SUNČANI USKRS Temperatura danas i do 26 stupnjeva
Vrijeme danas bit će većinom sunčano i iznadprosječno toplo. Mjestimice će biti male do umjerene naoblake, a u gorskim predjelima poslijepodne postoji mala mogućnost za kratkotrajni lokalni pljusak. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni, u Slavoniji jugoistočni, a prema kraju dana na Jadranu će zapuhati jugo. Ujutro duž obale mjestimice burin. Najniža jutarnja temperatura većinom od 3 do 8, na Jadranu od 10 do 15, a najviša dnevna između 21 i 26 °C.
Uz povoljne biometeorološke prilike, većina ljudi će imati dobar san i odmor noću, te dobro raspoloženje danju. Stoga će se moći lakše kontrolirati i podnositi ograničeni izlazak na otvoreno u vrijeme aktualne pandemije. Ni meteoropati niti kronični bolesnici neće imati tegobe uzrokovane vremenom.
vzaktualno.hr/dhmz
HZJZ izdao nove upute o korištenju namirnica
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u svojoj su rubrici “Živjeti zdravo kod kuće” istaknuli važnost biranja namirnica koje će osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala.
“Kad razmišljamo o opskrbi, skladištenju i strateškom korištenju namirnica važno je birati namirnice koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. Raznolikost ćemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica”, poručili su iz HZJZ-a
Voće i povrće
Kad je riječ o voću i povrću, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije dnevno je potrebno unijeti najmanje 400 g voća i povrća, odnosno pet porcija.
“Dobar izbor voća su agrumi poput naranče, klementine i grejpa, kao i banane i jabuke, koje se mogu izrezati na manje komade i zamrznuti za kasniju konzumaciju ili dodati u smoothie. Povrće koje se ne kvari brzo i koje se može duže vrijeme skladištiti je korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle i repe te povrće poput kupusa, brokule i cvjetače. Češnjak, đumbir i luk dobro je imati uvijek imati u zalihama jer daju aromu, bogatiji okus i hranjivost obroku”, naveli su.
Odličan izbor je i sve smrznuto voće. “Još uvijek sadrže visoku razinu vlakana i vitamina, a ponekad su i povoljniji od svježe opcije. Smrznuto voće može se nakon odmrzavanja dodati u sokove, smoothieje i razne kaše ili dodati u jogurt. Smrznuto povrće je hranjivo, brzo za pripremu i može pomoći u postizanju preporučene dnevne količine povrća čak i kod oskudne opskrbe svježom hranom”, napomenuli su.
Grah, slanutak, leća i ostale mahunarke značajan su izvori biljnih bjelančevina, vlakana, vitamina i minerala. Nisu lako kvarljive namirnice, odlično se kombiniraju s drugim namirnicama i mogu koristiti za pripremu raznih jela: gulaša, juha, namaza i salata.
Cjelovite (integralne) žitarice i škrobno povrće
Integralna riža i tjestenina, zob, heljda i druge nerafinirane, cjelovite žitarice odličan su izbor jer imaju dugi rok trajanja, lako se mogu pripremiti i doprinose unosu vlakana. Nezaslađeni krekeri i integralni kruh također su dobra opcija. Kruh se može zamrznuti za kasniju upotrebu, idealno u kriške za lakše odmrzavanje i očuvanje svježine. Škrobno povrće poput krumpira i batata dobar su izvor složenih ugljikohidrata. Mogu se peći, kuhati u malo vode ili kuhati na pari. Za očuvanje vitamina i okusa nemojte guliti koru prije kuhanja ili pečenja.
Kad je riječ o suhom voću, orašastim plodovima i sjemenkama, bitno je da su bez dodanog šećera i soli, a mogu poslužiti kao mali zdravi zalogaji ili se mogu dodavati kašama (pr. zobena kaša), salatama i drugim jelima. Maslaci ili namazi od orašastih plodova i sjemenki također su dobar izbor, ali pod uvjetom da u svom sastavu nemaju dodani šećer, sol ili djelomično hidrogenirano ili palmino ulje, nego je sastav 100 posto orašasti plod ili sjemenka ( pr. maslac od sezama ili badema).
Jaja su odličan izvor proteina i hranjivih tvari i čest su sastojak raznih jela. Odlučite se za kuhanje ili pečenje umjesto prženja.
Konzervirano povrće i riba, mlijeko i mliječni proizvodi
Iako je svježe ili smrznuto povrće obično opcija koju radije biramo, povrće u konzervi poput gljiva, graška, rajčice i mahuna dobra je alternativa s dužim rokom trajanja. Ne zaboravite odabrati, kada je to moguće, proizvode s manje soli ili najbolje, konzervirano bez soli.
Konzervirana tuna, sardine i druga riba dobar su izvor bjelančevina i zdravih masnoća. Te namirnice mogu biti hranjiv dodatak salatama, tjesteninama ili cjelovitom kruhu. Ako je moguće, odaberite ribu konzerviranu u vodi, a ne u ulju ili salamuri.
Mliječni proizvodi pružaju povoljan izvor proteina i drugih hranjivih sastojaka. Odabir mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti jedan je od načina smanjenja potrošnje zasićenih masti, uz unos svih ostalih hranjivih tvari iz mlijeka. UHT mlijeko u limenci ili kartonu može se dulje vrijeme čuvati. Mlijeko u prahu je još jedna opcija koja nije lako kvarljiva i skladišti se na policama.
HZJZ u rubrici “Živjeti zdravo kod kuće” na svojim internetskim stranicama daje i mnoge druge savjete o tjelesnom, mentalnom i spolnom zdravlju.
vzaktualno.hr
Odličan izbor je i sve smrznuto voće. “Još uvijek sadrže visoku razinu vlakana i vitamina, a ponekad su i povoljniji od svježe opcije. Smrznuto voće može se nakon odmrzavanja dodati u sokove, smoothieje i razne kaše ili dodati u jogurt. Smrznuto povrće je hranjivo, brzo za pripremu i može pomoći u postizanju preporučene dnevne količine povrća čak i kod oskudne opskrbe svježom hranom”, napomenuli su.
Grah, slanutak, leća i ostale mahunarke značajan su izvori biljnih bjelančevina, vlakana, vitamina i minerala. Nisu lako kvarljive namirnice, odlično se kombiniraju s drugim namirnicama i mogu koristiti za pripremu raznih jela: gulaša, juha, namaza i salata.
Cjelovite (integralne) žitarice i škrobno povrće
Integralna riža i tjestenina, zob, heljda i druge nerafinirane, cjelovite žitarice odličan su izbor jer imaju dugi rok trajanja, lako se mogu pripremiti i doprinose unosu vlakana. Nezaslađeni krekeri i integralni kruh također su dobra opcija. Kruh se može zamrznuti za kasniju upotrebu, idealno u kriške za lakše odmrzavanje i očuvanje svježine. Škrobno povrće poput krumpira i batata dobar su izvor složenih ugljikohidrata. Mogu se peći, kuhati u malo vode ili kuhati na pari. Za očuvanje vitamina i okusa nemojte guliti koru prije kuhanja ili pečenja.
Kad je riječ o suhom voću, orašastim plodovima i sjemenkama, bitno je da su bez dodanog šećera i soli, a mogu poslužiti kao mali zdravi zalogaji ili se mogu dodavati kašama (pr. zobena kaša), salatama i drugim jelima. Maslaci ili namazi od orašastih plodova i sjemenki također su dobar izbor, ali pod uvjetom da u svom sastavu nemaju dodani šećer, sol ili djelomično hidrogenirano ili palmino ulje, nego je sastav 100 posto orašasti plod ili sjemenka ( pr. maslac od sezama ili badema).
Jaja su odličan izvor proteina i hranjivih tvari i čest su sastojak raznih jela. Odlučite se za kuhanje ili pečenje umjesto prženja.
Konzervirano povrće i riba, mlijeko i mliječni proizvodi
Iako je svježe ili smrznuto povrće obično opcija koju radije biramo, povrće u konzervi poput gljiva, graška, rajčice i mahuna dobra je alternativa s dužim rokom trajanja. Ne zaboravite odabrati, kada je to moguće, proizvode s manje soli ili najbolje, konzervirano bez soli.
Konzervirana tuna, sardine i druga riba dobar su izvor bjelančevina i zdravih masnoća. Te namirnice mogu biti hranjiv dodatak salatama, tjesteninama ili cjelovitom kruhu. Ako je moguće, odaberite ribu konzerviranu u vodi, a ne u ulju ili salamuri.
Mliječni proizvodi pružaju povoljan izvor proteina i drugih hranjivih sastojaka. Odabir mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti jedan je od načina smanjenja potrošnje zasićenih masti, uz unos svih ostalih hranjivih tvari iz mlijeka. UHT mlijeko u limenci ili kartonu može se dulje vrijeme čuvati. Mlijeko u prahu je još jedna opcija koja nije lako kvarljiva i skladišti se na policama.
HZJZ u rubrici “Živjeti zdravo kod kuće” na svojim internetskim stranicama daje i mnoge druge savjete o tjelesnom, mentalnom i spolnom zdravlju.
vzaktualno.hr 
IZA OVIH VRATA ŽIVI MIA: Ne okrečite glavu i prijavite nasilje!
I dok smo ovih dana svi usredotočeni na #OstaniDoma i trudimo se pridržavati svih preporučenih mjera kako bi pandemija što prije završila, jesmo li razmišljali o onim najranjivijim skupinama koje se iza zatvorenih vrata ne osjećaju sigurno? Onima kojima dom ne znači mir i sigurnost, već upravo suprotno. Oni sad trebaju našu pomoć više nego ikad prije.
Kampanja ”Iza Vrata”, koju zajedničkim snagama predvode MUP, Poliklinika za zaštitu djece i agencija Degordian ima cilj osvijestiti sve nas građane da ne okrećemo glavu i prijavimo nasilje koje nam se odvija u blizini.
Mia, kako su nazvali djevojčicu iza zatvorenih vrata, djevojčica je koja se svakodnevno susreće s nasiljem u obitelji. “Takvih Mija” među nama ima više nego što mislimo i ne smijemo ih ostaviti samima.
“Prema podacima istraživanja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, tijekom djetinjstva fizičko zlostavljanje je u Hrvatskoj doživjelo 16-25% djece, isto toliko djece doživljava ono emocionalno, dok je seksualno zlostavljano svako peto dijete.”
Danas, organizacije diljem svijeta upozoravaju na „epidemiju zlostavljanja“ do koje bi moglo doći uslijed mjera fizičkog udaljavanja jer se djeci i mladima, kao naročito ranjivim skupinama u aktualnoj situaciji, smanjuje mogućnost povjeravanja drugim odraslim osobama u koje imaju povjerenja – učiteljima, liječnicima, psiholozima.
Voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži Anita Matijević istaknula je kako Ravnateljstvo policije, u uvjetima poduzimanja mjera zaštite od COVID 19 i socijalne izolacije posebno vodi računa o mogućoj eskalaciji nasilja nad djecom i upravo sprečavanje nasilja nad djecom i obitelji jedan je od prioriteta i rizika na koje je policija usmjerena.
“Nasilje nije privatni problem obitelji nego globalni izazov našeg društva, a odgovornost za sprečavanje imamo svi koji znamo za njega, osobito sada kada neke žrtve nemaju priliku same potražiti zaštitu. Zato molimo sve građane da nam, sada više nego ikada, budu partneri koji kada primijete rizik, prijetnju za sigurnost djeteta ili ranjivih članova obitelji reagiraju i dojave policiji svoja saznanja ili sumnje. Policija po dojavama ili saznanjima o izloženosti djece zlostavljanju postupa žurno i ima i koristi mehanizme zaštite žrtava, stoga ukoliko iz drugog stana čujete vikanje, plač, lomljenje stvari i poziv u pomoć – pozovite 192, vaš poziv može spasiti nečiji život. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i policija svjedoče mnogim ukradenim djetinjstvima, patnjama koje traju i ponavljaju se, a koje niti jedno dijete ne bi smjelo iskusiti. Svaka dojava nasilja je prevencija da se nasilje ne ponovi i da se ne dogodi nekome drugom. Zajedno pomozimo da dom postane sigurno mjesto svakom djetetu!”.
“Iskustva Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, kao i ostalih institucija u sustavu zaštite djece govore kako mnogu djecu povrijede, iznevjere i napuste baš oni koji bi im trebali biti izvor zaštite i ljubavi. Djetetova nesigurnost u vrijeme kada su vrata kućnog praga zatvorena, iziskuje i osobnu hrabrost i odgovornost svake osobe u njegovoj okolini, a djetetova patnja nas obvezuje da svi budemo njegov glas i zovemo u pomoć za njega. Pokrećemo ovu kampanju s MUP-om u ime svakog zlostavljanog djeteta s kojim smo do sada kao stručnjaci radili, kao i svakog djeteta koje ne zna ili ne smije progovoriti o svojoj patnji, zbog svih onih dječjih glasova koji su prošli kroz hodnike Poliklinike i obvezali nas svojom snagom i hrabrošću da učinimo sve da se patnja i bol ne događaju i drugoj djeci. U vrijeme zdravstvene krize, rizična su sva djeca koja ne mogu pobjeći od svog zlostavljača i tražiti pomoć jer su s njim 24 sata dnevno, a stručnjaci trebaju pomoć građana, osoba iz djetetove okoline, susjeda, poznanika da pomognu zaštiti dijete.“ – izjavila je prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Ivan Tušek iz Degordiana dodaje: “Ovih dana svi smo usredotočeni na simptome bolesti COVID-19, a pod krinkom karantene i druge bolesti izlaze na vidjelo. Želimo potaknuti ljude da obrate pažnju i na njihove “simptome” — vikanje, razbijanje, plač. Vrata svih institucija koja inače alarmiraju oko različitih oblika nasilja nad djecom su zatvorena. Zato pozivamo sve ljude da odškrinu svoja vrata i obrate pozornost na djecu u njihovoj blizini.”
Podržimo ovu kampanju i nemojmo zaboraviti najranjivije među nama.
vzaktualno.hr
Rotary klub Varaždin 1181 donirao vizire za potrebe javnog zdravstva
Današnjom donacijom zaštitnih vizira, Rotary klub Varaždin 1181 priključio se mnogim pojedincima, udrugama i ustanovama koje su ovih dana stale uz hrvatske liječnike kako bi im olakšali posao u ovo izazovno vrijeme pandemije virusa COVID 19.
Viziri su donirani Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, a bit će proslijeđeni liječnicima koji rade u ambulantama obiteljske medicine te pedijatarskim ambulantama diljem grada Varaždina. Budući da liječnici u ambulantama brinu za više tisuća pacijenata, važno je omogućiti njihovu zaštitu pri radu s pacijentima kako bi svima osigurali potrebnu zdravstvenu skrb.
Osim zaštite liječnika u sustavu javnog zdravstva, Rotary klub Varaždin 1181, na inicijativu člana Darka Mehuna također su uz pomoć 3D printera kreirali i donirali vizire djelatnicima odjela otorinolaringologije u Varaždinskoj bolnici, ali i liječnicima na otoku Hvaru koji su se također obratili za pomoć.
Donirane vizire je danas preuzela voditeljica djelatnosti javnog zdravstva, dr. Irena Stipešević Rakamarić koja je naglasila kako će ova donacija zasigurno omogućiti sigurnije uvjete rada liječnicima u 23 ambulanti opće medicine I 4 pedijatarskih ambulanti na području grada Varaždina. Ova donacija ne bi bila moguća bez potpore partnera: Elektrostrojarske škole Varaždin, FOI Varaždin, Mehun d.o.o. Varaždin, Geokol d.o.o. Varaždin I Pozamanterija – materijali, trake, čipke d.o.o. Mursko Središće.
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr 
Poštuju li se u trgovinama epidemiološke mjere?
Pripadnici civilne zaštite, Državnog inspektorata i policije pojačano nadziru poštivanje epidemioloških mjera u trgovinama i tržnicama u kojima nisu utvrđene veće nepravilnosti, izvijestio je u petak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
”Prema zaprimljenim izvješćima, nisu utvrđene veće nepravilnosti, a izdana su usmena upozorenja, najčešće zbog nepridržavanja fizičkog razmaka između građana”, kazao je.
Božinović je izvijestio da je u Hrvatsku u četvrtak navečer iz Austrije stiglo pet autobusa s ukupno 82 hrvatska te dva slovenska državljanina koji su napustili autobusni konvoj u Sloveniji.
”Prema svima njima su poduzete mjere od strane granične i sanitarne inspekcije te epidemiologa”, rekao je.
Uz to, Božinović se u ime Nacionalnog stožera civilne zaštite zahvalio svim zaštitarima koji osiguravaju zdravstvene, financijske i druge objekte.
”Njihov odgovoran rad je uglavnom terenski i oni rade u svim vremenskim prilikama i neprilikama kao što je ova koja nas je zadesila”, zaključio je.
vzaktualno.hr/hina
NACIONALNI STOŽER: 39 novooboljelih i čak 92 ozdravljenih u jednom danu
U posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novooboljelih od koronavirusa u Republici Hrvatskoj, što dovodi do ukupne brojke od 1534 dosad zabilježenih slučajeva, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na današnjoj konferenciji za medije nacionalnog Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Ukupno je testirano 15691 osoba, a samo jučer 1079. Broj preminulih je i dalje 21.
Na respiratoru su 32 bolesnika, dva manje od jučer. 854 osoba kod kuće je na liječenju. Ukupno je 323 oporavljenih, 92 više nego jučer.
Ministar Beroš zahvalio se svim građanima koji su svojim ponašanjem doprinijeli ovakvim rezultatima kakvi su danas.
– Opuštanja ne smije biti. Sad su blagdani na kakve nismo naučili, ali izdržimo to. Shvatimo ovu izolaciju kao kratkotrajni trenutak koji će bit uspješni element u borbi protiv koronavirusa – rekao je ministar Beroš.
m.furlan/vzaktualno.hr
Premijer uputio uskršnju čestitku: Neka nas duh Uskrsa ohrabri da budemo još jači i složniji
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković u subotu je uputio čestitku svim vjernicima koji nadolazeći Uskrs slave prema gregorijanskom kalendaru, poželivši im da ih duh tog najvećeg kršćanskog blagdana ohrabri kako bi iz ovih izazovnih razdoblja izašli jači i složniji.
“Ovaj Uskrs dočekujemo u novim i specifičnim okolnostima koje su bitno promijenile naš dosadašnji način života. Stoga neka nas duh najvećega kršćanskog blagdana dodatno ohrabri da solidarnošću, zajedništvom i odgovornošću prevladamo ova izazovna razdoblja. Vjerujem da ćemo iz njih izići još jači i složniji”, istaknuo je Plenković.
Građane je pozvao da ne zaborave na temeljne ljudske vrijednosti, budu tu jedni za druge, te nastave iskazivati posebnu pažnju i razumijevanje prema onima kojima je ovih dana potrebna pomoć.
“U ime hrvatske Vlade i osobno, neka vam ovaj veliki blagdan bude ispunjen mirom, vjerom i nadom te obiteljskim zajedništvom. Sretan i blagoslovljen Uskrs”, zaključuje premijer u čestitki.
vzaktualno.hr/hina
Markotić objasnila zašto smo pred najkritičnijom fazom epidemije
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević objasnila je zašto razdoblje koje je pred nama nazivaju najkritičnijim. Pozvala je sve da se pridržavaju pravila da ne bismo pokvarili sve ono dobro što smo napravili dosad.
Komentirajući za Dnevnik.hr najnoviju situaciju ulaska virusa u domove za starije i nemoćne, doktorica Alemka Markotić kaže da je najopasnije kada virus uđe među stariju populaciju. “Dobro je da je to došlo u samo jednu sredinu. Pripremaju se ostale preporuke, a nadam se da će većina iz ovog doma uspjeti preživjeti”, rekla je Markotić.
Objasnila je i što znači da upravo ulazimo u najkritičniju fazu borbe protiv koronavirusa. “Još nismo pobijedili virus, a ljudi polako postaju nestrpljivi. Idemo prema fazi kad se ljudima čini da virus stagnira pa će se opustiti. Moglo bi doći do relaksacije koju nažalost i vidimo. Mogli bismo pokvariti puno toga dobrog što smo i mi i građani napravili”, kaže Markotić.
Nisu problem automobili koje viđamo na cesti ako njima ljudi idu od kuće na posao. “Ali može biti opasno ako idu s nekakvih druženja. Lijepo je vrijeme, vidi se da se ljudi više okupljaju i gužve su u trgovinama. To nije dobro, moglo bi dovesti do toga da moramo produljiti mjere”, kaže Markotić za Dnevnik.hr.
Ako se još malo strpimo, kaže, vjerojatno ćemo moći postepeno mjere ublažavati. Ali ako to nepromišljeno sad pokvarimo, tko zna koliko će to sve skupa trajati, kaže Markotić.
Uputila je i poruku građanima. “Želim sretan Uskrs svima koji slave i ovu i sljedeću nedjelju. Uskrs je obiteljski blagdan. Provedimo ga s onima s kojima živimo u domaćinstvu. Najbolja čestitka je ostani doma. Ako to nije dovoljno onda nazovi i pitaj mamu. Mama najbolje zna – ostani doma”, kaže Markotić.
vzaktualno.hr/dnevnik.hr
Ministarstvo poljoprivrede otkupilo 20 tona mliječnih proizvoda – donacija stiže i u Varaždin
Ministarstvo poljoprivrede je započelo s provedbom Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, koja uključuje otkup mliječnih proizvoda od malih mljekara i njihovo doniranje potrebitima.
Do danas je podijeljeno oko 20 tona mliječnih proizvoda, od toga 16.000 kom jogurta pakiranja od 1 litre, 3.200 kom svježeg sira pakiranja od 5 kg i 44.000 kom kiselog vrhnja koje je kao tržne viškove prijavila Udruga malih mljekara. Proizvodi su podijeljeni na 20 registriranih posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi (gradska društva Crvenog križa u Zagrebu, Krapini, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Dugom Selu, Bjelovaru, Virovitici, Velikoj Gorici, Sisku, Karlovcu i Puli, Caritasu Riječke i Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke biskupije te župe Sv. Antuna u Zagrebu, Humanitarnoj udruzi Remar Croatia u Zaprešiću, Dobrotvornom društvu Merhamet Sisak, udruzi Depaul Hrvatska u Rijeci i Franjevačkom svjetovnom redu, Mjesno bratstvo Gospa Lurdska u Rijeci).
Ova mjera, vrijedna 2,5 milijuna kuna, ima višestruki učinak – pomaže se malim mljekarama u prodaji nastalih viškova kako bi iste mogle kontinuirano nastaviti s proizvodnjom, proizvođači mlijeka na svojim farmama nesmetano nastavljaju proizvodnju i predaju mlijeko u mljekare, i na kraju, omogućava se podjela visokokvalitetne domaće hrane osobama u potrebi.
Provedba mjere se nastavlja, a detaljne informacije o ovoj mjeri i načinu podnošenje zahtjeva možete pronaći na poveznici.
vzaktualno.hr
Stožer Grada Vraždina: Do odluke nacionalnog stožera propusnice po starom
Stožer civilne zaštite Grada Varaždina u očekivanju odluke nacionalnog stožera CZ-a Republike Hrvatske kojom će se potvrditi sporazum stožera gradova Varaždin, Novi Marof i Varaždinske toplice te četrnaest općina o kretanju građana bez propusnica na tom području, i dalje će nastaviti izdavanje propusnica po dosadašnjem načinu.
Građani koji iz opravdanih, neophodnih razloga moraju napustiti mjesto prebivališta ili boravišta propusnicu trebaju zatražiti putem nacionalnog online servisa e-Propusnice https://epropusnice.gov.hr/ ili se u krajnjoj potrebi obratiti na adresu koronavirus@varazdin.hr. U dane blagdana od 10 – 12 sati organizirana su također i dežurstva uz telefone 402-513 i 402-500.
vzaktualno.hr