Za plaćanja između korisnika RBA to je vrlo jednostavno, jer se sve može obaviti unutar mobilnog bankarstva RBA. U slučaju kad se želi obaviti plaćanje prema nekome tko nije klijent RBA tada se preko SMS-a, Vibera ili WhatsAppa osobi pošalje poruka u kojoj se od nje traži da odobri RBA da upiše njen IBAN u svoju bazu te dopusti da joj se i ubuduće šalje novac na taj način, piše Poslovni.
Plaćanja kroz imenik postala su u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana jedna od najbržerastućih usluga. Primjerice, KEKS Pay je u godinu dana stekao više od 100.000 korisnika, a čak 75 posto njegovih korisnika nisu prije koristili niti jednu uslugu Erste banke. KEKS Pay je, naime, razvijen u okviru Erste banke kao interni startup.
vzaktualno.hr/poslovni.hr 
PO UZORU NA KEKSPAY I IZIPAY Još jedna banka uvela mogućnost brzog plaćanja
Kao i kod konkurencije, tako ni na KlikPayu nije potrebno unositi IBAN da bi se izvršilo plaćanje s jednog na drugi tekući račun nego samo treba odabrati iz imenika osobu kojoj se želi uplatiti novac
Nakon KEKS Paya Erste banke, IziPaya Telekom bankarstva, Zabinog IziPaya te niza sličnih usluga mobilnih banaka, svoju uslugu jednostavnog slanja novca mobitelom uvela je i Raiffeisen banka. RBA je u nadogradnji svog internetskog bankarstva ponudila tu uslugu pod imenom KlikPay, a navela ju je i kao jednu od svojih mjera za ublažavanje utjecaja pandemije COVID-19, piše Poslovni dnevnik.
Kao i kod konkurencije, tako ni na KlikPayu nije potrebno unositi IBAN da bi se izvršilo plaćanje s jednog na drugi tekući račun nego samo treba odabrati iz imenika osobu kojoj se želi uplatiti novac. Sama aplikacija mobilnog bankarstva pamti IBAN. Podaci o plaćanju, odnosno model i poziv na broj, upisuju se sami, automatski.
Za plaćanja između korisnika RBA to je vrlo jednostavno, jer se sve može obaviti unutar mobilnog bankarstva RBA. U slučaju kad se želi obaviti plaćanje prema nekome tko nije klijent RBA tada se preko SMS-a, Vibera ili WhatsAppa osobi pošalje poruka u kojoj se od nje traži da odobri RBA da upiše njen IBAN u svoju bazu te dopusti da joj se i ubuduće šalje novac na taj način, piše Poslovni.
Plaćanja kroz imenik postala su u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana jedna od najbržerastućih usluga. Primjerice, KEKS Pay je u godinu dana stekao više od 100.000 korisnika, a čak 75 posto njegovih korisnika nisu prije koristili niti jednu uslugu Erste banke. KEKS Pay je, naime, razvijen u okviru Erste banke kao interni startup.
vzaktualno.hr/poslovni.hr
Za plaćanja između korisnika RBA to je vrlo jednostavno, jer se sve može obaviti unutar mobilnog bankarstva RBA. U slučaju kad se želi obaviti plaćanje prema nekome tko nije klijent RBA tada se preko SMS-a, Vibera ili WhatsAppa osobi pošalje poruka u kojoj se od nje traži da odobri RBA da upiše njen IBAN u svoju bazu te dopusti da joj se i ubuduće šalje novac na taj način, piše Poslovni.
Plaćanja kroz imenik postala su u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana jedna od najbržerastućih usluga. Primjerice, KEKS Pay je u godinu dana stekao više od 100.000 korisnika, a čak 75 posto njegovih korisnika nisu prije koristili niti jednu uslugu Erste banke. KEKS Pay je, naime, razvijen u okviru Erste banke kao interni startup.
vzaktualno.hr/poslovni.hr 
Cestovni prijevoznici pozivaju Vladu: Smanjite i ukinite parafiskalne namete!
Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika poziva Vladu Republike Hrvatske na promptno postupanje i donošenje konkretnih odluka o smanjenju i ukidanju parafiskalnih nameta.
„Tim nametima se bezobzirno i neutemeljeno opterećuju hrvatski gospodarstvenici već niz godina. Primjerice, tako se prijevoznike opterećuje obvezom plaćanja radiotelevizijske pristojbe za svako pojedinačno teretno vozilo, a posebno su upitne obveze plaćanja naknade za uređenje vode, komunalne naknade, članarine turističkoj zajednici, spomeničke rente.
Već gotovo šest godina inzistiramo na temeljitoj analizi svih tih specifičnih financijskih obveza, a koje posebno sada u jeku pandemije koronavirusa čine dodatni uteg gospodarstvu. U proteklih mjesec dana ove izvanredne situacije svjedočili smo da je ipak moguće smanjiti administrativne zahtjeve, pa time i troškove. Upravo zbog toga smatramo nerazumnim naplaćivanje niza naknada za usluge i dozvole, koje su isto dio takvih parafiskalnih nameta, a koje se mogu ishoditi elektronskim putem, čime se u konačnici smanjuju troškovi rada sustava.
Niti jedan poslovni subjekt ne bježi od svojih financijskih obveza prema državi, međutim te obveze moraju biti pravedne, realne i uzajamne. Opterećivanje gospodarstva nizom nameta koji postoje zbog same činjenice da je netko poslovni subjekt, nikada nije pomoglo razvoju gospodarstva.
Upravo u ovim trenucima nam je potreban čvrsti stav Vlade i detaljna promjena sustava koji iscrpljuje prijevoznike”, ističe se u priopćenju Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
vzaktualno.hr
Niti jedan poslovni subjekt ne bježi od svojih financijskih obveza prema državi, međutim te obveze moraju biti pravedne, realne i uzajamne. Opterećivanje gospodarstva nizom nameta koji postoje zbog same činjenice da je netko poslovni subjekt, nikada nije pomoglo razvoju gospodarstva.
Upravo u ovim trenucima nam je potreban čvrsti stav Vlade i detaljna promjena sustava koji iscrpljuje prijevoznike”, ističe se u priopćenju Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
vzaktualno.hr 
Ludbreg: Prikupljeno više od 60 doza najdragocjenije tekućine
U jučerašnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi održanoj u Vatrogasnom domu u Ludbregu prikupljene su 63 doze krvi, a osam darivatelja je odbijeno.
-Zahvaljujemo poduzećima poslovne zone Istok i svim darivateljima koji su pristupili akciji – poručuju iz Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg.
Bila je to ukupno peta akcija dobrovoljnog darivanja krvi ove godine u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Ludbreg. Do sada su akcije već održane u Svetom Đurđu, Malom Bukovcu te dva puta na području grada Ludbrega.
vzaktualno.hr
Srijeda je idealan dan za Zanzibar, uz Kruzove i World Traveler’s Bar online
Ako ne možete vi ka egzotičnim destinacijama, World Traveler’s Bar će ih dovesti k vama.
Sada već dobro poznati termin, srijedu (22.04) u 19:00 rezervirajte za druženje s Kruzovima, koji će vas slikom i pričom povesti na Zanzibar, afrički otok koji poznaje samo jedan način života – „Hakuna matata“.
Za Laru, Adrianu i Vedrana, popularne Kruzove sigurno već znate, riječka je to putujuća obitelj prepoznatljivog šarma i načina putovanja. Godinama unazad o njihovim avanturama čitate na istoimenom blogu, a u srijedu (22.04.) s njima i na njihov način otputujte na božanstveni Zanzibar.
Odlutajte mislima na obale Indijskog oceana, u istočni dio afričkog kontinenta i prepustite se moći Adrianine riječi i Vedranovog objektiva. Saznat ćete kako izgledaju zanzibarska sela, koliko se od našeg razlikuje klasičan zanzibarski dom, kakav je Stone Town i zašto nigdje nema takvog pijeska kao na obali Indijskog oceana na Zanzibaru.
Čut ćete od Kruzovih i kakvi vas susreti čekaju na Zanzibaru, kakve emocije bude njegovi topli, nasmijani ljudi. O povijesti, spoju kultura i utjecaja, o ljudima i njihovim željama, o plavetnilu oceana i toploti afričkog zraka, o pijesku i plažama – o Zanzibaru, duhovito, iskreno, obiteljski…. Onako kako samo Kruzovi umiju. Jer, kako kažu: „Zanzibar nisu samo plaže. Zanzibar su doživljaji.“
Srijeda, 22.04., točno u 19:00, LIVE na FB stranici World Traveler’s Bar
Kao i uvijek od Kruzovih, doznat ćete i korisne detalje koji se tiču organizacije puta, iskustava koja ne smijete propustiti, hrane koju morate kušati, pa sve do budžeta (u lipu) koji vam je potreban za ovako jedno obiteljsko putovanje.
Smjestite se udobno i otputujte virtualno na Zanzibar uz Kruzove i World Traveler’s Bar.
vzaktualno.hr
Čut ćete od Kruzovih i kakvi vas susreti čekaju na Zanzibaru, kakve emocije bude njegovi topli, nasmijani ljudi. O povijesti, spoju kultura i utjecaja, o ljudima i njihovim željama, o plavetnilu oceana i toploti afričkog zraka, o pijesku i plažama – o Zanzibaru, duhovito, iskreno, obiteljski…. Onako kako samo Kruzovi umiju. Jer, kako kažu: „Zanzibar nisu samo plaže. Zanzibar su doživljaji.“
Srijeda, 22.04., točno u 19:00, LIVE na FB stranici World Traveler’s Bar
Kao i uvijek od Kruzovih, doznat ćete i korisne detalje koji se tiču organizacije puta, iskustava koja ne smijete propustiti, hrane koju morate kušati, pa sve do budžeta (u lipu) koji vam je potreban za ovako jedno obiteljsko putovanje.
Smjestite se udobno i otputujte virtualno na Zanzibar uz Kruzove i World Traveler’s Bar.
vzaktualno.hr 
Stričak u Saboru: „Vlada se odlično nosi s krizom i posljedicama epidemije koronavirusa“ – brojke i brojna priznanja drugih to potvrđuju
Saborski zastupnik iz Varaždinske županije Anđelko Stričak u srijedu je u Hrvatskom saboru naglasio da je Hrvatska jedna od najuspješnijih zemalja u borbi protiv epidemije koronavirusa.
Stričak je u raspravama o dopunama dva zakona po hitnom postupku, onom o strancima te onom o državljanima država članica europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, naglasio i da podrška građana pokazuje da Vlada s premijerom Plenkovićem poduzima odgovarajuće mjere u krizi.
„Iako je mnogima to teško priznati, a brojke na svu sreću ne lažu, Hrvatska je jedna od najuspješnijih zemalja u borbi protiv epidemije koronavirusa i po stopi zaraženih i po stopi smrtnosti“, rekao je Stričak i nastavio:
„O tome nam govore i sljedeći podaci: Belgija ima 492,5 umrlih na milijun stanovnika, Španjolska 437,6, Italija 390,8, Francuska 303,1, Velika Britanija 238,3, Nizozemska 216,2, Švicarska 162,1, Švedska 153,4, Danska 61,5, Njemačka 54,4, Austrija 50,5, Slovenija 35,6, Norveška 30,7, Mađarska 19,5, Češka 17,4, Hrvatska 11,4, Poljska 9,5, Slovačka 2,2.
Iz navedenog možemo zaključiti da aktualna Vlada premijera Plenkovića i Nacionalni krizni stožer pravovremeno donose potrebne odluke, sve službe i institucije dobro odrađuju svoj posao, a isto tako da se građani drže tih preporuka i naputaka.
Kako bi se i dalje uspješno borili protiv epidemije korona virusa bitno je i nadalje smanjivati socijalne kontakte. Upravo iz tih razloga, tj. da što manje građana dolazi na šaltere policijskih postaja, Vlada je nedavno u hitnu saborsku proceduru uputila dopune četiriju zakona kojima je produžen rok važenja za osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole i oružne listove najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.
Danas raspravljamo o sličnoj temi tj. produljenju važenja: potvrda o prijavi privremenog boravka i boravišnih iskaznica za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji te dozvola boravka za državljane trećih zemalja. Svi ti izdani dokumenti važit će im 30 dana od dana prestanka epidemije odnosno sve propisane radnje koje su dužni poduzeti u upravnom postupku mogu obaviti u tom roku.
Svima njima ovim dopunama omogućilo bi se da za vrijeme trajanja epidemije nesmetano borave u Republici Hrvatskoj.
Kad već raspravljamo o borbi protiv korona virusa, a potom i posljedicama, na županijskim i lokalnim razinama bilo je recimo manjih nesnalaženja o čemu nam govore pojedini novinski članci. Npr. “Stožer opomenuo varaždinske liječnike jer se ne drže uputa, ovo je njihov odgovor”. Radi se o medijskom dopisivanju liječnika obiteljske medicine i županijskog stožera Varaždinske županije kojeg vodi ni manje ni više nego zamjenik župana zadužen za zdravstvo, a samim time i nadređeni Domu zdravlja kojem ti liječnici pripadaju. Ne znam gdje još to zamjenik župana ujedno i šef županijskog stožera tijekom ove krize s liječnicima komunicira putem medija.
Zatim, “Racionalan i oprezan potez ravnatelja Opće bolnice Varaždin ili stvarna nestašica zaštitnih maski”. Iz tog članka saznajemo da je najveća briga ravnatelja Opće bolnice u Varaždinu raspodjela zaštitnih maski.
Potom niz članaka o nekom novom ustroju, novim područjima, novim koordinacijama i ustroju civilne zaštite i sl., a u najnovije vrijeme o mjerama za spas gospodarstva.
Pa tako predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije izjavljuje “najznačajniji dogovor postignut je s Varaždinskom županijom. Postignuta je puna suglasnost i razumijevanje problema, što je usklađeno i s namjerama i mogućnostima Županije”.
Ovdje se radi o osnivanju županijskog Fonda solidarnosti za obrtnike. Tim fondom planira se prikupiti oko 1,5 milijuna kuna kojima se planira pomoći obrtnicima u ovoj krizi. Naravno da je svaka pomoć dobrodošla, ali zar zaista ti stručnjaci smatraju varaždinsko gospodarstvo koje čini više od 6600 obrta i tvrtki vrijednosti aktive oko 26 milijardi kuna spasiti s 1,5 milijuna kuna? Što je s nezaposlenima, što s OPG-ima?
Nasuprot tome, Vlada je za spašavanje radnih mjesta na području Varaždinske županije namijenila približno 200 milijuna kuna, a što je očito za te stručnjake ništa“, rekao je Stričak.
„Bez obzira na sva ta regionalno-lokalna pametovanja aktualna Vlada premijera Plenkovića uživa nikad veću potporu: 94% građana smatra da Vlada u borbi s epidemijom korona virusom poduzima odgovarajuće mjere, 80% da se dobro nosi s posljedicama korona virusa, a preko 50% ih smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru“, zaključio je saborski zastupnik iz Varaždinske županije.
vzaktualno.hr
Uz Dan hrvatske knjige pogledajte virtualnu izložbu NSK o ocu hrvatske književnosti
Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. godine 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio svoje najvrednije djelo – spjev Juditu, zahvaljujući kojemu je i stekao naziv oca hrvatske književnosti i hrvatskoga Dantea.
Marulić je Juditu dovršio kao pedesetogodišnjak, a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. godine. Jedan primjerak prvoga izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavni dio Znanstvene knjižnice u Zadru.
Marulićevo stvaralaštvo utjecalo je na mnoge hrvatske književnike od 16. do 20. stoljeća (Petar Hektorović, Petar Zoranić, Barne Karnarutić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Rafael Levaković, Tin Ujević, Tonči Petrasov Marović i dr.). Izniman su uspjeh tijekom 16. i 17. st. doživjeli latinski spisi, koji su mu omogućili da postane prvi hrvatski pisac svjetskoga glasa i jedan od najprevođenijih hrvatskih autora. O njegovoj neprolaznoj vrijednosti i prihvaćenosti svjedoče i brojni članci dostupni na portalima Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi.
Za života najpopularnija su mu bila djela na latinskome, iako je pisao i na hrvatskome i talijanskome jeziku. Djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca, Venecija, 1506.) bilo je velika uspješnica 16. stoljeća i doživjelo je otprilike 60 izdanja na brojnim europskim jezicima: talijanskome (Venecija, 1563.), njemačkome (Köln, 1563.), portugalskome (Lisabon, 1579.), francuskome (Douai, 1585.) i češkome (Prag, 1621.). Zanimljivost je da ga je Sv. Franjo Ksaverski nosio sa sobom na svoje slavno misijsko putovanje kao jedinu knjigu uz brevijar i katekizam.
Osim spomenutih, Marulić je autor i brojnih drugih vrijednih djela: Evangelistarium (Venecija, 1516.), Quinquaginta parabolae (Venecija, o. 1510.), De humilitate et gloria Christi (Venecija, 1519.), Epistola … ad Adrianum VI. (1522.), De laudibus Herculis (Venecija, 1524.), Davidias (Zagreb, 1954.) i dr. Godine 1995. u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu pronađeni su dotad nepoznati Marulićevi latinski stihovi, u kojima se predstavlja i kao pjesnik ljubavne i satirične tematike (Glasgowski stihovi, Zagreb, 1999.).
Marulićeva Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) dostupna je u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a njegovi život i djelo predstavljeni su u virtualnoj izložbi Marko Marulić koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica priredila u suradnji s udrugom kulturnih radnika, znanstvenika, književnika i ostalih umjetnika Književni krug Split te Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkoga kruga Marulianum.
Marulićevi život i rad prikazani su kroz njegova najpoznatija djela. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika.
Izložbu pogledajte na poveznici virtualna izložba Marko Marulić.
vzaktualno.hr
Stožer: 42 novozaraženih u Hrvatskoj, novo žarište u koprivničkom domu za starije
U Hrvatskoj je u protekla 24 sata potvrđeno 42 novozaraženih koronavirusom, ukupno ih je do sada 1950, umrlih nema, a novo žarište je koprivnički dom za starije, izvijestio je u srijedu Nacionalni stožer civilne zaštite, piše Hina.
“U proteklom 24-satnom razdoblju imamo 42 novih dijagnosticiranih bolesnika s Covidom-19, što daje ukupan broj od 1950 bolesnika”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Nijedna osoba nije umrla pa je broj ukupno umrlih u Hrvatskoj isti – 48.
Testirano je ukupno 27.614 osoba, među kojima njih 1340 u protekla 24 sata.
Hospitaliziranih je 314, tri manje u odnosu na jučer. Na respiratoru je 19 bolesnika, jedan više u odnosu na jučer.
Oporavljenih, odnosno otpuštenih iz bolnice je 457, 33 više nego jučer, oporavljenih kod kuće je 412, što je 35 više nego jučer.
Od početka epidemije u Hrvatskoj je ukupno 869 izlječenih osoba, odnosno 68 više nego jučer.
Beroš je izvijestio da je novo žarište u jedno domu za starije u Korpivnici gdje su 13 pozitivnih korisnika, dva pozitivna zaposlenika i dva pozitivna kontakta.
“Iz tog područja dolazi značajan broj zaraženih i oni su danas u ukupnom broju”, dodao je.
Osvrnuo se i na istraživanje londonske škole prema kojem je u Hrvatskoj reprodukcijski broj R koji je najbolji parametar koji pokazuje širenje infekcije u Hrvatskoj 0,8.
“To znači da jedan oboljeli zarazi jednog u okolini”, naglasio je Beroš, ustvrdivši da to pokazuje kako mjere pokazuju rezultate. Zahvalio je građanima koji mjere poštuju, medijima koji ih komuniciraju i stručnim članovima stožera koji su ih osmislili.
Vezano za nalaz zdravstvene inspekcije u splitskom domu za starije koji je danas trebao biti gotov, Beroš je zbog “kompleksnosti samog predmeta” zamolio vremena još koji dan za adekvatno promišljanje oko njega jer “odluke žele donijeti utemeljeno”.
vzaktualno.hr / hina.hr
Koronavirus na maskama i rukavicama ostaje do 72 sata. Kako ih sigurno odložiti nakon korištenja?
Preporuka je nositi ih, no kakva je preporuka kada ih se želite riješiti? Kamo ih odložiti – u komunalni otpad ili biootpad?
Zaštitne maske i dalje su u ljekarnama najtraženija roba. Cijene im skaču u nebo, a bez njih ne bi trebali ni do trgovine. Nekoliko je najpopularnijih vrsti zaštitnih maski – kirurške i one s FFP zaštitom. I jedne i druge imaju ograničeni rok trajanja, piše Dnevnik.hr.
Ovih dana odbačene zaštitne maske mogu se pronaći u kontejnerima za otpad, ali često budu odbačene i pored njih. Otpada, koji je i inače izvor raznih zaraza, sada ima i dodatno, a koronavirus na rukavicama i maskama zadržava se i duže od 72 sata.
Zaštitne maske i rukavice bi nakon skidanja trebalo staviti u plastičnu vrećicu, vrećicu zatvoriti, staviti u još jednu vrećicu i sve to ostaviti 72 sata prije nego vrećicu bacimo u obični komunalni otpad. Tako odbačene maske i rukavice ne predstavljaju opasnost.
U bolnicama je zbrinjavanje zaštitne opreme ipak malo drugačije. Sva oprema koja se koristi u radu s oboljelima i suspektnima na COVID-19 odlaže se u čvrste kutije i vozi na spaljivanje, piše Dnevnik.hr.
Na primjer, samo u pulskoj Općoj bolnici u jednom danu se baci 750 kirurških i 50 FFP zaštitnih maski. Rukavice se isto tako odlažu u medicinski zarazni otpad.
Najjeftinija i najučinkovitija metoda zaštite od infekcije i dalje je pranje ruku, upozorava struka.
vzaktualno.hr/dnevnik.hr
Zaštitne maske i rukavice bi nakon skidanja trebalo staviti u plastičnu vrećicu, vrećicu zatvoriti, staviti u još jednu vrećicu i sve to ostaviti 72 sata prije nego vrećicu bacimo u obični komunalni otpad. Tako odbačene maske i rukavice ne predstavljaju opasnost.
U bolnicama je zbrinjavanje zaštitne opreme ipak malo drugačije. Sva oprema koja se koristi u radu s oboljelima i suspektnima na COVID-19 odlaže se u čvrste kutije i vozi na spaljivanje, piše Dnevnik.hr.
Na primjer, samo u pulskoj Općoj bolnici u jednom danu se baci 750 kirurških i 50 FFP zaštitnih maski. Rukavice se isto tako odlažu u medicinski zarazni otpad.
Najjeftinija i najučinkovitija metoda zaštite od infekcije i dalje je pranje ruku, upozorava struka.
vzaktualno.hr/dnevnik.hr 
Štromar: Prva procjena je da će sanacija štete od potresa iznositi oko 42 milijarde kuna
Stručnjaci Građevinskog fakulteta u Zagrebu i Komore inženjera građevinarstva izradili model procjene štete
Prema prvoj preliminarnoj i okvirnoj procjeni iznos štete od razornog potresa koji se dogodio prije točno mjesec dana je oko 42 milijarde kuna, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.
Struka sastavljena od projektanata zidanih konstrukcija koji imaju iskustva u složenim projektima rekonstrukcije različitih zgrada, od jednostavnih obiteljskih kuća do pojedinačnih kulturnih dobara od iznimnog značaja, razradila je pet različitih modela procjene štete od potresa u Zagrebu, a troškovi sanacije po modelu koji smatraju optimalnim iznosili bi oko 42 milijarde kuna. Ta preliminarna procjena služit će kao okvir za daljnje planiranje.
Štromar je zahvalio Građevinskom fakultetu i Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva s kojima je Ministarstvo graditeljstva okupilo dvadesetak stručnjaka, koji su detaljno razradili petnaestak primjera zgrada različite složenosti te su za njih predvidjeli metode obnove i razradili troškove svake razine obnove koje su u skladu s novim Zakonom.
Primjeri su razrađeni za obiteljske kuće, višestambene zgrade – stambene, mješovite i poslovne namjene, javne zgrade pri čemu se posebno ističu bolnice, škole, vrtići, fakulteti te zgrade kulturne baštine.
Veliki posao predstavlja upravo obrada podataka s terena koji se unose u GIS sustav na temelju pregleda statičara, pri čemu je dosad pregledano više od 12.000 zgrada.
-Velik posao su odradili i za desetak dana vjerujemo da će doći do kraja. Ti podaci će nam također dati puno jasniju sliku, no sve su to još uvijek procjene i odstupanja će sigurno biti, no potrebne su nam kako bismo spremali programe i izvore financiranja – zaključio je Štromar.
vzaktualno.hr
Štromar je zahvalio Građevinskom fakultetu i Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva s kojima je Ministarstvo graditeljstva okupilo dvadesetak stručnjaka, koji su detaljno razradili petnaestak primjera zgrada različite složenosti te su za njih predvidjeli metode obnove i razradili troškove svake razine obnove koje su u skladu s novim Zakonom.
Primjeri su razrađeni za obiteljske kuće, višestambene zgrade – stambene, mješovite i poslovne namjene, javne zgrade pri čemu se posebno ističu bolnice, škole, vrtići, fakulteti te zgrade kulturne baštine.
Veliki posao predstavlja upravo obrada podataka s terena koji se unose u GIS sustav na temelju pregleda statičara, pri čemu je dosad pregledano više od 12.000 zgrada.
-Velik posao su odradili i za desetak dana vjerujemo da će doći do kraja. Ti podaci će nam također dati puno jasniju sliku, no sve su to još uvijek procjene i odstupanja će sigurno biti, no potrebne su nam kako bismo spremali programe i izvore financiranja – zaključio je Štromar.
vzaktualno.hr 
Motociklist prebrzom vožnjom izazvao nesreću i završio u bolnici
Jedna je osoba ozlijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila jučer oko 16 sati u Vinogradima Ludbreškim, izvijestila je PU varaždinska.
Muškarac starosti 45 godina upravljao je motociklom nizbrdicom u smjeru Hrastovskog. Dolaskom do desnog oštrog, nepreglednog zavoja, zbog neprilagođene brzine stanju i karakteristikama kolnika, izgubio je nadzor nad upravljačem i pao s motociklom na kolnik. Motocikl je u klizanju prešao na suprotnu prometnu traku te udario u prednju lijevu stranu osobnog vozila kojim je iz suprotnog smjera upravljao 73-godišnjak.
U prometnoj je nesreći ozlijeđen vozač motocikla te mu je medicinska pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin. Njegove će se ozljede okvalificirati naknadno.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr