Pandemija koronavirusa u posljednja gotovo dva mjeseca potpuno je okrenula život u Hrvatskoj, ali i u Europi i svijetu. Kako se Varaždinska županija nosi s epidemijom i kako će nam izgledati život nakon koronavirusa? Ovo su odgovori iz Varaždinske županije. Kakva je situacija u županiji vezano uz epidemiju koronavirusa? U Varaždinskoj županiji nakon deset dana bez zabilježenih slučajeva oboljenja od koronavirusa danas imamo jedan, tako da je trenutno situacija pod kontrolom. Ukupan broj oboljelih i dalje 33, a ozdravile su ukupno 23 osobe. Na liječenju u Općoj bolnici Varaždin nalazi se 9 osoba i dobrog su općeg stanja, dok se jedna osoba nalazi na respiratoru u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Međutim, ne smije se zanemariti ni činjenica da smo po broju osoba koje su u mjeri samoizolacije na visokom drugom mjestu, odmah iza Grada Zagreba. U mjeri samoizolacije trenutno se nalazi 1.332 osobe. Ukupni broj testiranih do 19. travnja u Varaždinskoj županiji je 915. Brisevi se uzimaju i u izdvojenoj COVID-19 ambulanti Doma zdravlja u Kolodvorskoj ulici. Gledajući odnos broja testiranja i COVID-19 pozitivnih, Varaždinska županija testira dvostruko više osoba sa sumnjom na koronavirus u odnosu na nacionalnu razinu. Međutim, bilo bi neozbiljno i neodgovorno koncentrirati se isključivo na brojke koje nam idu u prilog te zbog toga i dalje pozivamo sve građanke i građane Varaždinske županije da se drže preporuka Nacionalnog stožera. Posebno je važno naglasiti da je prvog dana uvođenja mjere kontrole kretanja Varaždinska županija naredila lokalnim stožerima jedinica lokalne samouprave i poslovnim subjektima dostavu svih podataka o izdanim propusnicama, bez obzira što je Nacionalni stožer to propustio učiniti. Tako smo omogućili potpunu kontrolu i provedbu mjere, sedam dana ranije od drugih dijelova Hrvatske, a nakon toga je Nacionalni stožer ispravio svoj propust. Istoga tako, od posebne je važnosti da uz Zagreb, Split i Osijek, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije ima ljude, certifikate i opremu za provođenje vlastitih testiranja, pa se u Varaždinskoj županiji radi dvaput više testiranja nego na nacionalnoj razini, posebno za zdravstvene djelatnike i djelatnike domova za starije osobe. Broj ljudi u kontroliranoj samoizolaciji od samog početka krize je bio daleko najveći u Hrvatskoj, što je, uz intenzivnu kontrolu Epidemiološke službe i Policijske uprave varaždinske, do sada pomoglo suzbijanju pandemije. Molim Vas kraći komentar mjera koje je donijela Vlada RH-a kako bi smanjila negativan utjecaj epidemije koronavirusa na gospodarstvo i što se na lokalnoj razini može učiniti da se pomogne gospodarskom sektoru? Za pohvalu su Vladine mjere, a koje su više-manje pratile prijedloge koje je osobno dao župan Radimir Čačić. Nije dobro da je upotrijebljen činovnički model po kojem tvrtke s padom prihoda od 50 do 80 posto dobivaju odgodu plaćanja, a one čiji prihodi padnu ispod 50 posto potpuno se oslobađa od prireza i doprinosa. Time se otvara prostor za manipulacije i neizbježnu odgodu izdavanja računa kako bi se palo ispod 50 posto. Mjera koju je predložio župan Čačić predviđala je da se tvrtke oslobađaju davanja proporcionalno padu prihoda u odnosu na 2019. godinu. Nije dobro ni to što je izostalo formiranje jamstvenog fonda na nacionalnoj razini, koji bi davao garancije tvrtkama, čime bi se rješavao problem likvidnosti. To Hrvatska mora napraviti, ne samo za turizam i izvoz, nego za cjelokupno gospodarstvo. Kakav nas život očekuje nakon okončanja epidemije i kada se ukinu sve mjere? Kakvu situaciju u gospodarstvu očekujete na području županije i koje ćete mjere štednje i racionalizacije poduzeti budući da će se posljedice gospodarske krize osjetiti prilikom punjenja proračuna? Kakav nas život očekuje, zasad je teško i nezahvalno prognozirati. Kad su u pitanju prihodi Varaždinske županije, neupitno je da će biti manji budući da je na razini ožujka zabilježena stagnacija prihoda, odnosno evidentiran je blagi pad. Jasnu sliku o posljedicama za travanj imat ćemo početkom svibnja. Izvorni budžeti županija se s 80 posto pune od poreza na dohodak, čije će uplate biti smanjene i/ili odgođene, čime i županije u okviru Vladinih mjera doprinose opstanku gospodarstva. Varaždinska županija će primarno štedjeti na plaćama službenika i namještenika te dužnosnika. Službenicima i namještenicima Varaždinske županije, kao i svim zaposlenicima ustanova i tvrtki u vlasništvu Županije plaće će biti smanjene za 20 posto, zamjenici župana odrekli su se 20 posto neto plaće, dok se župan odrekao svoje plaće u humanitarne svrhe još na početku mandata, a sada će mu za 20 posto biti smanjena naknada. Ta sredstva će biti preusmjerena u poseban fond od 1,5 milijuna kuna za bespovratnu pomoć obrtnicima najpogođenijima epidemijom koronavirusa, a uz to će Županija za njih osigurati i kreditna obrtna sredstva u ukupnom iznosu od 5 milijuna kuna uz preuzimanje 80 posto garancije. Pravo na bespovratna sredstva imat će svi obrtnici na području Varaždinske županije, izuzev Grada Varaždina, koji imaju zatvorenu djelatnost i koji nemaju niti jednu osnovu po kojoj mogu raditi. Županija će za mjesece ožujak i travanj ove godine na njihov račun isplatiti pomoć, i to 3.000 kuna za one s do 10 zaposlenih, odnosno 5.000 kuna za one s više od 10 zaposlenih. Sredstva za ovu namjenu će se osigurati rebalansom županijskog proračuna za 2020. godinu, i to pretežno smanjenjem plaća službenika, namještenika i dužnosnika, kao i smanjenjem plaća zaposlenika ustanova i poduzeća u vlasništvu Županije. Obrtnicima će se sredstva isplaćivati na temelju popunjenog on-line obrasca počevši od 20. travnja 2020. godine. Što je s brojnim projektima koji se provode na području županije? U Varaždinskoj županiji i dalje se provode projekti sufinancirani bespovratnim EU sredstvima. Završena je energetska obnova Druge gimnazije Varaždin i Srednje škole Ivanec, a radovi se odvijaju u Srednjoj školi Arboretum Opeka i u osam područnih škola – Drenovec, Prigorec, Kuljevčica, Gačice, Podevčevo, Ladanje Gornje, Nova Ves Petrijanečka, Gornja Poljana. Uredno se odvijaju i radovi na energetskoj obnovi Vodotornja u centru Varaždina, dok su u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin trenutno obustavljeni unutarnji radovi. U Općoj bolnici Varaždin se također radi uz smanjeni intenzitet tako da napreduju radovi na energetskoj obnovi zgrada Poliklinike, Mikrobiologije i RTG-a te Psihijatrije, kao i na obnovi zgrada u Klenovniku. Isto tako, uredno se odvija energetska obnova objekata Minerva, Terme, Konstantinov dom i Konstantinova kupelj, dok su za energetsku obnovu Lovrine kupelji počeli pripremni radovi. Osim što traju radovi, u Županiji se pripremaju novi projekti. Za objekt u bivšoj vojarni u Optujskoj ulici, za zgradu Zapovjedništva iz 1940. godine građenu za potrebe tadašnje Kraljevske jugoslavenske vojske, priprema se projekt energetske obnove. Također se priprema projekt vezan uz jahaonu u bivšoj vojarni u Optujskoj. U planu je osnivanje Konjičkog centra Varaždinske županije za rekreativno i rehabilitacijsko jahanje, kao i školu jahanja za različite uzraste „mali husari“ i drugo, a uz to i uređenje Prezentacijskog centra Varaždinske husarske granične pukovnije. Varaždinska županija je postala vlasnik dvorca Šaulovec, za koji je izdvojila 2 milijuna kuna, tako da je u tijeku snimanje stanja objekta, a usporedno s tim se izrađuju projekti. Započele su i pripreme za osnivanje Zavoda za zaštitu kulturne i prirodne baštine, a u sklopu Javne ustanove Priroda. Zavod bi upravljao kulturnim i prirodnim dobrima u Varaždinskoj županiji, među kojima su, uz dvorac Šaulovec i zgradu Zapovjedništva u Optujskoj, arboretum Opeka, špilja Vindija, ugasli vulkan Gaveznica, Gomila u Jalžabetu, Arheološki lokalitet u Varaždinskim Toplicama te Županijska palača. Za Gomilu u Jalžabetu, lokalitet s najznačajnijom nadgrobnom gomilom Haltštatske kulture u Europi i izuzetnim nalazima, pokrenut je projekt otkupa zemljišta. n.kalajdžija / vzaktualno.hr

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar u intervjuu Hini najavljuje da Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom uskoro ide u javnu raspravu, kako bi čuli što građani misle o njemu i dali im mogućnost da iznesu svoje prijedloge. Štromar priznaje da s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem, s kojim zajedno ide u taj posao, ima sukoba “koliko hoćete”, ali da sada, kada se radi o krovu nad glavom i sigurnosti građana, nije vrijeme za njih. Što se tiče termina održavanja parlamentarnih izbora, Štromar kaže da bi, s obzirom na epidemiju koronavirusa, u tome trebali zadnju riječ imati epidemiolozi, a da je službeni rok kraj godine. Pri tome tvrdi da HNS, kojem će uskoro možda biti na čelu, na izbore neće ići ni s HDZ-om ni s SDP-om. Kada se očekuje donošenje novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice? Moj osobni i cilj ove Vlade je omogućiti građanima da se što prije vrate doma, a da se grad obnovi u skladu sa svim pravilima i standardima koje struka nalaže te da osiguramo transparentno trošenje sredstava. Očekujemo da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje, no uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji dokument sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga prijedlog ide na javno savjetovanje kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge. Želimo da se u javnu raspravu uključe svi koji do sada nisu bili uključeni, iako su se preko komora i fakulteta uključili mnogi, a ne samo 40-ak stručnjaka koji su direktno radili na zakonskim aktima. Javna rasprava trajat će možda nešto kraće od uobičajenog, ali isključivo iz razloga da se sve procedure ubrzaju i da se što prije krene s obnovom. Koji su Vam nakon toga daljnji koraci? Paralelno pripremamo program mjera koje nakon stupanja Zakona na snagu donosi Vlada, a tim će se programom preciznije definirati sam postupak obnove, od javne nabave pa do pojedinih postupaka koje će definirati struka. Ja sam optimist posebno sada nakon rasprava sa stručnjacima jer su bili konstruktivni i puno su pomogli. Paralelno radimo i na preventivnoj sanaciji. Mnogi se ne mogu vratiti u svoje stanove, a oni koji su se vratili nemaju toplu vodu. Zato ponovo apeliram na upravitelje zgrada da poduzmu sve, posebice na pripremi projektne dokumentacije za sanaciju dimnjaka. Ova Vlada će osigurati sredstva i za sufinanciranje sanacije dimnjaka i ugradnje novih bojlera, a osigurat će se i sredstva za ojačanje statike zgrada, kao i za gradnju kuća onima kojima su srušene. Tu imamo i brojne javne zgrade, prioritet je obnoviti škole, bolnice, a zatim i simbole Zagreba, muzeje, crkve, kazališta… Znaju li se okviri tog sufinanciranja? Organizirana obnova zgrada započet će po donošenju zakona, no već sada radimo na pribavljanju sredstava iz različitih izvora da se šteta sanira (državni i gradski proračun, EU fondovi, donatorska konferencija i sredstva pričuve). Prije obnove, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. Bilo bi neozbiljno govoriti o ciframa dok nemamo kompletnu procjenu štete, ali na tome se intenzivno radi i vrlo brzo ćemo imati iznose. Šteta je sigurno ogromna. Negdje će obnova trajati godinama i tu Grad i država moraju ponuditi rješenja za ljude koji su ostali bez krova nad glavom. Svakodnevno se održavaju koordinacijski sastanci i radne podskupine s predstavnicima struke. Ima radova koji su hitni, na kojima radimo paralelno i s kojima možemo pomoći neovisno o donošenju Zakona. Mnogi su ostali bez grijanja i tople vode zbog oštećenih dimnjaka i tu ćemo pomoći odmah. Ministri Ćorić i Marić su brzo reagirali na naš poziv, uključio se i premijer Plenković i tako smo i došli do odluke da država osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje dijela potrebnih radova. Vode se razgovori sa Svjetskom bankom oko sufinanciranja sanacije dimnjaka na zgradama koje su oštećene u potresu, a s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike radi se na modelu za sufinanciranje kupnje novih kondenzacijskih bojlera. Kad bi mogle biti prve procjene? Statičari nisu još ni obišli sve oštećene zgrade. Kad ste spomenuli statičare, teško mi je naći riječi da im zahvalim. Ti ljudi su od potresa, od 22. ožujka, na terenu, odradili su lavovski posao. Dosad su pregledali više od 11.000 zgrada, a njihov posao je bitan zbog sigurnosti građana, ali je i temelj za daljnje procjene ukupne štete. Da bi što prije dobili iznos štete, Ministarstvo je s Građevinskim fakultetom i Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva okupilo radnu skupinu od preko 20 stručnjaka, mahom projektanata zidanih konstrukcija koji imaju iskustva u složenim projektima rekonstrukcije različitih zgrada, od jednostavnih obiteljskih kuća do pojedinačnih kulturnih dobara od iznimnog značaja. Stručnjaci su detaljno razradili petnaestak primjera zgrada različite složenosti te su za njih predvidjeli metode obnove te će na temelju toga razraditi troškove svake razine obnove koje su u skladu s novim Zakonom. Tako da ćemo okvirni iznos štete imati vrlo skoro. Država ide u taj posao zajedno s Gradom Zagrebom. Znači li to da nema više nesuglasica između Vas i Milana Bandića? Sukoba imamo koliko hoćete, ali ovo nije vrijeme za upiranje prstom, dokazivanja i osobne tenzije. Nemam problema s tim da sjednem s kim god treba i koliko god puta treba, a sve razumne prijedloge ću uvažiti. One druge nemam namjeru komentirati. Nemamo pravo na osobne sukobe dok se radi o krovu nad glavom i sigurnosti građana. Treba nam sinergija svih službi Grada Zagreba i Vlade, a posebice struke. Radimo intenzivno na tome. Mogu li građani ipak krenuti sami sa sanacijom dok se čeka Zakon? Nezadovoljstvo u centru Zagreba raste. Građani Zagreba, ali i dijela Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije su preživjeli traumu. Nije ovo sitnica. Ljudi nemaju svoj dom i sve što kažu su u pravu. Naše je da riješimo u hodu stvari, pa i one koje nisu u našem resoru i koje stoje neriješene godinama. Nema sad tko je kriv. Više puta me se prozivalo da mi se žuri. Da, žuri mi se jer ti ljudi ne mogu čekati. No, s druge strane taj Zakon mora biti utemeljen na onome što kaže struka. Zato smo zajedno sjeli za stol, uključena je sva struka. Trebaju nam najbolji od konzervatora, inženjera, arhitekata do toga da želimo i dobre mehanizme financijske kontrole kako bismo odmah odmakli lovce u mutnom koji se pojave kad su velike javne investicije u pitanju. Dio građana želi samostalno i odmah krenuti s obnovom, što naravno mogu, i radimo na tome da se omogući povrat sredstava za sve zahvate koji će biti obavljeni prema pravilima struke. Trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja na način da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koje su oštećene. Tako je moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe za izradom projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba. Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebno je izraditi posebni projekt. Apeliram na upravitelje zgrada da se prime posla, na njima je da angažiraju inženjere građevinarstva i strojarstva i da dogovore hitne sanacije. Premijer Plenković pozvao je ministre da ponude prijedloge za gospodarsko reaktiviranje. S čime ćete Vi izaći pred premijera? Prijedloge smo poslali, ali više o tome nakon što svoj dio kažu epidemiolozi. Građevina je jedna od grana koja najbrže pokreće gospodarstvo. Radimo i dalje intenzivno na digitalizaciji da možemo lakše i jednostavnije izdavati dozvole. Druga stvar je da trebamo osigurati dobavljanje građevinskog materijala preko trgovačkih lanaca i tvornica, osigurati radna mjesta za radnike u građevinskoj industriji te osigurati dovoljno radnika u građevini. Silom prilika nam se vraćaju ljudi koji su prije otišli iz Hrvatske, a građevina je grana gdje mogu naći posao. Iz drugih grana djelatnosti u kojima neće biti posla, jedan dio radnika će se preusmjeriti u građevinu i očekujem da ćemo imati dovoljno radne snage. Bitna su nam poduzeća, obrtnici, oni koji su zadnje tri-četiri godine opet prodisali. Imamo bazu, tako da se ne bojim ni za obnovu Zagreba i okolice. Spremni smo za to. Ali, svugdje gdje se radi moramo pratiti epidemiologe, jer prvenstveno moramo misliti o zdravlju ljudi, a onda je gospodarstvo odmah tu, sljedeće. Što mislite kada će početi oporavak? Industrija, prehrambena industrija, poljoprivreda, građevina će morati sada dati veći obol, jer nećemo imati turizma kakvog smo imali. Ali, to je i prilika da IT i brojne druge grane koje su manje osjetljive na ovakve šokove dignemo na višu razinu. Imamo veliku priliku i vjerujem da ćemo je iskoristiti. Između one prošle krize i ove gospodarstvo nam je poraslo, imali smo odgovorno vođen proračun, kontrolirala se potrošnja, smanjili smo udio javnog duga u BDP-u. Ova kriza je drugačija, moguće i teža, ali mi smo u boljoj poziciji nego tada. Subvencioniranje stambenih kredita za mlade se nastavlja? Subvencije idu dalje, bit će do kraja mjeseca otvoren natječaj, vidim da su banke dobro organizirane, sve više ima elektronskih prijava i već smo blizu 2000. Garancija je svima koji će predati svu potrebnu dokumentaciju u roku da će za njihov kredit biti osigurana subvencija. Dosad je već više od 9000 mladih riješilo svoje stambeno pitanje, imaju svoj dom, rodilo se oko 1500 djece u tim obiteljima. Također, banke su odobrile moratorij na kredite i apliram na banke da nađu povoljniji model. Smatrate li da je ova kriza prilika da se neke stvari u državi srede? U Ministarstvu dvije godine uporno radimo na digitalizaciji. Sad vidimo koliko se institucija u kratkom roku prebacilo sa šaltera na internet. Svaka kriza je i prilika, ja u to vjerujem i trebamo je iskoristiti. Odluka Vlade je da se u ovom trenutku ne zapošljava. Moramo razmišljati i što će nas dočekati za nekoliko mjeseci ili godinu dana i moramo disati onako kako diše gospodarstvo. Sigurno da građani zaslužuju efikasniju državu. Manje šaltera, manje pečata, manje dizanja rampi i država neće biti ništa slabija, ali će biti jeftinija i učinkovitija. Treba nam restrukturiranje javne uprave koje će podrazumijevati digitalizaciju, smanjivanje i prekvalifikaciju. Šteta što u to nismo krenuli ranije, ali isto tako svi smo za promjene osim kad treba mijenjati stvari u svom dvorištu. Sad više izbora nema. U HNS-u morali su se zbog krize prolongirati unutarstranački izbori. Vi ste, uz Borisa Blažekovića kandidat za novog predsjednika. Očekujete li da ćete pobijediti? Sabor stranke održat će se 24. svibnja. U slučaju da i dalje na snazi budu restriktivne mjere, glasovanje za tijela stranke održat će se elektroničkim putem. Živim i dišem s HNS-om gotovo tri desetljeća i kad prevrtim film zaista sam se u politici nagledao svega, i dobrog i lošeg i jasno mi je zašto ljudi ne vjeruju u politiku. Želim vratiti povjerenje, a hoće li članovi prepoznati da sam ja najbolje rješenje vidjet ćemo uskoro. HNS treba promjenu, a od mene sigurno nečete čuti da danas govorim jedno, a sutra radim drugo. U HNS-u se pripremate i za parlamentarne izbore. Kada se očekuju? Trenutno se isključivo bavim poslom u ministarstvu, ali i nastojim što više komunicirati s članstvom. Što se termina izbora tiče, vidio sam nagađanja, ali u toliko smo neizvjesnoj situaciji zbog koronavirusa da se ne želim baviti nagađanjima. Po meni bi zadnju trebali imati epidemiolozi. Službeni rok za održavanje redovnih parlamentarnih izbora je između 15. studenog i 15. prosinca. HNS na izbore sigurno neće ići u koaliciji ni s HDZ-om ni s SDP-om. Koalicija nakon izbora ovisi o tome tko prihvati naše prijedloge koje ćemo iznijeti u kampanji. Reforma obrazovanja je maraton, prvi dio je uspješno savladan i sada vidimo koliko je bila važna i koliko je bitno da je vodi osoba poput Blaženke Divjak. Sjetimo se da su neki kritizirali digitalizaciju, pa čak i informatiku u školama, a sad zemlje poput Velike Britanije uzimaju naša iskustva i implementiraju ih u svoj sustav školstva u ovoj krizi. Puno smo napravili u osnovnom i srednjem školstvu, a sada moramo reformirati i visoko školstvo, moraju naši fakulteti ići prema vrhu na ljestvicama. vzaktualno.hr / hina.hr