Zastupnik Stričak odao počast poginulim europskim promatračima
Povodom današnje 5. obljetnice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, saborski zastupnik Anđelko Stričak, ujedno predsjednik varaždinske Županijske organizacije HDZ-a, odao je počast petorici promatra Europske zajednice koji su 1992. godine poginuli kod Podruta, kad je njihov helikopter raketama pogodio zrakoplov JNA. Na svom Facebook profilu Stričak je napisao: “Povodom pete godišnjice ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju odao sam počast poginulim mirovnim promatračima Europske zajednice (sada Europske unije). Naime, 7. siječnja 1992. godine iznad mjesta Podrute ratni zrakoplov neprijateljske JNA napao je i oborio nenaoružani helikopter europskih mirotvoraca. U tom zločinu život su izgubili talijanski pukovnik Enzo Venturini, poručnici Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski natporučnik Jean Loup Eychenne. Njihova žrtva ubrzala je međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Danas je naša domovina članica Ujedinjenih naroda, NATO saveza i Europske unije. Kada govorimo o našem članstvu u EU pred nama su još dva strateška cilja i to ulazak u Schengenski prostor i Eurozonu. Naravno, prioritet nam je i što bolje iskoristiti sredstva fondova EU. Upravo u tom smjeru bi trebali usmjeriti sve napore i javnu raspravu: što, gdje, kako, koliko…” stricak fb 2 eu 3 eu 4 eu 5 izvor: Facebook/Anđelko Stričak www.vzaktualno.hr
Iz Crikvenice u Nižnji stigla hrvatska navijačka zastava od 700 kvadrata
Uz pomoć ruske krojačice, na cesti u Nižnjem Novgorodu spojena je zastava koja je u dijelovima dopremljena Iz Crikvenice. Zastavu su, naime, morali rezati zbog transporta, no zahvaljujući susretljivoj krojačici i njezinoj šivaćoj mašini, ponovo je spojena. Velika je oko 700 kvadrata i teška oko 70 kilograma, ali nije potpuna – treći dio ostao je u Berlinu, a dvojica navijača koja su je dopremila poručuju; – Ako dođemo do finala, doći će u Rusiju i taj treći dio! Za razliku od Danaca, kojih se očekuje oko tri tisuće, u gradu je puno više hrvatskih navijača. Prema procjenama, na stadionu će se okupiti oko 15 tisuća Hrvata, od kojih većina od jutra pristiže iz svih dijelova Europe. Do utakmice Hrvatska – Danska, do najvažnije večeri Modrićeve generacije, preostalo još svega nekoliko sati! zastava 1 zastava 3 zastava 2 izvor; Index. www.vzaktualno.hr
lučko
Opet kilometarske kolone, a probleme stvaraju i vjetar i mokre ceste
Nije samo subota “rezervirana” za prometne gužve – iz Hrvatskog autokluba javljaju da je i danas promet gust, stvaraju se kolone, a ima i neopreznih vozača koji uzrokuju nesreće. Pročitajte najnovije informacije iz HAK-a: Zbog prometne nesreće na državnoj cesti Karlovac-Vrbovsko (DC3) u mjestu Rim, vozi se jedni trakom, naizmjence. Zbog pojačanog prometa na autocesti A1 kod naplatnih postaja Lučko u smjeru Zagreba kolona je duga oko 4 km, pred naplatom Demerje kolona je oko 1 km, a iz smjera Jankomira i Buzina prema moru kolona je oko 1 km. Vrlo je gust promet na većini cesta u smjeru unutrašnjosti, povremeno i u smjeru mora, posebice na autocestama: A1 Zagreb-Split-Ploče, A2 Zagreb-Macelj, A6 Rijeka-Zagreb, A7 Rupa-Diračje, Istarskom ipsilonu, na prilazima turističkim središtima, duž Jadranske magistrale (DC8), na Krčkom mostu. Jak vjetar usporava promet na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić, vozi se uz ograničenje brzine, no dionica je otvorena za sve skupine vozila. Mokri su i skliski kolnici mjestimice u Istri, Lici i Dalmaciji, vlažni u Gorskom kotaru. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama. gp 2 www.vzaktualno.hr/hak
Varaždinac Ilija Srpak, najpoznatiji maturant u Hrvatskoj, gostovao na N1 TV-u
U gomili izjava političara, velikih riječi i još većih obećanja, u ovom tjednu koji polako prolazi jedan govor ostati će zapamćen po brutalnoj istini. Izgovorio ga je maturant Prve gimnazije iz Varaždina – Ilija Srpak, jedan od učenika dobitnika Oskara znanja za ovu godinu. Ilija je, između ostalog, rekao da školstvo danas samo forsira prosječnost i gasi izvrsnost, odnosno da se tek zbog posebnog truda pojedinih profesora ili samostalnih inicijativa učenika netko uspije izdići. – Koliko ljudi u Hrvatskoj zna da smo ove godine prvi put sudjelovali na Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi? Koliko ljudi zna da ćemo prvi puta sudjelovati na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi? Tko zna? Ah, nitko ništa ne zna, krhko je znanje – rekao je Srpak i zaradio gromoglasan pljesak okupljenih. Ilija je nakon govora dao mnogo intrevjua, a za kraj tjedna gostovao je i na N1 televiziji. Prenosimo dio intervjua: Vaš govor je izazvao burne reakcije, je li vas to iznenadilo? Većina reakcija me iznenadila, došle su mi čestitati i ministrica i predsjednica. I što su Vam rekle? Predsjednica mi je rekla da je govor dobar, ali da smatra da je nekim ljudima ipak stalo do obrazovanja. Ja sam rekao da mislim da mu se više trebamo posvetiti. Koliko ste pisali Vaš govor? Pisao sam ga dva sata, pa sam ga još malo dorađivao i vježbao. Što bi kod nas trebalo promijeniti u obrazovnom sustavu? Smatram da bi trebalo pojačati kurikulum, htio bih da se ne izbacuju neke stvari iz kemije u matematičkoj gimnaziji. Ima nekih stvari koje mi se ne sviđaju, htio bih se oko toga sastati s grupom za reformu kurikuluma i ministricom. Smatram da se sve treba pojačati. Problem je što se kemija smatra baukom, a to je zato što se ne poznaju osnove. Sve se to treba pojačati, nije to komplicirano, možda je jedan od problema i to što ljudi nemaju radne navike. Kao nadarenom učeniku je li Vam bilo dosadno u školi? Možda mi je i bilo dosadno, ali imao sam nešto više slobode da se posvetim sebi. Profesori me nisu tjerali, mogao sam raditi na sebi, davali su mi literaturu, a ono što sam naučio na satu je samo dijelić onoga što sada znam. Dobili ste 17 Oskara znanja, bili na 10 olimpijada znanja. Imao sam sreću što sam imao dobre profesore, ali znam i one koji nisu imali sreću. Učenike se treba poslušati, jer oni imaju nešto pametno za reći, a ne zezati profesore. Profesor uspije tek kada učenik zna više od njega, to je moja vizija. Je li nam cijelo društvo previše pesimistično, kako razmišljau Vaši vršnjaci? Svaki dan gledamo kako mladi ljudi odlaze iz zemlje. Svaki dan vidimo koliko je mladih otišlo. Ako ovdje ne mogu naći dobar posao, u znanosti je problem što nema novca za opremu, ako tu ne mogu naći ono što žele, ne možete ih kriviti. Pokušavaju negdje drugdje normalno živjeti. Hrvatska ide dosta u pesimističnom smjeru, ali mislim da se to može popraviti, treba više optimističkih vijesti kao što su one o uspjehu učenika na natjecanjima znanja. Kod nas je problem i što nije osiguran novac za nadarene učenike. U svom govoru rekli ste da se po tom pitanju više novca izdvaja u Srbiji nego u Hrvatskoj. Što bi Vi napravili da raspoređujete novac? Da sam ja netko tko se bavi raspodjelom novca, mene bi bilo izuzetno sram. Moja Varaždinaska županija to dobro radi. Koliko Vas iritiraju izjave političara koji se pozivaju na ‘zemlju znanja’? Ne znam je li još nisu shvatili da to nismo ili ne žele to shvatiti. Nadam se da će se to promijeniti. Jednom kada propadne obrazovanje, propast će sve ostalo – zaključio je Ilija Srpak gostujući na N1 televiziji. izvor: N1 www.aktulno.hr
I predsjednica će bodriti Vatrene u Rusiji
Povijesna utakmica za hrvatsku nogometnu reprezentaciju – u Nižnji Novgorodu Vatreni će večeras od 20 sati u susretu osmine finala Svjetskog prvenstva igrati protiv Danske. Prema svemu sudeći, hrvatskih će navijača biti daleko više nego danskih, a prodružit će im se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. “Vatrena atmosfera od ranog jutra. Idemo po pobjedu”, napisala je predsjednica na svom Facebook profilu, uz fotografiju iz zrakoplova. Već ranije predsjednica je izjavila kako će u Rusiju putovati privatno, kao navijačica, te da će sama snositi troškove putovanja i boravka u Rusiji. avion foto: FB- K. Grabar-Kitarović www.vzaktualno.hr
Za rad u Sloveniji od danas ne treba radna dozvola – Ovi su radnici najtraženiji
Od danas, na tržištu rada u Sloveniji hrvatski su državljani izjednačeni s državljanima drugih članica Europske unije i moći će se zapošljavati bez radnih dozvola. Naime, s obzirom na sadašnju situaciju na slovenskom tržištu rada, nisku stopu nezaposlenosti i velik nedostatak radne snage, nije bilo potrebe da se prijelazni režim ograničenja za Hrvate na slovenskom tržištu rada produži za još dvije godine, prenosi Index. Lani se je, prema informacijama slovenskih gospodarstvenika, u Sloveniji s radnim dozvolama zaposlilo između tisuću i dvije tisuće Hrvata kojima će sada rad biti olakšan, a računa se i na dodatni priljev radnika iz Hrvatske, osobito u krajevima uz samu granicu. Među većim poslodavcima koji traže kvalificirane radnike su na primjer turističke organizacije, poduzeća za održavanje cesta i Renaultov pogon u Novom Mestu, a traže se i liječnici i medicinske sestre. Inače, osim u Sloveniji, Hrvati se od danas bez ograničenja mogu zapošljavati i u Velikoj Britaniji. www.vzaktualno.hr/index
Potpuna zabrana plastičnih vrećica u trgovinama izazvala kaos
Zbog trajne zabrane upotrebe jednokratnih plastičnih vrećica koja je na snagu stupila danas, najveći australski trgovački lanci suočeni su s bijesom frustriranih potrošača Portal N1 prenosi informacije lokalnog tiska da su se dogodili brojni incidenti na blagajnama na kojima je, primjerice, muškarac počeo gušiti zaposlenika trgovine zbog toga što više nema jednokratnih vrećica, a one trajnije se naplaćuju. Izbacivanje iz upotrebe jednokratnih vrećica dio je nacionalne kampanje smanjivanja zagađenja. S današnjim danom u svim australskim državama, osim u dvije, zabranjeno je korištenje jednokratnih plastičnih vrećica. Više od osam milijuna tona plastike svake godine završi u svjetskim oceanima, prema UN-ovu programu za okoliš. UN želi potpunu zabranu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica do 2022. i kaže kako je više od 60 država do sada poduzelo mjere da se zabrani ili smanji potrošnja plastike. plasticne vrecice foto nasl: youtube www.vzaktualno.hr/n1
Ludbreg – najuspješniji grad sjeverne Hrvatske po ugovorenim EU sredstvima
Udruga gradova objavila je u povodu pet godina članstva Hrvatske u EU, interaktivni pregled hrvatskih projekata sufinancirani sredstvima Europske unije, koji su ugovoreni u razdoblju od 2010. do 2018. godine. U bazi je 4.912 ugovorenih projekata koje provodi 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora. Među jedinicama lokalne samouprave na sjeveru Hrvatske, uključujući tri županije, Ludbreg je opet grad koji je ugovorio najviše projekata u iznosu 6.642.337,00 Eura, više i od vlastite županije. To su projekti iza kojih stoji gradska uprava i koji će zajedno s projektima privatnog sektora u iznosu od 5.128.445,00 Eura i s projektima neprofitnih udruga s područja grada u iznosu od 1.535.110,00 Eura ukupno donijeti u Ludbreg 13.305.892,00 Eura investicija. Visoko prvo mjesto Grada Ludbrega po iznosu ugovorenih projekata, među svim gradovima i općinama Varaždinske županij odraz je aktivnosti gradske uprave Grada Ludbrega koja je u pripreme i prijave europskih projekata ušla intenzivnije tek 2013. godine, prepoznajući fondove EU kao važan izvor financiranja različitih programa i projekata. lista www.vzaktualno.hr
Od danas radite za sebe, a ne za državu – Dan je porezne slobode!
Hrvatski porezni obveznik, s prosječnim primanjima, pola godine radi za državu, a pola za sebe i svoju obitelj, objavili su iz Udruge poreznih obveznika Lipa povodom obilježavanja Dana porezne slobode koji i ove godine pada 1. srpnja. Izračun je, kako navode iz Udruge, napravljen za hipotetskog građanina koji prima prosječnu plaću, u braku je, ima jedno dijete, živi u Zagrebu, posjeduje automobil, ne puši i plaća TV pristojbu, prenosi Novac. “Dan porezne slobode je dan u godini kad prestajete raditi za državu i njene institucije – one svima potrebne (školstvo, zdravstvo), ali i prekobrojne i upitne agencije, institute, ustanove i njihove subvencije, poticaje, potpore i naknade.  Od 1. srpnja počinjete raditi za sebe i svoju obitelj!”, ističu iz Udruge Lipa. Napominju da iako je porezna reforma iz 2017. bila korak u pravom smjeru, Hrvatska čeka pravo porezno rasterećenje koje će osjetiti i građani s prosječnim primanjima. Smanjenje rashodne strane proračuna i temeljite reforme javnog sektora (zdravstvenog i mirovinskog sustava, pravosuđa, administrativnog aparata i lokalne samouprave) su jedini način da porezni obveznici, oni koji pune državni proračun, Dan porezne slobode slave ranije nego zadnjih godina, istaknuli su iz Udruge Lipa. Građani Hrvatske mogu izračunati svoj individualni Dan porezne slobode, dan do kojeg rade za državu, ovdje   www.vzaktualno.hr/novac.hr
Tjestenina s ostacima piletine
Vjerojatno vam se mnogo puta dogodilo da za ručak ispečete cijelo pile, ali se, kako god ukusno bilo i koliko god vaša obitelj bila gladna, ne uspije sve pojesti pa ostane piletine i za drugi dan. Predlažemo vam da od ostataka napravite maštovit i vrlo ukusan obrok za koji vam neće trebati ni mnogo namirnica ni mnogo vremena. Sastojci: tjestenina po izboru ostaci piletine 60 g maslaca 240 g vrhnja za kuhanje 1 češanj češnjaka, zdrobljen 250 g svježe naribanog parmezana 60 g svježe nasjeckanog peršina 150 g kuhanog graška (može i iz konzerve) Priprema: Tjesteninu skuhajte. Rastopite maslac u srednje velikoj posudi na niskoj temperaturi. Dodajte vrhnje i pustite neka se krčka 5 minuta. Dodajte češnjak i sir te brzo miješajte dok se sve ne ujedini i zajedno rastopi. Umiješajte peršin, ostatke piletine i grašak i to je to! izvor: Dobra hrana, JL www.vzaktualno.hr