vzaktualno.hr 
U Velikoj Horvatskoj održani 15. Dani kulture, zabave i športa
U Velikoj Horvatskoj su u petak i subotu, 12. i 13. srpnja 2019. godine, održani 15. Dani kulture, zabave i športa.
Brojne okupljene na igralištu područne škole u Velikoj Horvatskoj pozdravio je i župan Željko Kolar.
– Čast mi je i zadovoljstvo što sam mogao biti pokrovitelj ove manifestacije. Zahvaljujem na ovih 15 godina promocije naše kulture i baštine, a isto tako i mogućnosti da vidimo to bogatstvo narodnih nošnji i pjesničkog izričaja iz ostalih krajeva Lijepe naše. Izuzetno je bitno da mi vodimo brigu o našoj kulturi i baštini jer ćemo tako opstati kao narod i jedino tako ćemo biti prepoznatljivi u svijetu. Ne možemo biti kopija nikog drugog, nego ono što smo naslijedili od naših djedova i baka, majki i očeva prenositi na nove generacije – rekao je župan Kolar.
Manifestacija je pokrenuta s ciljem promicanja tradicije starinskih igara, običaja, pjesme i plesa, a održava se u organizaciji Kulturno–umjetničkog društva Horvatska s partnerima Općinom Desinić i Turističkom zajednicom područja Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela.
U petak je na rasporedu bila Smotra dječjeg foklora, dok su u subotu na smotri odraslih nastupili KUD Ivan Goran Kovačić iz Bibinja, FA dr. Ante Starčević iz Gospića, KUD Pregrada, Klapa Brv Kumrovec, KUD Elizabeta iz Jalžabeta, FS Rogatec (SLO) te domaćini iz KUD-a Horvatska. Program je također uključivao natjecanje u starinskim sportskim igrama te ponudu autohtonih proizvoda, pucanje kuburaša te zabavno-glazbeni program.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
RADOVI U PUNOM JEKU Energetska obnova Ljekarne u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu
U Varaždinskoj županiji otvoreno je novo gradilište – u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu počela je energetska obnova zgrade Ljekarne Varaždinske županije u koju će biti uloženo gotovo 2 milijuna kuna EU novca i vlastitih sredstava.
Radovi u sklopu EU projekta počeli su 8. srpnja, a danas, 16. srpnja, gradilište je obišao zamjenik župana Robert Vugrin zajedno s ravnateljicom Ljekarne Varaždinske županije Zvezdanom Petrović i pročelnicom Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo Lovorkom Horvat, kao i Zvjezdanom Erceg i Romanom Svetecom, predstavnicima izvođača radova Core upravljanja i Energo-S-a.
Riječ je o središnjoj ljekarni u Varaždinskoj županiji koja organizira dežurstvo te usluge pruža 24 sata dnevno tijekom cijele godine, radnim danom, praznicima i blagdanima.
– Radovi su u punom jeku i sve je dobro organizirano. To nam je važno jer se za korisnike i dalje osigurava pružanje ljekarničke usluge 24 sata, tako da će dežurstvo i tijekom provođenja projekta energetske obnove biti na ovoj, svima poznatoj lokaciji u Kolodvorskoj ulici. Potrebe za premještanjem nema, no sve građane molimo za razumijevanje tijekom trajanja radova – istaknuo je zamjenik župana Robert Vugrin.
Zgrada je površine gotovo 600 četvornih metara, izgrađena je prije 57 godina, a rok za dovršetak radova je prosinac ove godine.
– Sada će biti zamijenjena kompletna vanjska stolarija, postavljeno će biti 50-ak novih prozora i vrata. U rekonstrukciju idu sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije, kao i sustav rasvjete prostora te elektroinstalacija. Sve to će omogućiti rad u modernim i daleko boljim uvjetima – rekla je Zvezdana Petrović, ravnateljica Ljekarne Varaždinske županije.
Uz to, energetska obnova donijet će značajne uštede na energentima. Uštede toplinske energije za grijanje nakon provedbe projekta iznosit će 52,21 % godišnje, uštede energije potrebne za hlađenje 53,52 % godišnje, a emisije CO2 bit će smanjene za 71,22 %.
Riječ je o jednom od čak 50-ak objekata u zdravstvenoj, obrazovnoj ili drugoj javnoj funkciji u Varaždinskoj županiji koji će u potpunosti biti energetski obnovljeni EU novcem.
– Nakon što smo prvu godinu mandata pripremali te prijavljivali projekte koji su redom odobreni jer su zadovoljili sve EU kriterije, a potom ugovarali dodjelu bespovratnog EU novca, sufinanciranje te izvođenje radova, projekti su sada u realizaciji, privode se kraju ili su već dovršeni. Podsjećam da u različitim fazama provedbe imamo EU projekte vrijedne 740 milijuna kuna, a gotovo polovica tog iznosa odnosi se upravo na projekte energetske obnove, pri čemu udio vlastitih sredstava u prosjeku iznosi 20 posto – rekao je zamjenik Vugrin.
– U 13 škola energetska obnova je dovršena ili pri kraju, a slijedi obnova još devet škola. Počela je i realizacija najvećeg projekta energetske obnove, objekta Minerva u Varaždinskim Toplicama, a u tijeku su postupci javne nabave za obnovu Vodotornja te Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu. U realizaciju kreću i energetske obnove zgrada Doma zdravlja, kao i preostali objekti Opće bolnice Varaždin te Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Županija postaje veliko gradilište – najavio je Vugrin.
Projekt energetske obnove “Izvođenje radova energetske obnove zgrade Ljekarne Varaždinske županije” vrijedan je ukupno 1.914.023,75 kuna s PDV-om. Neto vrijednost projekta je 1.515.389 kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 860.417,04 kuna ili 56 %.
Projekt se provodi u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” – Prioritetna os 4. “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”.
vzaktualno.hr
Zgrada je površine gotovo 600 četvornih metara, izgrađena je prije 57 godina, a rok za dovršetak radova je prosinac ove godine.
– Sada će biti zamijenjena kompletna vanjska stolarija, postavljeno će biti 50-ak novih prozora i vrata. U rekonstrukciju idu sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije, kao i sustav rasvjete prostora te elektroinstalacija. Sve to će omogućiti rad u modernim i daleko boljim uvjetima – rekla je Zvezdana Petrović, ravnateljica Ljekarne Varaždinske županije.
Uz to, energetska obnova donijet će značajne uštede na energentima. Uštede toplinske energije za grijanje nakon provedbe projekta iznosit će 52,21 % godišnje, uštede energije potrebne za hlađenje 53,52 % godišnje, a emisije CO2 bit će smanjene za 71,22 %.
Riječ je o jednom od čak 50-ak objekata u zdravstvenoj, obrazovnoj ili drugoj javnoj funkciji u Varaždinskoj županiji koji će u potpunosti biti energetski obnovljeni EU novcem.
– Nakon što smo prvu godinu mandata pripremali te prijavljivali projekte koji su redom odobreni jer su zadovoljili sve EU kriterije, a potom ugovarali dodjelu bespovratnog EU novca, sufinanciranje te izvođenje radova, projekti su sada u realizaciji, privode se kraju ili su već dovršeni. Podsjećam da u različitim fazama provedbe imamo EU projekte vrijedne 740 milijuna kuna, a gotovo polovica tog iznosa odnosi se upravo na projekte energetske obnove, pri čemu udio vlastitih sredstava u prosjeku iznosi 20 posto – rekao je zamjenik Vugrin.
– U 13 škola energetska obnova je dovršena ili pri kraju, a slijedi obnova još devet škola. Počela je i realizacija najvećeg projekta energetske obnove, objekta Minerva u Varaždinskim Toplicama, a u tijeku su postupci javne nabave za obnovu Vodotornja te Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu. U realizaciju kreću i energetske obnove zgrada Doma zdravlja, kao i preostali objekti Opće bolnice Varaždin te Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama. Županija postaje veliko gradilište – najavio je Vugrin.
Projekt energetske obnove “Izvođenje radova energetske obnove zgrade Ljekarne Varaždinske županije” vrijedan je ukupno 1.914.023,75 kuna s PDV-om. Neto vrijednost projekta je 1.515.389 kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 860.417,04 kuna ili 56 %.
Projekt se provodi u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” – Prioritetna os 4. “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”.
vzaktualno.hr 
Među prvima u Hrvatskoj varaždinski liječnici primijenili novu metodu
U Općoj bolnici Varaždin ide se ukorak s novitetima u razvoju medicine pa je tako tim sastavljen od specijalista s više područja, među prvima u Hrvatskoj, obavio operaciju na pacijentu koji nije imao mogućnost adekvatnog pristupa za hemodijalizu te je primijenjena tzv. HeRO procedura, odnosno krajnje rješenje kad više nema drugih mogućnosti.
Dino Štrlek, dr. med., v.d. voditelj Odjela za opću, vaskularnu, plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju Opće bolnice Varaždin, pojasnio je da je metoda primijenjena jer je kod pacijenta sa zatajenjem bubrega dosadašnja terapija iscrpila sve mogućnosti te nije bilo niti jednog pristupa kojim bi se takav pacijent mogao održavati na životu.
„U tom trenutku se primjenjuje HeRO procedura. Radi se proceduri koja već jedno vrijeme postoji vani, a mi smo je odlučili primijeniti jer postoji potreba da se tako nešto napravi. Imali smo dva slučaja, jedan je bio u Dubravi, jedan u Varaždinu. Radi se o metodi kojom se umeće umjetna krvna žila koja se sastoji od tri segmenta. Jedan ide kroz jugularnu venu, kroz vrat do srca, drugi segment je titanski konektor i treći je standardi graft od posebne plastike koji se veže na arterijsku žilu na donorsku stranu“, rekao je Štrlek te dodao da su vaskularni kirurzi radili zajedno s intervencijskim radiolozima i uz pomoć kolega iz Kliničke bolnice Dubrava, a sudjelovali su i specijalisti anesteziologije i nefrolog.
Nakon dozvole HZZO-a jer ovaj postupak nije standard, varaždinski tim koji je 4. srpnja izveo ovu operaciju, novu metodu u Hrvatskoj, dan nakon što je prva takva obavljena u KB Dubrava, činili su anesteziolozi Draženka Ožeg Jakopović, dr. med., Anja Zebec, dr. med., i Dino Orlović, radiolozi doc. dr. Josip Ćurić i Hrvoje Kojundžić, dr. med., i medicinska sestra Anica Zeljak, vaskularni kirurzi Dino Štrlek, dr. med., i Jasmina Mihaljević, dr. med., te medicinske sestre instrumentarke Mirjana Jagić i Slavko Ježek.
„Radi se o hibridnoj proceduri jer jedan dio radimo mi radiolozi pod kontrolom ultrazvuka, postavljamo venski dio grafta, a onda vaskularni kirurzi nastavljaju klasičnu operaciju spajanja drugog dijela na arteriju. S nama je bio doc. dr. Josip Ćurić iz KB Dubrava, a ja sam asistirao u radiološkom dijelu“, kazao je Kojundžić.
Nefrolog Alen Andrović, dr. med., istaknuo je da je u varaždinskom centru za hemodijalizu 85 pacijenata.
„Za ovu proceduru izdvojili smo dva pacijenta. Jednom je ugrađena umjetna žila, jedan je odustao od metode. Među njih 85 postoji troje koji su adekvatni kandidati za HeRO proceduru“, naglasio je Andrović.
Štrlek je dodao da da vaskularna kirurgija varaždinske Opće bolnice ima pacijente ne samo iz Varaždina, nego pokriva dobar dio Međimurja, Zagorja, Podravine.
„To je zato jer smo u Varaždinu uspjeli razviti intervencijsku radiologiju kao dio medicine koji je danas apsolutni hit i standard u svijetu u liječenju krvožilnih bolesti. U komunikaciji s kolegama, ako oni imaju potrebo za endovaskularnim liječenjem, s našim intervencijskim radiolozima i radiolozima iz Kliničke bolnice Dubrava i kirurzima dogovaramo modalitete liječenje za cijelu ovu regiju, s tim da se želimo do kraja ekipirati kadrovski i s opremom i postati regionalni centar koji bi bio uz bok klinikama“, kazao je Štrlek.
vzaktualno.hr
Nakon dozvole HZZO-a jer ovaj postupak nije standard, varaždinski tim koji je 4. srpnja izveo ovu operaciju, novu metodu u Hrvatskoj, dan nakon što je prva takva obavljena u KB Dubrava, činili su anesteziolozi Draženka Ožeg Jakopović, dr. med., Anja Zebec, dr. med., i Dino Orlović, radiolozi doc. dr. Josip Ćurić i Hrvoje Kojundžić, dr. med., i medicinska sestra Anica Zeljak, vaskularni kirurzi Dino Štrlek, dr. med., i Jasmina Mihaljević, dr. med., te medicinske sestre instrumentarke Mirjana Jagić i Slavko Ježek.
„Radi se o hibridnoj proceduri jer jedan dio radimo mi radiolozi pod kontrolom ultrazvuka, postavljamo venski dio grafta, a onda vaskularni kirurzi nastavljaju klasičnu operaciju spajanja drugog dijela na arteriju. S nama je bio doc. dr. Josip Ćurić iz KB Dubrava, a ja sam asistirao u radiološkom dijelu“, kazao je Kojundžić.
Nefrolog Alen Andrović, dr. med., istaknuo je da je u varaždinskom centru za hemodijalizu 85 pacijenata.
„Za ovu proceduru izdvojili smo dva pacijenta. Jednom je ugrađena umjetna žila, jedan je odustao od metode. Među njih 85 postoji troje koji su adekvatni kandidati za HeRO proceduru“, naglasio je Andrović.
Štrlek je dodao da da vaskularna kirurgija varaždinske Opće bolnice ima pacijente ne samo iz Varaždina, nego pokriva dobar dio Međimurja, Zagorja, Podravine.
„To je zato jer smo u Varaždinu uspjeli razviti intervencijsku radiologiju kao dio medicine koji je danas apsolutni hit i standard u svijetu u liječenju krvožilnih bolesti. U komunikaciji s kolegama, ako oni imaju potrebo za endovaskularnim liječenjem, s našim intervencijskim radiolozima i radiolozima iz Kliničke bolnice Dubrava i kirurzima dogovaramo modalitete liječenje za cijelu ovu regiju, s tim da se želimo do kraja ekipirati kadrovski i s opremom i postati regionalni centar koji bi bio uz bok klinikama“, kazao je Štrlek.
vzaktualno.hr 
NK Varaždin predstavio pojačanja s kojima planira biti stabilan prvoligaš. Potpisali Bajandouh iz Saudijske Arabije i Bjelorus Lisakovich
NK Varaždin predstavio je na konferenciji za novinare u utorak igračka pojačanja s kojima želi biti stabilan prvoligaški klub, ali i što prije pokušati osigurati plasman u neko od europskih natjecanja.
U klub je tako stigao Goran Jozinović koji je nakon Hajduka nastupao za švicarski Lugano te Schaffhausen iz kojeg je stigao u Varaždin. Sviđa mu se atmosfera oko varaždinskog kluba , ali i ciljevi koje je pred sebe stavilo vodstvo kluba. Igra na poziciji lijevog beka odnosno lijevog bočnog.
Na posudbu iz Rijeke stigao je Tomislav Turčin koji igra na poziciji lijevog ali i desnog krila. Uglavnom, napomenuo je na predstavljanju, u svojoj je igri okrenut prema naprijed
U Klub se vratio i “domaći” igrač Neven Đurasek koji je prošao mlade selekcije kluba, da bi nakon toga zaigrao za Dinamo i Lokomotivu. Igra na poziciji zadnjeg veznog, a cilj mu je uz dobre igre izboriti što bolju minutažu.
U Klub su stigla i dva strana igrača. Dojučerašnji 26-godišnji defenzivni veznjak Al-Ittihada, Jamal Bajandouh rođen je u Bournemouthu, s 13 godina je otišao u Al-Ittihad, da bi se u Englesku vratio u sezoni 2011./2012. Proveo je tri mjeseca u Wimborne Townu nakon čega je potpisao za Bournemouth. Nakon jedne sezone vratio se u Al-Ittihad i ubilježio 105 nastupa. Ubilježio je i jedan nastup za reprezentaciju Saudijske Arabije, 2015. godine protiv Jordana
Pet godina mlađi Vitali Lisakovich, inače mladi reprezentativac Bjelorusije, prošlu je sezonu, u drugom dijelu prvenstva, igrao za Rudeš na pozicije špice odnosno polušpice. Prvi susret pred varaždinskom publikom ovi, ali i ostali igrači, imat će 28. srpnja kada im je protivnik u 2. kolu Prve HNL Hajduk.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
AKO BIZNIS NE IDE Tvrtku sada možete zatvoriti sedam puta brže i jeftinije
Odvažiš se, prikupiš sredstva, otvoriš tvrtku, ali biznis ne ide onako kako si zamislio pa odlučiš zatvoriti tvrtku, a tek te onda očekuje prava „kalvarija” – postupak zatvaranja trajao je iznimno dugo i bio vrlo skup, ali sada, na sreću, više nije tako.
Naime, hrvatska se Vlada odvažila na pojednostavljenje procedure zatvaranja tvrtki, pa se po novome tvrtka može zatvoriti za dva mjeseca i približno 1500 kuna troška, piše Večernji.hr. U više navrata država je smanjivala troškove osnivanja tvrtki i ubrzala vrijeme potrebno za njihovu registraciju zbog čega su mnogi osnivali poduzeća, ali su brzo shvatili da privatni biznis nosi mnoge zamke.
Poduzeće nosi brojne troškove i obaveze čak i kad je neaktivno. Uz jednostavna društva, poduzeća za deset kuna, koja se mogu osnovati za jedan dan, od prošle su godine popularni i paušalni obrti koji se ističu malim poreznim opterećenjem i jednostavnim vođenjem poslovnih knjiga. Kod posljednje izmjene Zakona o trgovačkim društvima potkraj travnja ove godine propisano je da se d.o.o i j.d.o.o tvrtke mogu zatvoriti po skraćenom postupku sedam puta brže nego što je to bilo moguće do sada, ali i znatno jeftinije! Velika je to promjena u odnosu na dosadašnju praksu gdje je najkraća likvidacija trajala 14 mjeseci, a trošak zatvaranja penjao se na više tisuća do čak desetak tisuća kuna. Odnedavno postupak likvidacije tvrtki zakompliciran je i obvezom plaćanja likvidatora za sve vrijeme dok traje postupak likvidacije. Prema posljednjoj zakonskoj izmjeni u pravni je sustav uveden novi institut – prestanak društva po skraćenom postupku za tvrtke koje nikome nisu dužne, piše Večernji.hr.
Pravnici tumače da to znači da tvrtka može biti ugašena i bez komplicirane i skupe likvidacije ako njegovi članovi, odnosno „vlasnici“ tako odluče. Za prestanak tvrtke po skraćenom postupku svi njezini osnivači, odnosno članovi trebaju kod javnog bilježnika donijeti Odluku o prestanku društva te dati izjavu da društvo nema duga prema radnicima i drugim vjerovnicima te da se obvezuju podmiriti sve preostale obveze ako se one pojave naknadno. Za eventualne nove obveze ugašenih tvrtki vlasnici odgovaraju naredne dvije godine.
Cijeli članak pročitajte ovdje
vzaktualno.hr/vecernji.hr
Totalno pijani mladić metalnom šipkom prijetio muškarcu
U nedjelju u večernjim satima, u Ulici Sitnice u Murskom Središću, 27-godišnjak je pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,97 promila, narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način. Držeći u ruci metalnu šipku, pogrdnim riječima vrijeđao je 36-godišnjaka te pritom galamio da će ga istući i razbiti mu automobil.
Policijski službenici uz primjenu sredstava prisile uhitili su 27-godišnjaka i priveli ga na kriminalističko istraživanje uz privremeno oduzimanje metalne šipke.
Jučer u prijepodnevnim satima okrivljeni je uz optužni prijedlog doveden dežurnoj prekršajnoj sutkinji Općinskog suda u Čakovcu (Prekršajni odjel), a nakon saslušanja određeno mu je zadržavanje te je sproveden u Zatvor u Varaždinu.
vzaktualno.hr
„Belina lipa” pozicionirat će Općinu Visoko na europsku kulturnu kartu
U ponedjeljak su u Općini Visoko saborski zastupnik Anđelko Stričak, općinski načelnik Dragutin Mateković i njegova zamjenica Petra Geček predstavili kandidaturu „Beline lipe” za Europsko stablo godine. Riječ je o inicijativi koja bi mogla Općinu Visoko i samo mjesto, uz utvrdu Čanjevo, pozicionirati na kartu Europe.
Priča o „Belinoj lipi” seže u daleku prošlost kada su, prema legendi i predanju, mještani ovoga kraja šljivama prehranili kralja Belu IV Arpadovića koji je u to vrijeme uzmicao pred Tatarima prema Jadranskom moru. Pretpostavlja se da je upravo kralj Bela IV iz zahvalnosti u Visokom posadio lipu 1242. godine, što znači da je ona sada stara punih 777 godina. Stoga je općinsko vodstvo došlo na ideju da lipu prijavi na natječaj za Europsko stablo godine.
-Belina lipa je, osim što je zaštićeni spomenik prirode zbog svoje starosti i karakteristika, dio povijesne baštine, a legenda koja nam govori o bogatoj povijesti Visokog je i puna emocija. Naime, ispod njezine krošnje znali su pasti prvi poljupci i zaljubljivanja. Stoga ne čudi da je upravo Belina lipa u neku ruku najprepoznatljiviji i najemotivniji simbol Visokog. Rijetko koje stablo ima toliku važnost i toliku povezanost sa svojim mještanima. Stoga smatram da može ponijeti titulu Europskog stabla godine – kazao je Stričak.
Lipa je u svojem najraskošnijem izdanju bila visoka 20 metara, opsega 8,9 metara, poprečnog presjeka 2,8 metara, a o njezinoj veličini govori i podatak da je trebala cijela grupa vrtićkih mališana kako bi ju obgrlili. Lipa je trenutno u dosta lošem stanju, ali je važna činjenica da se ona sama obnavlja.
-Bilo bi dobro da se lipa sačuva i da se za nju zainteresira neka znanstvena ustanova koja bi s tim ciljem učinila sve što je potrebno – zaključio je Stričak.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Od danas osjetno poskupjelo gorivo
Prema informacijama Ministarstva gospodarstva, litra Eurosupera 95 od danas košta u prosjeku 10,5 kuna, što je čak 25 lipa više nego prošlog tjedna. Prosječni spremnik goriva za benzince od danas je skuplji za 12,5 kuna, prenosi N1.
I dizel je poskupio, nešto manje od benzina, pa od danas litra košta u prosjeku 9,78 kuna (prošli tjedan koštala je 9,64 kune). Prosječni spremnik goriva za dizelaše od danas je skuplji za sedam kuna.
www.vzaktualno.hr/http://hr.n1info.com
PORASTAO BROJ POBAČAJA Pogledajte koliko ih je obavljeno u Varaždinskoj županiji i koji su najčešći razlozi
Prema izvješću Hrvatskog javoda za javno zdravstvo za 2018. godinu, u Hrvatskoj je prošle godine evidentirano ukupno 7064 pobačaja koji su obavljeni u bolnicama, što bilježi porast za gotovo tisuću pobačaja više nego 2017. godine kada ih je bilo 6145.
Od 7064 pobačaja prošle godine, najviše su prijavljeni tzv. ostali abnormalni produkti začeća (37 posto), slijede legalno inducirani pobačaji (36 posto), spontani pobačaji (18 posto), izvanmaternična trudnoća (sedam posto) te ostali i nespecificirani pobačaji. Važno je naglasiti kako je više od 80 posto pobačaja izvedeno u prvih 10 tjedana trudnoće, što je ujedno rok do kojeg se zahvat može legalno obaviti bez dozvole povjerenstva. Osim toga, zbog komplikacija uzrokovanih pobačajem prijavljene su 73 hospitalizacije, međutim nije zabilježen niti jedan smrtni ishod.
Većina legalno induciranih pobačaja učinjena je na zahtjev žene (87 posto) i to 4 posto zbog ugroženog zdravlja majke, a 2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda. Prema evidenciji pobačaja, najviše je bilo žena u dobi od 30 do 39 godina (47 posto), dok se 50 slučajeva (2 posto) odnosi na maloljetnice. Među ženama koje su imale legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (32 posto), a 39 posto žena bilo je u braku.
Od 2206 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žena, prema podacima HZJZ-a, u 81 posto slučajeva žene nisu koristile metode kontracepcije, dok je njih 37 posto bilo u braku.
Najviša stopa evidentiranih legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena fertilne dobi bila je u Karlovačkoj županiji (554,50/100.000), a najniža stopa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (53,78/100.000).
U evidenciji pobačaja prema prebivalištu žene najviše pobačaja bilo je u Gradu Zagrebu, dok je najdrastičniji primjer Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je tek svaki deveti pobačaj bio ‘na zahtjev’, dok ih je gotovo polovica prijavljena u kategoriji ‘ostali abnormalni produkti začeća’. S druge strane, u Primorsko-goranskoj županiji je gotovo svaki drugi pobačaj prijavljen kao legalno induciran.
Najviše pobačaja prošle godine obavljeno je u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu (815), a najmanje u Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu.
Zanimljiv je podatak koji donosi Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojem Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije, no trend smanjenja stope prati se u svim zemljama. Slična situacija vidljiva je i u slučaju stopa legalno induciranih pobačaja kod žena iznad 35 godina, dok je stopa takvih pobačaja na 1000 živorođenih u žena ispod 20 godina u Hrvatskoj značajnije niža nego u susjednim zemljama i Europskoj uniji.
Što se tiče ukupnog broja pobačaja i pobačaja’na zahtjev’ Varaždinska županija našla se otprilike u statističkoj sredini, pa je tako zabilježeno ukupno 342 pobačaja, odnosno 192 pobačaja ‘na zahtjev’. Prema podacima HZJZ-a, u OB Varaždin prošle je godine izvedeno 56 pobačaja, u OB Čakovec 90 pobačaja, a u OB Zabok 174 pobačaja.
U nastavku donosimo statističku sliku ukupnog broja pobačaja po županijama u 2018. godini.
Grad Zagreb (ukupno 1137/317 legalno induciranih), Primorsko-goranska županija (597/282), Osječko-baranjska (536/194), Istarska (498/223), Splitsko-dalmatinska (473/53), Zagrebačka (442/175), Zadarska (364/121), Sisačko-moslavačka (343/132), Varaždinska (342/192), Međimurska (289/128), Brodsko-posavska (233/32), Krapinsko-zagorska (231/107), Bjelovarsko-bilogorska (223/63), Karlovačka (208/128), Vukovarsko-srijemska (201/51), Koprivničko-križevačka (175/80), Dubrovačko-neretvanska (151/20), Virovitičko-podravska (129/38), Požeško-slavonska (108/30), Šibensko-kninska (84/25) i Ličko-senjska županija (80/35).
M.Horvat/vzaktualno.hr
Većina legalno induciranih pobačaja učinjena je na zahtjev žene (87 posto) i to 4 posto zbog ugroženog zdravlja majke, a 2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda. Prema evidenciji pobačaja, najviše je bilo žena u dobi od 30 do 39 godina (47 posto), dok se 50 slučajeva (2 posto) odnosi na maloljetnice. Među ženama koje su imale legalno inducirani pobačaj najviše je onih bez živorođene djece (32 posto), a 39 posto žena bilo je u braku.
Od 2206 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žena, prema podacima HZJZ-a, u 81 posto slučajeva žene nisu koristile metode kontracepcije, dok je njih 37 posto bilo u braku.
Najviša stopa evidentiranih legalno induciranih pobačaja na 100.000 žena fertilne dobi bila je u Karlovačkoj županiji (554,50/100.000), a najniža stopa u Splitsko-dalmatinskoj županiji (53,78/100.000).
U evidenciji pobačaja prema prebivalištu žene najviše pobačaja bilo je u Gradu Zagrebu, dok je najdrastičniji primjer Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je tek svaki deveti pobačaj bio ‘na zahtjev’, dok ih je gotovo polovica prijavljena u kategoriji ‘ostali abnormalni produkti začeća’. S druge strane, u Primorsko-goranskoj županiji je gotovo svaki drugi pobačaj prijavljen kao legalno induciran.
Najviše pobačaja prošle godine obavljeno je u Kliničkoj bolnici Merkur u Zagrebu (815), a najmanje u Općoj bolnici Hrvatski ponos u Kninu.
Zanimljiv je podatak koji donosi Svjetska zdravstvena organizacija, prema kojem Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije, no trend smanjenja stope prati se u svim zemljama. Slična situacija vidljiva je i u slučaju stopa legalno induciranih pobačaja kod žena iznad 35 godina, dok je stopa takvih pobačaja na 1000 živorođenih u žena ispod 20 godina u Hrvatskoj značajnije niža nego u susjednim zemljama i Europskoj uniji.
Što se tiče ukupnog broja pobačaja i pobačaja’na zahtjev’ Varaždinska županija našla se otprilike u statističkoj sredini, pa je tako zabilježeno ukupno 342 pobačaja, odnosno 192 pobačaja ‘na zahtjev’. Prema podacima HZJZ-a, u OB Varaždin prošle je godine izvedeno 56 pobačaja, u OB Čakovec 90 pobačaja, a u OB Zabok 174 pobačaja.
U nastavku donosimo statističku sliku ukupnog broja pobačaja po županijama u 2018. godini.
Grad Zagreb (ukupno 1137/317 legalno induciranih), Primorsko-goranska županija (597/282), Osječko-baranjska (536/194), Istarska (498/223), Splitsko-dalmatinska (473/53), Zagrebačka (442/175), Zadarska (364/121), Sisačko-moslavačka (343/132), Varaždinska (342/192), Međimurska (289/128), Brodsko-posavska (233/32), Krapinsko-zagorska (231/107), Bjelovarsko-bilogorska (223/63), Karlovačka (208/128), Vukovarsko-srijemska (201/51), Koprivničko-križevačka (175/80), Dubrovačko-neretvanska (151/20), Virovitičko-podravska (129/38), Požeško-slavonska (108/30), Šibensko-kninska (84/25) i Ličko-senjska županija (80/35).
M.Horvat/vzaktualno.hr 
Trgovine preplavili lažni mladi krumpiri – doznajte kako prepoznati pravi domaći!
Poznato je da se u nama susjednom Međimurju proizvode čak tri četvrtine hrvatskog krumpira. Ovih se dana skuplja i skladišti onaj mladi krumpir koji je na putu prema trgovinama, a proizvođači pozivaju kupce na oprez jer se u trgovinama i na tržnicama može naći uvozni mladi krumpir koji uopće nije ono za što se prodaje, pišu Vijest.hr.
Najviše mladog krumpira uvozilo se iz Egipta, no iz Udruge međimurskih proizvođača objašnjavaju kako je riječ o prevari i da krumpir iz Egipta nije ono za što se prodaje.
“Kad se ga izvadi, kad se spakira, kad se utovari na brod, pa zamislite sve te manipulacije s njim, pa njemu trebaju dva-tri tjedna da dođe. To mladi krumpir ne može izdržati, dakle to je još jedna od prevara kupaca, da je to mladi krumpir”, objasnio je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođa merkatilnog krumpira, za Vijesti.hr.
Osim toga, neki su prodavači svoj krumpir znali predstavljali kao međimurski, a da bi tome stali na kraj, iz Udruge najavljuju da uskoro kreću s prodajom svojega krumpira pod zajedničkom robnom markom “međimurski kalamper”.
Kako prepoznati domaći mladi krumpir?
Najfinije i najzdravije je domaće, ali domaće treba znati prepoznati. Možda je kod nekih proizvoda to malo kompliciranije, ali kod mladog krumpira stvar je vrlo jednostavna!
Da biste provjerili je li riječ o pravom mladom krumpiru, dovoljno je da provjerite guli li se lako kožica s krumpira. Ako se guli lako, onda u rukama imate mladi krumpir.
vzaktualno.hr/RTL