Lepoglava sedma u Hrvatskoj po rastu zaposlenosti
Podaci o zaposlenosti u posljednjih šest godina ukazuju da nakon deset godina stagnacije i pada dolazi do oporavka gospodarstva. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg pozitivnog skoka došlo je u njih čak 104, a na visokom sedmom mjestu u Hrvatskoj je Lepoglava.
Državni zavod za statistiku objavio je ovih dana veliku analizu pod nazivom “Gradovi u statistici” u kojoj su prikazani trendovi i brojčani pokazatelji gradova u čak 16 područja – od broja i strukture stanovnika, trendova doseljavanja i odseljavanja, turizma, građevinarstva, broja vrtića, škola, učenika, studenata… od 2011. do 2016. godine. Za razliku od statistika koje govore o padu broja nezaposlenih, podaci o rastu zaposlenosti ne mogu se dvojako tumačiti i znače samo jedno – da su otvorena nova radna mjesta i da se gospodarstvo, nakon višegodišnje krize, ipak polako pokreće.
Na razini države imali smo konstantni pad zaposlenih od 2011. do 2015., a situacija se nabolje počinje mijenjati tek u 2016. godini u kojoj je prekinut trend pada i ponovo počinje rast zaposlenosti. U pravnim osobama u gradovima i općinama prošle je godine bilo 1.082.985 zaposlenih. I iako je to tek 0,46 posto, odnosno 4.969 više zaposlenih u odnosu na 2011. godinu kada je situacija krenula nizbrdo, u odnosu na 2015. godinu radi se o rastu od 6,29 posto ili 64.131 više zaposlenih. Svi navedeni podaci su preuzeti iz Državnog zavoda za statistiku.
Zaposlenost porasla u 104 grada
Analizirajući, pak, situaciju na razini gradova, još je izraženiji skok u 2016. godini. Za razliku od prethodnog razdoblja (2011.-2016.) u kojemu su rast zaposlenosti imala samo 54 grada, u 2016. do većeg ili manjeg skoka došlo je u njih 104. Rast zaposlenosti do deset posto zabilježen je tako u 74 grada, 22 grada bilježi od 10 do 20 postotni rast, a u pet je došlo do skoka od preko 20 posto. Lepoglava je tako prema podacima DZS-a pozicionirana na visokom sedmom mjestu s odličnim rastom zaposlenosti stanovništva od 25,87 posto. Uz tek 200 nezaposlenih osoba prema podacima za studeni 2017. godine, ovaj je podatak o rastu zaposlenosti samo još jedan dokaz pozitivnih gospodarskih kretanja u Lepoglavi.
– I dok se gradska uprava trudi osigurati infrastrukturne uvjete za naše gospodarstvenike, upravo su oni ti koji su svojim radom, ulaganjima i dobrim poslovnim planovima najviše utjecali na ove pozitivne trendove. Velika zahvala stoga ide upravo poduzetnicima, obrtnicima i gospodarstvenicima koji su sinergijskim djelovanjem svih ovih godina nadvladali krizu i potvrdili da zajednička nastojanja svih dionika u gospodarskom procesu u Lepoglavi ima objektivan dokaz dobrog rada svih nas – zaključio je gradonačelnik Marijan Škvarić.
Kao i kod gradova, te na razini čitave države, situacija se znatno popravlja kada se gledaju trendovi u razdoblju od 2015.-2016., kada pozitivan rezultat ima 15 županija. Što se situacije u županijama tiče, rast zaposlenosti od 2011. bilježi njih čak deset, a Varaždinska županija je sa svojih 7,07 posto rasta na visokom drugom mjestu.
www.vzaktualno.hr
POS Cestica: Produžen rok za predaju zahtjeva
Općina Cestica objavila je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kupnju kuća u nizu iz Programa društveno poticane stanogradnje (POS) na području općine Cestica radi utvrđivanja Liste reda prvenstva.
Prema najnovijoj odluci, zahtjev za kupnju kuće u nizu, s traženom dokumentacijom, predaje se poštom, u zatvorenoj omotnici ili osobno u Jedinstveni upravni odjel Općine Cestica do zaključno 15. siječnja 2018. godine na adresu Općina Cestica, Dravska 1a, 42208 Cestica. Na omotnici je potrebno napisati “Program društveno poticane stanogradnje (POS)na području općine Cestica radi utvrđivanja Liste reda prvenstva “, uz ime, prezime i adresu pošiljatelja.
Sve ostale odredbe javnog poziva ostaju nepromijenjene, a obrazac zahtjeva s prilozima objavljen je na stranicama www.cestica.hr
a.kučić/vzaktualno.hr
ŽUC će nastaviti sa sanacijom klizišta
Županijska uprava za ceste Varaždinske županije u 2017. godini bila je vrlo aktivna i po pitanju radova na klizištima.
Na području županijskih i lokalnih cesta aktivno je 40-ak klizišta. Svake godine rješavala su se klizišta po prioritetima. Prošle je godine 5 milijuna kuna uloženo u radove na 11 klizišta na području Kneginca, Lepoglave, Bednje, Varaždinskih Toplica, Cestice, Vinice, Visokog i Novog Marofa.
Od 2013. do 2017. za klizišta je izdvojeno 13.773.702,95 kuna, a prve projekcije za 2018. su 3 milijuna kuna.
Predsjednik Upravnog vijeća ŽUC-a Nenad Koščak najavljuje pojačane intervencije, suradnju s općinama i gradovima kako bi se pomoglo građanima koji su najugroženiji. Isto tako, tražit će se i različiti izvori preko fondova EU-a. Kao jedan primjer ističe problem klizišta na Banjščini.
– Održan je sastanak sa županom i načelnikom Općine Gornji Kneginec oko pronalaska rješenja za klizište u Banjščini s obzirom na to da je to veliki problem u kojem je doslovno odsklizalo oko 8 kuća od kojih su neke potpuno uništene. Varaždinska županija i ŽUC nisu u nadležnosti rješavanja problema, ali zajedno ćemo istupiti prema državnim vlastima kako bi se ovo klizište saniralo i pronašlo dugoročno rješavanje ovakvih problema. Nažalost, po tom pitanju se dugo stagniralo i osim pisanja dopisa nije se poduzimalo ništa, no to je veliki problem i vjerujem da ćemo zajedničkim snagama sada dovesti do rješenja – kaže Koščak.
Kako se sredstvima ŽUC-a financiraju i održavanje cesta i radovi na klizištima i zimsko održavanje odnosno zimska služba, točan iznos raspoloživog novca bit će poznat po završetku zimske sezone i utvrđivanja utrošenog za zimsku službu.
www.vzaktualno.hr
Provalnici su bili vrlo aktivni – najveća šteta u Novom Marofu
Na području Varaždinske županije u proteklom se razdoblju dogodilo mnogo provala. Iako policija intenzivno traga za njima, identitet provalnika zasad je nepoznat.
U nedjelju, 31. prosinca, u Boričevcu Topličkom provaljeno je u obiteljsku kuću kojom se koriste 33-godišnjakinja i 39-godišnjak. Ukradeni su muški i ženski ručni sat, mobitel i metalna blagajna, a visina materijalne štete se procjenjuje na više tisuća kuna.
Od 10. do 31. prosinca u Ulici Ante Starčevića u Cestici u polju provaljeno je u vikend kuću, vlasništvo 36-godišnjaka. Ukraden je dalekozor, nakon čega je provaljeno i u spremište iz kojeg je ukradena motorna pila. Materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća kuna.
Od 23. do 29. prosinca u Novoj Vesi Petrijanečkoj provaljeno je u obiteljsku kuću iz koje, prema izjavi vlasnika, ništa nije ukradeno, dok se šteta nastala provalom u kuću u Ulici Svete Ane u Vinici procjenjuje na više od tisuću kuna.
U petak, 29. prosinca, u poslijepodnevnim je satima provaljeno u kuću u Varaždinskoj ulici u Tužnom, a ukraden je novac i zlatni nakit. Materijalna šteta iznosi više od dvadeset tisuća kuna.
Policija je izvijestila i da je od 29. do 30. prosinca u Frankopanskoj ulici u Ivancu provaljeno u kuću vlasništvo 71-godišnjaka, a visina materijalne štete i ukradeni predmeti utvrditi će se naknadno. U subotu, 30. prosinca u večernjim je satima u Varaždinskoj ulici u Sračincu provaljeno u trgovinu jednog poduzeća sa sjedištem na istoj adresi. Ukradene su cigarete čija će se vrijednost utvrditi naknadno.
Provala s najvećom štetom dogodila se u nedjelju, 31. prosinca, u Ulici Augusta Šenoe u Novom Marofu. Iz obiteljske kuće u vlasništvu 68-godišnjaka ukraden je razni nakit i druge dragocjenosti, a visina materijalne štete procjenjuje se na više stotina tisuća kuna.
a.kučić/vzaktualno.hr
U Sloveniji i BiH ne radi se ni danas
Nakon produženog novogidšnjeg vikenda vraćamo se svakodnevnim obvezama, a vjerojatno je mnogo onih koji su poželjeli bar još ovaj jedan dan ostati kod kuće. Dobro bi nam to došlo, jer ako se novogodišnji doček protegne do ranih jutarnjih sati, onda prvi siječanjski dan mnogima protekne u nadoknađivanju neprospavanih sati te oporavku od burne i vesele noći pa bi još jedan neradni dan itekako dobro “sjeo” da se posve vratimo u normalu i uobičajeni ritam.
I dok se u našoj zemlji o toj ideji još razmišlja s čežnjom, u zemljama našeg okruženja to je već riješena stvar, piše Poslovni.hr. Tako su, primjerice, u Sloveniji te Bosni i Hercegovini neradni 1. i 2. siječnja. Štoviše, tamo se i svibanjski Praznik rada obilježava s dva neradna dana. U BiH su otišli i korak dalje – ako jedan od ovih praznika pada vikendom, onda se kao slobodan i neradan pridodaje još jedan dan. Naravno, ako se tako može u našem najbližem susjedstvu, logično je poželjeti da tako bude i kod nas.
Što o tome misle sindikalisti?
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ovu ideju osnažuje dodatnim argumentima, pritom znajući kakvim će “oružjem” uzvratiti poslodavci.
– Bilo bi dobro da se i u nas 2. siječnja proglasi neradnim danom. No kod nas se često javljaju razni dušobrižnici koji uvijek zbrajaju i ističu koliko je neradnih dana u Hrvatskoj zbog različitih praznika i blagdana, iako mi u tome nimalo ne odskačemo od europskog prosjeka. Mnogi od tih dušobrižnika zagovaraju da bi zbog gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji trebalo više raditi te smanjiti broj tih praznika i blagdana. Neki čak zagovaraju i produljenje radnog tjedna. Njihova je filozofija da čovjek postoji radi stvaranja kapitala, a ne da kapital i novac postoje da bi ljudima bilo bolje. I to ne samo nekima nego svima. Isto je i oko tih neradnih dana – sažeo je Sever i dodao:.
– Svatko zna da svrha čovjekova postojanja nije samo raditi. Čovjek ne živi zato da bi radio, nego radi zato da bi živio, što znači da poštovati treba i sve ostale dimenzije osobnosti vezane uz obitelj, odmor, rekreaciju, razonodu, dokoličarenje, spavanje… Zato se svaka zemlja treba truditi uspostaviti dobru ravnotežu između vremena koje čovjek provede radeći i vremena koje provodi u odmoru, opuštanju, s obitelji, prijateljima. Stoga je iznimno važno imati dostojno radno vrijeme, dostojno vrijeme godišnjeg odmora, ali isto tako i različite blagdane tijekom kojih se ne radi. Sve je to vrijeme važno za radnikovo obnavljanje, i fizičko i psihičko. Jer takav odmoren radnik može puno više i kvalitetnije raditi, a ujedno je i odaniji te predaniji poslu. Osim toga, iscrpljenost rezultira i mnogim bolestima i ozljedama na radu.
Sever je ujedno podsjetio da su radnici u Hrvatskoj po broju odrađenih radnih sati u godini u vrhu EU.
Brojnim se vozačima ovog vikenda žurilo, policija kaznila više od 130 prebrzih
Proteklog se produženog vikenda na prometnicama Varaždinske županije dogodilo ukupno 12 prometnih nesreća, a u šest je nesreća bilo i ozlijeđenih sudionika.
U petak, 29. prosinca u Varaždinu se dogodila prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena jedna osoba. Muškarac starosti 67 godina upravljao je osobnim vozilom istočnom zaobilaznicom iz smjera Varaždina u smjeru Turčina. Dolaskom ispred raskrižja s Cehovskom ulicom na kojem se prometom upravlja semaforima, brzinu vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste te je izgubio kontrolu nad upravljačem i prednjim je djelom udario u zadnji dio osobnog vozila kojim je ispred njega u istom smjeru upravljao 75-godišnjak, a koji se zaustavio vozilom na raskrižju zbog promjene svjetla na semaforu. Ozljede je zadobila 67-godišnja suputnica.
Istog je dana u nesreći u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu ozlijeđena 54-godišnja vozačica osobnog vozila koja je vozila iz smjera Zagreba u smjeru Varaždina. Zbog neprilagođene brzine prednjim djelom vozila udarila je u zadnji dio vozila kojim je upravljala 26-godišnjakinja, a koja je bila zaustavljena na kolniku. Od jačine udara je vozilo odbačeno u naprijed i prednjim djelom udarilo u zadnji dio osobnog vozila kojim je upravljao 31-godišnjak, zaustavljen radi propuštanja vozila iz suprotnog smjera te skretanja u lijevo.
Mladić starosti 16 godina je ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila također u petak u Varaždinu. Mladić je vozio bicikl Ulicom Ante Starčevića iz smjera Zavojne i dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza nije sišao s bicikla, već je vozio preko prijelaza u trenutku kada je Starčevićevom ulicom iz smjera Optujske naišlo osobno vozilo kojim je upravljala 46-godišnjakinja. Došlo je do udara osobnog vozila u bicikl, nakon čega je biciklist pao na kolnik i ozlijedio se. Nekoliko sati kasnije dogodila se nesreća u Ulici Augusta Šenoe u Sigetecu Ludbreškom. Djevojka starosti 22 godine upravljala je osobnim vozilom Šenoinom ulicom u smjeru Slokovca. Brzinu vozila nije prilagodila stanju i uvjetima prometovanja te je vozilom udarila u stražnji dio vozila zaustavljenog na semaforu, radi propuštanja vozila iz suprotnog smjera, a kojim je upravljao 29-godišnjak, nakon čega je uslijed udara vozilo odbačeno unaprijed na suprotni kolnički trak i udarilo u vozilo kojim je upravljala 39-godišnjakinja. Ozlijede je zadobila 22-godišnja vozačica.
U večernjim satima dogodila se prometna nesreća i u Gospodarskoj ulici u Varaždinu, a ozlijeđen je 52-godišnji pješak. Muškarac starosti 29 godina upravljao je osobnim vozilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 0.92 g/kg. Vozio je iz smjera Trg Ivana Perkovca u smjeru Zagrebačke ulice. Dolaskom do obilježenog pješačkog prijelaza zbog nekretanja sigurnosnom brzinom tako da može zaustaviti vozilo ispred obilježenog pješačkog prijelaza i propustiti pješake, prednjim je djelom vozila udario u pješaka koji je prelazio kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza. Od siline udara, pješak je odbačen na kolnik i teže je ozlijeđen.
U prometnoj nesreći koja se dogodila jučer, 1. siječnja, u ranim jutarnjim satima u Cvjetnoj ulici u Svetom Đurđu, ozlijeđen je 42-godišnji pješak. Osobnim vozilom je iz smjera Ludbrega u smjeru Hrženice upravljao 19-godišnjak. Brzinu vozila nije prilagodio uvjetima i stanju kolnika te je prednjim djelom vozila udario u pješaka koji se nepropisno kretao po središnjem djelu kolnika.
Svim ozlijeđenima liječnička je pomoć pružena u varaždinskoj Općoj bolnici.
Tijekom ovog vikenda u kontroli prometa utvrđeno je ukupno 268 prekršaja, a čak 133 odnose se na neprilagođenu brzinu te 33 na nepropisno parkiranje.
a.kučić/vzaktualno.hr
Kilograma koje smo natukli za blagdane nećemo se brzo riješiti
Mnogima je jedna od novogodišnjih odluka skidanje kilograma i to ne samo onih nakupljenih tijekom blagdana. Kakva je situacija od ranije to znate sami, a što se ovih potonjih kilograma tiče, morat ćemo ih, vjerovali ili ne, trpjeti sve do početka srpnja.
Naime, prema rezultatima istraživanja koje je obavio stručni časopis New England Journal Of Medicine, pokazalo se da obično do kraja siječnja izgubimo oko polovice kilograma koje smo natukli tijekom blagdana i to ako se važemo tri do četiri puta tjedno, piše Metro portal. Znanstvenici sa sveučilišta Cornell proučavali su više od 3.000 ispitanika iz različitih krajeva svijeta te su pratili njihovo debljanje tijekom blagdana i eventualne napore koje ulažu da se riješe viška kilograma.
– Osobe koje se važu barem četiri puta tjedno izgube polovicu kilograma koje su nakupili tijekom blagdana već do kraja siječnja. Drugim riječima, ako ne bježite od loših vijesti nećete se dugo mučiti s viškom kilograma – rekao je voditelj istraživanja Brian Wansink.
Ipak, onu drugu polovicu možemo istopiti tek za pet do šest mjeseci, tako da vam je vjerojatno jasno da vas čeka proljeće puno znoja.
a.kučić/vzaktualno.hr/metroportal
Martijanec: Prijem za predstavnike udruga i mjesnih odbora
Načelnik Općine Martijanec, Dražen Levak, održao je prijem i radni sastanak s predstavnicima Vijeća mjesnih odbora i predsjednicima udruga koje djeluju na području općine.
U konstruktivnom dijalogu i atmosferi, načelnik je upoznao nazočne s nedavno izglasanim proračunom općine i sredstvima predviđenim za financiranje aktivnosti mjesnih odbora i udruga. Utvrđena je potreba intenziviranja rada i uloge vijeća mjesnih odbora, kako bi ona bila glas potreba stanovnika svoga naselja i prvi inicijator rješavanja problema koji svakodnevno muče stanovnike pojedinog naselja. Predstavnici udruga upoznati su sa mogućnostima i načinima daljnjeg financiranja rada udruga, a oni su načelnika upoznali i s problemima u svome radu. Pohvalili su inicijativu za organizaciju ovakvih sastanaka te istaknuli potrebu za uspješnijom daljnjom komunikacijom općine i udruga.
Načelnik Levak istaknuo je kako je svjestan da su sredstva proračuna namijenjena za rad udruga relativno skromna, ali da su ona odraz realnih mogućnosti općine s obzirom da se u ovoj godini planira dogradnja osnovne škole i izrada projekata kojima će općina moći konkurirati na eventualno raspisane natječaje te time iz vanjskih izvora osigurati što više sredstva za financiranje kapitalnih objekata kao što su vrtić, biciklističke staze, ceste i sl. Naglasio je i kako su subvencije općine samo jedan od oblika financiranja rada udruga te da će udruge u cilju povećanja sredstava svoj rad morati intenzivirati u smjeru izrade projekata kojima će se također moći prijaviti na natječaje EU, dok će im Općina Martijanec pomagati u prijavi na raspisane natječaje.
Na prijemu je istaknuta potreba što skorijeg ustrojavanja zajednice udruga općine, kako bi predstavnici udruga mogli sami određivati načine i prioritete raspodjele sredstava iz proračuna, čime bi se postigla veća transparentnost u raspodjeli sredstava, a posljedično i spriječile zlouporabe udruga u predizborne svrhe. Osim toga, utvrđena je i potreba ustrojavanja ad hoc tijela za koordinaciju aktivnosti rada udruga u svrhu definiranja događanja od interesa za Općinu Martijanec u kojima će sudjelovati sve udruge, kako bi tako definirane manifestacije prerasle u tradicionalna i prepoznatljiva događanja stjecanjem interesa za sve stanovnike općine. Prvi sastanak spomenutog tijela održat će se već ovog mjeseca, s ciljem definiranja zajedničkih aktivnosti u ovoj godini.
www.vzaktualno.hr
Varaždinska županija darivala prvu bebu u 2018. godini
Zamjenik varaždinskog župana Robert Vugrin u pratnji ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenada Kudelića, dr. med. te pročelnica Službe za ginekologiju i opstetriciju Ivana Risek, dr. med., posjetio je danas Odjel za ženske bolesti i porodništvo te darivao prvu bebu rođenu u novoj 2018. godini.
– Prva bebe porođena u našem rodilištu u 2018. godini je Marko Šljepica, prvo dijete majke Helene. Došla je u naše rodilište u 17.30 na Staru godinu Porod je uredno napredovao te je u 0.55 porođen mali Marko težine 3.530 grama, 53 centimetra – rekla je Risek.
Sretna majka prije nekoliko je mjeseci došla u Varaždin.
– Ja sam inače iz Zadra, a u Varaždin sam se preselila u 10. mjesecu. Tu mi je dečko, otac djeteta, uskoro suprug. Marko je prva beba u Varaždinu, a sve je bilo prekrasno. Živi smo i zdravi, to je najbitnije. Porod je prošao u redu, nije bilo komplikacija – kazala je Helena Šljepica.
Varaždinska županija tradicionalno daruje prvu novogodišnju bebu poklon bonom od 1500 kuna.
– Simbolično, na početku godine, nema ljepšega nego pozitivom krenuti, a rođenje djeteta je sigurno jedan od najljepših događaja. Varaždinska županija tradicionalno daruje prvorođeno dijete. Ako gledamo kontekst, gdje nam demografski podaci ne idu baš u korist, UN nas svrstava u deset zemalja s najlošijom stopom demografskog prirasta, u sljedećih 30 godina predviđaju da će se izgubiti više od 15 % broja stanovnika. I upravo zato se nadam da će i ovaj simboličan posjet motivirajuće djelovati da se to preokrene. Varaždinsko rodilište nudi sve potrebno, od medicinskog osoblja i liječničkog osoblja, da ne bude komplikacija, da rodilje i očevi ne budu zakinuti. Mi dajemo svoj doprinos. Njegujemo običaje, a jedan od njih je darivanje djeteta. Nismo htjeli odmah prvi dan doći. Htjeli smo dati jedan dan odmora mamama. Dan kasnije ipak je prikladnije darivati dijete – izjavio je zamjenik župana koji je u posjet rodilištu stigao s pročelnicom za zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo Lovorkom Horvat.
Risek je istaknula da je 2017. godina bila dobra za varaždinsko rodilište.
– Mnogi su naše rodilište prepoznali kao mjesto u bolnici koje je vrijedno dodatnih ulaganja, dobili smo vrijedne donacije. U 2017. imali smo 1454 poroda, od toga 13 blizanaca, dakle ukupno 1467, od toga 704 djevojčice i 763 dječaka. 78 % poroda dovršili smo vaginalnim putem, a 22 % carskim rezom. Od ukupnog broja rodilja, 92 % je iz naše županije, a 8 % iz drugih, prije svega Međimurske županije, 75 %, te zagrebačke, 16 %, i iz Koprivničko-križevačke, 15 % rodilja – kazala je pročelnica Službe za ginekologiju i opstetriciju varaždinske Opće bolnice.
n.k. / www.vzaktualno.hr
n.k. / www.vzaktualno.hr 
Oboren rekord blagdanske potrošnje
Iznad svih očekivanja, blagdanska je potrošnja u prosincu prošle godine dosegnula 13,5 milijardi kuna, odnosno milijardu kuna više nego što se predviđalo. U istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) navodi se i da je većina građana na darove potrošila između 100 i 500 kuna, prenosi Jutarnji.hr.
Prema rezultatima istraživanja, oko 31 posto ispitanika na darove je potrošilo između 500 i 1.000 kuna, više od 1.000 kuna potrošilo je 9 posto ispitanika, a njih 21 posto potrošio je manje od 100 kuna ili ništa. Gotovo 40 posto ispitanika ovih blagdana ispod božićnog drvca ostavilo je igračke, a kupovala se i kozmetika, 37 posto, zatim obuća i odjeća, 36 posto, te delikatesni prehrambeni proizvodi, 25 posto.
Istraživanje je provedeno na 1.300 ispitanika u razdoblju od 22. do 29. prosinca 2017. online putem, priopćeno je iz HGK.
“Povećana blagdanska potrošnja posljedica je porasta životnog standarda, što je vidljivo i po porastu plaća od 4 do 5 posto, porastu zaposlenosti od otprilike 2 posto, porastu prometa u trgovini na malo od otprilike 4 do 5 posto i u konačnici po rastu BDP-a”, poručio je u priopćenju Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
www.vzaktualno.hr/jutarnji.hr