna.
Ciljana skupina projekta su osobe iz 54+ populacije na pretežito ruralnim područjima kojima zbog ograničenog pristupa i nedostupnosti kulturnih i umjetničkih sadržaja prijeti rizik od socijalne isključenosti. Projektom će se povezati baština, odnosno čipkarstvo s kazalištem te kroz niz radionica uključiti ciljnu skupinu u kulturno-umjetničke aktivnosti.
Idejno je polazište dramski tekst Ivana Viripajeva “Iluzije”, iz kojeg će se tema ljubavi, nade, iznevjerenih očekivanja i razočaranja, dakle važnih ljudskih emotivnih i iskustvenih, skrivenih niti od kojih se sastoji život, uzeti kao polazište za radionice pod vodstvom dr. Nikše Eterovića, kazališnog redatelja, autora i sveučilišnog profesora. Tekst “Iluzije” koji izvode glumci HNK ispreplest će se s iskazima i izvedbama osoba iz ciljne skupine 54+ koje pletu čipku i koje su aktivni dio predstave, otkrivajući i onu nevidljivu čipku svog života.
Projekt će se provoditi od prosinca ove, do kraja rujna iduće godine, a voditeljica je Vesna Kosec-Torjanac.
– Naš partner Ekomuzej uključio se u rad kazališta na taj način što će lepoglavske čipkarice koje, samim time što rade neprocjenjivu čipku, ovoga puta raditi Čipku iluzija u HNK – okušat će se u glumi, ali i nazočiti radionicama koje će voditi svjetski poznati umjetnici iz Edinburgha i Berlina. HNK će ovim projektom, osim scenske, odnosno tehničke opreme, dobiti ono što je nama najbitnije, a to je lijepa kazališna predstava “Iluzije”. Dobit ćemo i dokumentarni film i radio dramu. A sva ta tri umjetnička produkta ćemo, zajedno s čipkaricama, predstaviti širokoj publici iz cijele Hrvatske – objasnila je voditeljica projekta.
Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić nije krio zadovoljstvo što je upravo Grad Lepoglava jedan od partnera varaždinskom kazalištu.
– Nama je cilj da jedna od naših prepoznatljivosti svakako bude činjenica da je Lepoglava grad kulture. Uvijek ističem da smo mi na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine i logičan je slijed da jednog od najboljih partnera nađemo u varaždinskom HNK. Već dugi niz godina aktivno surađujemo na organizaciji naših čipkarskih festivala koji imaju i nacionalni karakter, i to je rezultiralo i ovom projektnom suradnjom. Veliko mi je zadovoljstvo što je Grad Lepoglava partner, naročito naše čipkarice koje su nositelj i temelj te kulture i tradicije, a nudim i suradnju na budućim projektima kojih će sigurno biti – izjavio je gradonačelnik Škvarić.
Uz voditeljicu Vesnu Kosec-Torjana i koordinatora Dejana Bjelivuka te voditelja radionice i redatelja predstave Nikšu Eterovića,, u projektnom su timu Nigel Osborne, Julija Subbotina, Željko Prstec, Dražen Krešić i Julija Klier.
a.kučić/vzaktualno.hr
Lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić nije krio zadovoljstvo što je upravo Grad Lepoglava jedan od partnera varaždinskom kazalištu.
– Nama je cilj da jedna od naših prepoznatljivosti svakako bude činjenica da je Lepoglava grad kulture. Uvijek ističem da smo mi na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine i logičan je slijed da jednog od najboljih partnera nađemo u varaždinskom HNK. Već dugi niz godina aktivno surađujemo na organizaciji naših čipkarskih festivala koji imaju i nacionalni karakter, i to je rezultiralo i ovom projektnom suradnjom. Veliko mi je zadovoljstvo što je Grad Lepoglava partner, naročito naše čipkarice koje su nositelj i temelj te kulture i tradicije, a nudim i suradnju na budućim projektima kojih će sigurno biti – izjavio je gradonačelnik Škvarić.
Uz voditeljicu Vesnu Kosec-Torjana i koordinatora Dejana Bjelivuka te voditelja radionice i redatelja predstave Nikšu Eterovića,, u projektnom su timu Nigel Osborne, Julija Subbotina, Željko Prstec, Dražen Krešić i Julija Klier.
a.kučić/vzaktualno.hr 
Gradovi, telekomi i banke neće otpisivati dugove blokiranima
Hrvatska se Vlada nedavno pohvalila da su oni, državne tvrtke i ustanove otpisale 1,3 milijarde kuna dugova građana do 10.000 kuna. Ukupno je deblokirano više od 6000 građana, a za više od 150.000 je umanjen dug, piše portal 24sata. Otpisani su iznosi koji su dugovali državnim tvrtkama poput HEP-a, ministarstvima, Poreznoj upravi, institucijama poput Zavoda za zdravstveno osiguranje No, sad je pitanje hoće li ih slijediti i telekomi, gradovi i njihove tvrtke, banke i drugi, budući da nemaju nikakvu obvezu otpisati dugove do 10.000 kuna, nego je Vlada samo apelirala na njih da učine isto što i državna tijela.
Vladine institucije su djelomično ili potpuno prestale provoditi ovrhe za 382.000 plaćanja i 150.474 građana. Podsjetimo, samo nešto više od 6000 je deblokirano, a za ostalih 144.000 dug je umanjen tim otpisom, ali su još u blokadi. Vlada je ranije procijenila da kada bi se i gradovi i njihove tvrtke uključile u otpis, poništilo bi se čak 860.327 ovrha. Više od 11.000 građana bi bilo potpuno deblokirano, što je 5000 više nego je Vlada dosad potpuno deblokirala. A kada se tome pridodaju telekomi, financijske institucije poput banaka i ostali, broj deblokiranih bi značajno porastao. Jer zbog duga do 10.000 kuna je blokirano oko 110.000 građana.
No, već sad je jasno da neće svi otpisivati kao Vlada: bez ikakvih kriterija osim da je ovrha nastala do kraj prošle godine. Svi oni imaju rok od 60 dana da se odluče hoće li i kako otpisivati dugove.
Kako doznaju 24sata, u Vipnetu u ovom trenutku ne vidie potrebu za promjenom dosadašnje poslovne prakse koja se odnosi na naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja fizičkih osoba, a Hrvatski telekom kaže da će tek donijeti odluke, ali da će se voditi socijalnim kriterijima, dok se iz Tele2 zasad nisu očitovali.
Banke traže porezne stimulacije
Udruga banaka se također poziva na socijalne kriterije i praksu, kako bi se pomoglo samo onima koji ni sad ni ubuduće ne mogu vraćati dugove. Traže i porezne stimulacije, ali napominju da banke već nude reprograme. Vlada je inače predvidjela poreznu olakšicu za otpis dugova, ali banke ističu da se time samo eliminiraju porezna davanja na gubitke, a ne i daju porezne stimulacije.
Onima koji su blokirani zbog komunalnih naknada, zakupa, odvoza otpada, neplaćanje vode, plina, ostaje se samo nadati da će njihovi lokalni čelnici donijeti odluke o otpisu. U Udruzi gradova pojašnjavaju da svaki grad mora donijeti odluku hoće li otpisivati dug i koji će biti kriteriji. Nitko ne mora poslušati Vladu i otpisivati dugove svima do 10.000 kuna.
Još dva zakona za blokirane
Na kraju, treba napomenuti da je ovo tek jedan od tri zakona za blokirane. Kao prvo, i oni kojima je sada otpisan dio dugova, imaju pravo na reprogram ostatka duga. Zatim, Fina će uskoro osloboditi ovrha sve koji su blokirani duže od tri godine bez naplate. Ali cijeli dug ostaje u tom slučaju. Vlada računa da će spriječiti da ti ljudi ponovno budu blokirani i da će se dogovoriti o nekoj vrsti naplate s vjerovnicima. Na kraju, početkom godine stupa treći zakon po kojem će biti omogućen brzi stečaj za one koji duguju do 20.000 kuna i osobni stečaj za one s višim dugom.
vzaktualno.hr/24sata
Dodijeljena sredstva za obnovu bivše zgrade matičnog ureda u Bartolovcu
Nakon što je prije mjesec dana Općina Trnovec Bartolovečki dobila od Ministarstva graditeljstva iznos od 405 tisuća kuna za projekt uređenja Radničke ulice u Trnovcu, u Općinu stižu nova sredstva s nacionalne razine, ovoga puta u naselje Bartolovec. Radi se o iznosu od 589 tisuća kuna koji će se uložiti u energetsku obnovu zgrade bivšeg matičnog ureda u Bartolovcu.
Prema Odluci o financiranju koju je u srijedu u prostorijama Općine u Trnovcu ministar graditeljstva i prostornog uređenja i potpredsjednik Vlade RH-a Predrag Štromar uručio načelniku Općine Zvonku Šamecu, spomenuta sredstva iskoristit će se za prvu fazu uređenja objekta. Ona predviđa sanaciju krovišta, gradnju nove fasade te zamjenu i ugradnju nove stolarije. Nakon dodjele Odluke, ministar Štromar je naglasio kako se radi samo o nastavku ulaganja njegovog ministarstva na području Varaždinske županije. Dodao je kako se uz sufinanciranje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja realiziraju projekti u vrijednosti oko 230 milijuna kuna koji obuhvaćaju energetsku obnovu bolnice, škola, vrtića, kao i sanaciju klizišta ili izradu prostornih planova.
– Od lipnja prošle godine do danas, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u Varaždinsku županiju ulaže znatna sredstva, a zahvaljujući tim sredstvima, realiziraju se projekti vrijedni 230 milijuna kuna. Ostvarili smo misiju koju smo imali, a moj je cilj uvijek bio da se sredstva iz Zagreba spuste gradovima, općinama, svakom naselju, jer je decentralizacija sredstava ključna za razvoj – objasnio je Štromar.
Zadovoljan što nova, i to ne mala sredstva, stižu u Općinu Trnovec Bartolovečki je načelnik Šamec. Istaknuo je da se radi o velikom ulaganju i jednom od najvećih projekata u posljednjih nekoliko godina koji će se realizirati u Bartolovcu.
– U prvoj fazi uređenja u potpunosti ćemo obnoviti bivši objekt matičnog ureda u Bartolovcu. Nakon toga, za iduću godinu planiramo i unutarnje uređenje objekta. Kada to sve dovršimo, mještani Bartolovca, ali i cijele Općine, imat će reprezentativan objekt u kojem će udruge iz Bartolovca imati svoje prostore, a uredit će se i “etno soba” u kojoj će se postaviti kulturna baština – najavio je Šamec.
Ujedno je podsjetio da je u posljednjih pet godina, tijekom njegovog proteklog mandata te u prvoj godini novog, na područje općine stiglo gotovo 60 milijuna kuna investicija.
– Radi se o velikim ulaganjima u kanalizacijski sustav i vodovodnu mrežu. Tu je također ulaganje u cestovnu infrastrukturu te elekotroenergetsku mrežu. Ne smijemo zaboraviti da smo unazad četiri, odnosno pet godina, energetski obnovili gotovo sve javne objekte na području općine, od Zamlake do Trnovca. Bivša zgrada matičnog ureda jedan je od zadnji javnih objekata koji sada kreće u obnovu – izjavio je načelnik Šamec zaključujući da je zahvaljujući posljednjim projektima iznos investicija u općini u posljednjih pet godina praktički dostigao 60 milijuna kuna.
vzaktualno.hr
– Od lipnja prošle godine do danas, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u Varaždinsku županiju ulaže znatna sredstva, a zahvaljujući tim sredstvima, realiziraju se projekti vrijedni 230 milijuna kuna. Ostvarili smo misiju koju smo imali, a moj je cilj uvijek bio da se sredstva iz Zagreba spuste gradovima, općinama, svakom naselju, jer je decentralizacija sredstava ključna za razvoj – objasnio je Štromar.
Zadovoljan što nova, i to ne mala sredstva, stižu u Općinu Trnovec Bartolovečki je načelnik Šamec. Istaknuo je da se radi o velikom ulaganju i jednom od najvećih projekata u posljednjih nekoliko godina koji će se realizirati u Bartolovcu.
– U prvoj fazi uređenja u potpunosti ćemo obnoviti bivši objekt matičnog ureda u Bartolovcu. Nakon toga, za iduću godinu planiramo i unutarnje uređenje objekta. Kada to sve dovršimo, mještani Bartolovca, ali i cijele Općine, imat će reprezentativan objekt u kojem će udruge iz Bartolovca imati svoje prostore, a uredit će se i “etno soba” u kojoj će se postaviti kulturna baština – najavio je Šamec.
Ujedno je podsjetio da je u posljednjih pet godina, tijekom njegovog proteklog mandata te u prvoj godini novog, na područje općine stiglo gotovo 60 milijuna kuna investicija.
– Radi se o velikim ulaganjima u kanalizacijski sustav i vodovodnu mrežu. Tu je također ulaganje u cestovnu infrastrukturu te elekotroenergetsku mrežu. Ne smijemo zaboraviti da smo unazad četiri, odnosno pet godina, energetski obnovili gotovo sve javne objekte na području općine, od Zamlake do Trnovca. Bivša zgrada matičnog ureda jedan je od zadnji javnih objekata koji sada kreće u obnovu – izjavio je načelnik Šamec zaključujući da je zahvaljujući posljednjim projektima iznos investicija u općini u posljednjih pet godina praktički dostigao 60 milijuna kuna.
vzaktualno.hr 
Provalnik pretukao staricu
Tijekom noći s ponedjeljka na utorak, zasad nepoznata osoba provalila je u kuću u Pribislavcu, u Ulici bana Josipa Jelačića te fizički napala vlasnicu, stariju žensku osobu. Provalnik je ispremetao stvari po kući, ali nije ništa ukrao.
Žena je u jutarnjim satima vozilom hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je utvrđeno da je zadobila teške tjelesne ozljede.
Protiv nepoznate osobe nadležnom se državnom odvjetniku podnosi kaznena prijava zbog razbojništva.
vzaktualno.hr
U Vladi uručivanje odluke o financiranju EU projekta energetske obnove Minerve, a Vlada za EU projekte nije dala ni kunu
U Varaždinsku županiju ponovno stiže EU novac, ovaj put za veliki i važan projekt u Varaždinskim Toplicama. Za energetsku obnovu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice odobreno je 37.808.597,92 kuna bespovratnog novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Odluku o financiranju je ravnatelju Specijalne bolnice dr. Denisu Kovačiću danas, 25. srpnja, u Vladi Republike Hrvatske u Zagrebu uručio potpredsjednik Vlade i ministar Predrag Štromar, a u prisustvu zamjenika župana Roberta Vugrina.
Ukupna vrijednost energetske obnove topličke Bolnice je 73.222.357,25 kuna, od čega je 51,6 posto iz EU fonda.
Vlada za taj i sve druge EU projekte Varaždinskoj županiji još uvijek nije dodijelila niti jednu kunu. Da bi spasila 12,8 milijuna kuna EU novca za Vodotoranj te zgrade Poliklinike i Psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin, u čiju će obnovu biti uloženo ukupno 25,9 milijuna kuna, Skupština Varaždinske županije donijela je odluku o zaduženju za 13 milijuna kuna.
Niti za energetsku obnovu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, koja već godinama vapi za obnovom, Vlada dosad nije dala niti kunu, što znači da će se Bolnica, odnosno Županija kao njezin osnivač, morati zadužiti da ne bi propalo gotovo 38 milijuna kuna bespovratnog novca iz EU.
Vugrin: Varaždinska županija snažno financira Vladin proračun, a za to ne dobiva ništa
Iako Vlada iz državnog proračuna nije dala ni kunu za EU projekte Varaždinske županije, potpredsjednik Vlade Štromar je upravo u Vladi organizirao svečanu podjelu odluka o financiranju projekata europskim novcem.
Ni kune za EU projekte u Varaždinske županiju nije stiglo niti iz njegovog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, koje je u slučaju projekata energetske obnove samo posredničko tijelo za dodjelu sredstava iz EU fonda za regionalni razvoj.
– I dok ćemo za topličku Specijalnu bolnicu iz EU dobiti 37,8 milijuna kuna, ugovore od dodjeli ukupno 20 milijuna kuna EU novca smo već potpisali, i to za Vodotoranj, zgradu Poliklinike i Psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin te pet školskih zgrada. Poznato je da je Varaždinska županija s povučenih 245 milijuna novca iz EU daleko najuspješnija županija u Hrvatskoj. Međutim, čini se da ćemo zbog toga što smo kvalitetno pripremali EU projekte biti kažnjeni, kao i druge uspješne županije. Vlada je javno obećala da će donijeti novi model sufinanciranja EU projekata. Međutim, od modela još ništa, ali zato se ponovno organizira dodjela EU novca u prostorijama Vlade, koja niti je pripremala naše EU projekte, niti platila projektiranje, niti će odgovarati za njihovu realizaciju. Vlada nije dala ni kunu za njihovo sufinanciranje iz državnog proračuna iako će iz tih projekata prihodovati, već i samo po osnovu PDV-a više od 100 milijuna kuna. Dakle, Varaždinska županija snažno financira Vladin proračun, a za to ne dobiva ništa – rekao je zamjenik župana Robert Vugrin.
vzaktualno.hr
Razbojnici u Varaždinu napali 45-ogodišnjeg trkača
U utorak oko 22.30 sati, u Kumičićevoj ulici u Varaždinu, u blizini mjesta zvanog Mali Prelogi, nekoliko nepoznatih muškaraca počinilo je razbojništvo nad 45-godišnjakom, izvijestila je PU varaždinska.
Nepoznati su muškarci presreli 45-godišnjaka za vrijeme trčanja te ga zatražili novac, nakon čega su ga fizički napali i ukrali mu mobitel. Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.
vzaktualno.hr