
Evo kada Hrvatska najranije može uvesti euro
Hrvatska može uvesti euro najranije 1. siječnja 2023., a najveće prednosti mogle bi imati tvrtke orijentirane na izvoz u to područje, rečeno je na konferenciji ‘Jednostavno o euru’ u organizaciji studentske udruge Financijski klub u Zagrebu, piše Poslovni dnevnik.
“Hoće li Hrvatska ući u eurozonu 1. siječnja 2023. ili godinu ili dvije kasnije, ovisi o tome kada ćemo ispuniti nominalne kriterije konvergencije”, izjavio je guverner Boris Vujčić podsjetivši da je Hrvatska prošlog ljeta ušla u Europski tečajni mehanizam II (ERMII). Guverner je istaknuo da ERM II traži od članica da provedu najmanje dvije godine unutar mehanizma.
No, ne uspije li zadovoljiti nominalne uvjete konvergencije tzv. kriterije iz Maastrichta – stabilan tečaj, stabilne kamatne stope, deficit proračuna i razinu javnog duga, zemlja u ERM II može provesti neograničeno vrijeme.
Osvrnuo se na istraživanje da građani kod uvođenja eura najviše strahuju od pada standarda zbog rasta cijena. Istraživanja u zemljama koje su uvele euro pokazuju da to nije opravdan strah jer su u godini uvođenja eura cijene u prosjeku porasle 0,23 postotna boda.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je da bi potencijalno najveći dobitnici od uvođenja eura mogli biti izvoznici s obzirom na nestanak valutnog rizika. Istaknuo je da uvođenje eura nije cilj sam po sebi već se radi o vrlo dobrom alatu za dugoročan ekonomski rast i razvoj.
vzaktualno.hr/Poslovni dnevnik

Grad Varaždinske Toplice pomaže u uređenju novog doma za obitelj Davidović u Gornjem Viduševcu: „Zahvaljujem našoj Dragici, anđelu dobroga srca koji je pokucao na naša vrata”
U razornom potresu koji je krajem prosinca prošle godine pogodio središnju Hrvatsku, najviše je stradala Sisačko-moslavačka županija. Brojne su obitelji ostale bez svojih domova, bez onog najosnovnijeg za život, mnogi su utočište potražili u drugim sredinama, ali više je onih koji su ostali, vjerujući u bolje sutra.
Iako su prošla gotovo tri mjeseca, rane su još vidljive, ali zahvaljujući dobrim ljudima iz cijele Hrvatske pomoć je stizala sve ovo vrijeme, a stiže i danas.
Među prvima koji su se uključili u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći stradalima u potresu bio je Grad Varaždinske Toplice, na čelu s gradonačelnicom Dragicom Ratković, a svoj su doprinos dali i brojni mještani velikog srca, uz čiju je pomoć prikupljeno više od 10 tona prehrambenih proizvoda i 300 komada friškog kruha koji su do stradalnika dopremljeni prvi dan nakon potresa, kao i folije za pokrivanje oštećenih krovova. U siječnju je u Glinu iz Varaždinskih Toplica između ostalog dopremljena velika količina gumenih čizama, a gradonačelnica Ratković tada je dogovorila i novi način pomoći ljudima koji su ostali bez svega.
„Kad smo u siječnju drugi put stigli u Glinu, upoznala sam Andreju Kuzmić, ravnateljicu Dječjeg vrtića Bubamara, i od nje iz prve ruke doznala s koliko su problema suočeni stanovnici ovoga kraja. Ispričala mi je tada sve o tragediji koja je zadesila i obitelj jedne od djelatnice vrtića, obitelj Katarine Davidović iz Gornjeg Viduševca koja je ostala bez doma. Odmah sam krenula u akciju, ali trebala su nam dva mjeseca da sve organiziramo, nabavimo, dogovorimo, no danas smo tu i ova će obitelj dobiti svoj novi topli dom“, kazala je gradonačelnica Ratković koja je u Gornji Viduševac stigla u ponedjeljak, kako bi provjerila u kojoj su fazi radovi.
Grad Varaždinske Toplice donirao je grijanje za kuću te vanjsku stolariju, ali i osigurao majstore koji će sve to posložiti.
„Znate kako je u današnje vrijeme, da je do majstora teško doći, stoga smo kad smo uzimali ponude odmah dogovorili i montažu. Došli su krasni ljudi koji su sve izmjerili i izračunali i evo, danas smo tu. Grijanje je prošli tjedan bilo završeno i sad je pri kraju postavljanje stolarije. Nadam se da će kroz najdulje mjesec dana ova obitelj sretno uselila u kuću, u svoj novi dom“, rekla je Ratković i dodala: „Hvala Bogu da smo imali tu mogućnost da ispred Grada doniramo ljudima ono najpotrebnije, a ono što je najvažnije je da ljudi ostanu u svojoj domovini i njeguju svoju kulturu, da tu rade i da se ne iseljavaju jer sve smo starije stanovništvo i svaki nam je mladi čovjek, mlada obitelj važna.“
Samo riječi hvale za topličku gradonačelnicu imala je ravnateljica vrtića.
„Zahvaljujem našoj Dragici, anđelu dobroga srca koji je pokucao na naša vrata. Kad sam joj u siječnju objasnila o čemu se radi, ona je odmah našla načina kako će pomoći našoj dragoj Katarini. I mi smo danas tu, sretni i zadovoljni, a naša Katarina će dobiti topli dom jer nam treba i kao djelatnik, kao čovjek, kao majka, kao naš građanin. Dragice, od sveg srca hvala do neba“, rekla je dirnuta Andreja Kuzmić.
Katarina Davidović za koju je dopremljena pomoć iz Varaždinskih Toplica niti je htjela, a niti bi mogla sakriti svoju ganutost i zahvalnost. Četvero ih je u obitelji – majka, otac i dvoje djece od 4 i 8 godina, a nitko od njih vjerojatno nikada neće zaboraviti taj nesretni 29. prosinca 2020. godine.
„Muž radi u Sisku, ja sam radila u vrtiću prvu smjenu. Došla sam u stan, sjela zapaliti peć pa idem po djecu koja su bila kod bake i dide na selu. Otišla sam gore po njih u 12.10, a desetak minuta kasnije desio se potres. U tih 20 sekundi promijenilo se sve, nije nam ostalo ništa. Šok, djeca, mi, strah, panika, noći provedene u autu, ali evo sad smo tu gdje jesmo i nadamo se sretnom ishodu“, rekla je Katarina i dodala: „Od srca zahvaljujemo gradonačelnici i Varaždinskim Toplica, a svim radnicima koji su nam pomogli i omogućili da napokon možemo i djeci i nama stvoriti neki mirni kutak, topao i siguran dom, da se što prije vratimo u normalu koja je bila prije ovog strašnog potresa.“
Uz pomoć Grada Varaždinskih Toplica, obitelj Katarine Davidović razveselila je gesta djelatnika Dječjeg vrtića „Tratinčica“ iz Varaždinskih Toplica koji su im darovali poklon bon Pevexa u vrijednosti 2000 kuna.
Katarina je poručila da će sve staviti „u petu brzinu”, kako bi što prije mogli useliti u novi dom, a mještane s područja Grada Varaždinskih Toplica i gradonačelnicu, kaže, nikada neće zaboraviti.
vzaktualno.hr












Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena – doznajte kad!
Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutno stoji odluka da do ove godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena
Posljednje nedjelje u ožujku, dakle predstojećeg vikenda, u Hrvatskoj počinje ljetno računanje vremena, odnosno izgubit ćemo jedan sat: 28. ožujka u 2 sata ujutro, svi ćemo pomaknuti kazaljku na 3 sata, piše portal Klik.
Još prošle godine razgovaralo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutno stoji odluka da do ove godine sve članice EU moraju odlučiti žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Iako je mijenjanje vremena u načelu korisno za uštedu energije tijekom ljeta, očito ima više mana nego prednosti.
Pomicanje sata je svakoj državi oduvijek bilo na izbor – ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, dok se ostatak svijeta odrekao pomicanja sata ili ga čak nikad nisu ni pomicali, piše Klik.
Čemu uopće pomicanje sata?
Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti. Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci. U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni financijski.
Zašto ukidamo pomicanje sata ako štedi energiju te koje računanje vremena je točno – zimsko ili ljetno – pročitajte ovdje
vzaktualno.hr/klik.hr


Od ponoći jeftinije gorivo
Prema pisanju cijenegoriva.info od ponoći bi sve vrste goriva trebale biti nešto jeftinije.
Spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti manje od 3 kune dok ćete za prosječni spremnika dizela izdvojiti 6,5 kuna, a pada i cijena LPG-a.
Detaljnije o cijenama goriva saznajte ovdje.
vzaktualno.hr

Dražen Đurašin kandidat HDZ-a za načelnika Općine Veliki Bukovec
Kandidat Hrvatske demokratske zajednice za načelnika Općine Veliki Bukovec je Dražen Đurašin.
Na predstavljanju u ponedjeljak Đurašin je istaknuo da je Veliki Bukovec najmlađa općina u Varaždinskoj županiji, ali je ekonomska razvijenost općine velika.
„Imamo više zaposlenih nego što imamo radno sposobnog stanovništva. Tu je koljevka ratarstva, jako je razvijeno stočarstvo. Što se tiče cvjećarstva i ratarstva, ima jako puno mjesta za napredak. Od navodnjavanja do projekta geotermalnih izvora. Tu su i velike drvoprerađivačke tvrtke koje su veliki izvoznici“, naglasio je Đurašin.
Dodao je da je problem natalitetna politika, da postoji dječji vrtić, ali roditelji moraju voziti djecu u Ludbreg u jaslice.
„Naše su ceste u lošem stanju. Mi smo uz Dravu, a taj se potencijal uopće ne koristi. Imamo potencijal za turizam, biciklizam, imamo neiskorišteni prijelaz preko Drave, HE Dubrava ima prolaz koji ne koristi, zatvoren je. Cijela obala Drave koja se nalazi u općini Veliki Bukovec nije iskorištene i uređena“, kazao je kandidat za načelnika.
„U općini ima puno posla kako bi se uzdigla na noge, treba raditi s ljudima i to će biti naš cilj u mandatu“, poručio je Đurašin.
Podršku kandidatu za načelnika Općine Veliki Bukovec dao je i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a, saborski zastupnik i kandidat za varaždinskog župana Anđelko Stričak.
„Kandidat je odličan izbor i dat će si truda da Općina Veliki Bukovec zauzme mjesto koje joj pripada. Općina je poznata po proizvodnji cvijeća i smatramo da je to moguće dići na veću i kvalitetniju razinu. To će biti jedan od prioriteta“, rekao je Stričak.
Podsjetio je, kad se govori o cijelom ovom, ludbreškom kraju, istočnom dijelu županije, da se u narednom periodu tu planiraju graditi dvije aglomeracije, Aglomeracija Ludbreg koja je u visokom stupnju pripreme, a nakon toga slijedi s projektiranjem Aglomeracija Veliki Bukovec, koja će obuhvatiti i općinu Mali Bukovec. Također, Hrvatske vode ishodile su lokacijsku dozvolu za program obrane od poplava na Dravi, Plitvici i Bednji.
„Prioritet je i obrazovanje. Svjedoci smo da punih 20 godina škola u Velikom Bukovcu doslovno bila gradilište, dok do prije godinu-dvije aktualna županijska većina nije prišla rješavanju problema. Radovi su sada pri kraju. I u susjednoj općini Martijanec prišlo se dogradnji škole kako bi se uvela jednosmjenska nastava. Ono što slijedi je dogradnja i uređenje srednje škole jer Ludbreg kao centar ovog kraja zaslužuje imati adekvatni srednju školu“, poručio je Stričak u Velikom Bukovcu.
vzaktualno.hr





Čehok obišao radove na uređenju poljskih putova u prigradskim naseljima
Grad Varaždin poduzeo je opsežne radove na uređenju poljskih putova u prigradskim naseljima koje najviše koriste poljoprivredni proizvođači i mještani koji obrađuju poljoprivredne površine. Svakog se proljeća ti poljski putovi zavažaju, ravnaju i prekrivaju slojem šljunka.
Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok koji je danas sa zamjenikom Zlatanom Avarom i predsjednikom MO Poljana Biškupečka Franjom Puškadijom obišao radove najavio je da će ove godine grad izdvojiti više sredstava za tu namjenu nego prijašnjih godina.
-To činimo cijeneći i podupirući poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost poljoprivrednih površina i sigurnost naših građana. Radovi se upravo izvode u Poljani Biškupečkoj, zatim će se nastaviti u Kućanu Gornjem, Kućanu Donjem i u Kućan Marofu, pa u Gojancu kao i u svim drugim prigradskim naseljima – najavio je gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok.
vzaktualno.hr





Saborski zastupnici iz Varaždinske županije u Ivancu raspravljali o devastaciji šuma i nužnosti sanacije cesta
Na inicijativu gradonačelnika Milorada Batinića u Ivancu je održan sastanak gradskog vodstva sa saborskim zastupnicima s područja Varaždinske županije. Zastupnici su na sastanku elaborirali o nekoliko ključnih problemskih tema vezano uz zamolbu gradonačelnika Batinića za njihovo rješavanje na razini Hrvatskoga sabora.
Uz Milorada Batinića sastanku su prisustvovali saborski zastupnici Barbara Antolić Vupora, Damir Habijan i Siniša Jenkač. O temama kojih su se dotakli Batinić je rekao:
-Prvenstveno tema su bila dva zakona. Jedan o Zaštiti prirode drugi Zakon o šumama. Svjedočimo jednoj negativnoj pojavnosti, a to je nekontrolirano korištenje šumskih resursa off-road vožnjama, vožnjama quadovima, biciklistima kojima se pričinjava ogromna šteta i moja je intencija bila da se ide u izmjene ta dva zakona – prvenstveno u Zakonu o šumama da se zabrani vožnja quadovima i da se taj dio jednako tako ugradi u Zakon o zaštiti prirode. Dok je drugi prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom da se kroz taj zakon provede jedna razina decentralizacije – da se ona imovina koja nije od strateškog interesa za RH odlučivanje o raspolaganju tom imovinom spusti na županijsku razinu.
Antolić Vupora istaknula je da osobito cijeni poziv gradonačelnika Ivanca jer je kao novoizabrana saborska zastupnica SDP-a iz treće izborne jedinice prvi put bila u prilici odazvati se pozivu jednog gradonačelnika.
-Sami smo svjedoci koliko upravljanje državnom imovinom koči razvoj kraja od vrha Ivančice gdje postoji objekt koji godinama nije u funkciji, isto tako u poduzetničkoj zoni koji isto tako može donijeti nova radna mjesta, nove proizvodne djelatnosti koje itekako treba cijeniti i staviti u funkciju – rekla je Antolić Vupora te dodala:
-Desetljeća su prošla kako to nije riješeno. Ne možemo očekivati da će se to desiti preko noći, međutim Županija je ta koja bi trebala imati u nadležnosti imati to funkcionalno rješenje takvih prostora kako bi ta ista bila stavljena u neposrednu upotrebu odmah.
Saborski zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač osvrnuo se na problematiku županijskih i nerazvrstanih cesta.
-Problem je u tome u da recimo Splitsko-dalmatinska županija koja ima veliki broj vozila dobiva daleko veća sredstva od te registracije vozila nego npr. jedna Ličko-senjska županija koja ima velik broj cesta, mali broj stanovnika pa automatski i manji broj vozila. Tako da u slijedećoj izmjeni zakon o cestama svakako se razmišlja o toj nivelaciji da oni koji dobivaju manje da njima će biti nešto pojačani iznosi sufinanciranja sa državne razine od upravo te registracije vozila – rekao je Jenkač te nastavio:
-Ono što je nama prioritet je da pokušamo elaborirati prema Hrvatskim cestama i Ministarstvu da kao što promišljaju o županijskim cestama u svakom slučaju moraju promišljati o onim nerazvrstanim cestama.
Jenkačev stranački kolega Damir Habijan zalaže se zaštitu Ivančice kao Parka prirode.
-Predmet mog interesa je zaštita Ivančice, ali isto tako i ovaj problem koji je u zadnje vrijeme doista učestao, a tiče se vožnje motocrosseva, odnosno iznalaženja načina na koji riješiti problem koji je evidentan. S jedne strane je zaštita prirode, ali ono što je u posljednje vrijeme vidljivo, to je zaštita i života, osvrnuo se na smrtni slučaj prije dvije godine – istaknuo je Habijan i zaključio:
-Da bi sve to skupa riješili, treba mijenjati zakonodavni okvir. Bili su prijedlozi od strane gradonačelnika i mislim da je ovdje svima, bez obzira na stranačku pripadnost, u interesu da se to definitivno riješi radi dobrobiti svih.
ab/vzaktualno.hr






Ludbrežani, pokažite humanost i darujte krv!
Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u utorak 23. ožujka, organizira akciju dobrovoljnog darivanja krvi.
Akcija u Vatrogasnom domu u Ludbregu održat će se u vremenu od 8.30 do 12.30, a na nju su pozvani mještani grada Ludbrega i okolnih mjesta regije Ludbreg te djelatnici ludbreških tvrtki.
Osobe koje su preboljele COVID 19 mogu pristupiti akciji dobrovoljnog darivanja krvi, ako im je od posljednjeg simptoma bolesti proteklo 28 dana, poručuju iz Crvenog križa.
vzaktualno.hr

Uspješne ludbreške hrvačice na prijemu kod gradonačelnika
Varaždin je sredinom mjeseca ožujka bio domaćin pojedinačnog Prvenstva Hrvatske u hrvanju za žene za 2021. godinu u uzrastima, kadetkinja, juniorki, mlađih seniorki i seniorki.
Ludbrežanka Iva Gerić bila je dominantna figura, u tri je uzrasne kategorije osim u kadetkinjama, gdje nije mogla nastupati, osvojila zlatne medalje u kategoriji do 65 kg. Niz zlata osvojile su i druge članice Hrvačkog kluba Ludbreg, Marta Busija, Nina Gerić, Sandra i Marta Besek, Lorena Bendelja, a medaljašicama se broncom pridružila i Sara Milner. Potpuna dominacija HK Ludbreg vidljiva je posebno ekipno, gdje su Ludbrežanke u dvije uzrasne skupine (juniorke i mlađe seniorke) ostvarile prvo mjesto.
Sandra i Marta Besek te trener Krešo Horvat iz HK Ludbreg danas su bili na prijemu kod ludbreškog gradonačelnika koji im je čestitao na postignutim uspjesima.
–Uspjesi ne dolaze preko noći, oni su rezultat rada i truda. Svjesni kvalitete hrvačkog sporta u Ludbregu osigurali smo klubu da neometano treniraju u Sigecu. Vjerujemo da je i kontinuitet treninga bio jedan od bitnih faktora u postignutim rezultatima. Svjesni značaja ovog sporta u Ludbregu u proračunu smo osigurali 450 tisuća kuna za uređenje društvenog doma u Selniku koji bi trebao postati trajni dom za ludbreške hrvače, ali i druge borilačke sportove. Uskoro ćemo predstaviti ovaj zanimljiv projekt kojim bi se osiguralo još više termina za treninge drugih sportova u Gradskoj sportskoj dvorani – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
vzaktualno.hr

Plodonosno razdoblje za Zagorsku razvojnu agenciju: 236 projekta ”teških” preko milijardu kuna u razdoblju 2018. – 2020.
Zagorska razvojna agencija, pokretač i promotor održivog društvenog i ekonomskog razvoja Krapinsko-zagorske županije temeljenog na partnerstvu, danas je prezentirala aktivnosti za proteklu godinu kao i planove za tekuću 2021. godinu.
ZARA je u razdoblju od 2018. do 2020. godine realizirala 44 projekta ukupne vrijednosti 145 529 054 kuna, od ukupno 236 projekata čija je vrijednost 1 185 832 204 kuna. Njih 64 je trenutno u provedbi u ukupnoj vrijednosti od 316 090 296 kuna, a u pripremi je njih 15 u vrijednosti 544 614 799 kuna, a prijavljeno je 66 projekata u vrijednosti 93 881 329 kuna.
Zamjenica ravnateljice ZARA-e, Helena Matuša istaknula je kako je ZARA u protekloj, 2020. godini pripremila projekte u vrijednosti preko 80 milijuna kuna, a riječ je o ukupno 67 projekata za različite programe. U 2020. ZARA je pratila 38 projekata u vrijednosti preko 216 milijuna kuna koji su financirani sredstvima EU.
– Osim što pružamo usluge praćenja projekata za KZŽ, za županijske institucije, gradove i općine te udruge, ZARA je i nositelj ili partner u nekim od projekata koji se financiraju sredstvima EU. Prošle smo godine tako bili nositelji projekta Ride&Bike koji se financira iz programa Slovenija – Hrvatska, također i projekt Uživam tradiciju, a vrlo nam je važan projekt Znanjem za europsko zajedništvo, putem kojeg se ZARA i financira u iznosu većem od 85 posto. Bili smo i nositelj projekta Enter, usmjerenog na jačanje tržišta rada županije, a tu su i projekti u kojima sudjelujemo kao partneri – Zagorje – abeceda prirode i Business angels impact – rekla je Matuša.
Budući da kreće novo programsko razdoblje EU, u narednom razdoblju ZARA će izraditi novi strateški plan poslovanja te će djelovati u tri vertikale. To su Strateški laboratorij, Projektna klinika i Kreativan partner.
– Nastavit ćemo biti aktivan član Europskog udruženja razvojnih agencija te ćemo uspostaviti suradnju s visokoobrazovnim institucijama. Već imamo potpisane sporazume s FOI-em iz Varaždina i Sveučilištem Vern – najavila je Matuša.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar napomenuo je kako se ZARA financira iz samo dva izvora, a to su EU sredstva i proračun Krapinsko-zagorske županije.
– Broj sudionika na radionicama u 2018. godini bio je 568, a broj klijenata je rastao je bez obzira na pandemiju koja nas je zadesila. Na manji broj projekata u 2020. godini utjecalo je to što nije bilo ni natječaja – izvijestio je Kolar.
Proračun Agencije u 2018. godini iznosio je 2,2 milijuna kuna, a u 2021. godini proračun će iznositi 7,1 milijun kuna i udio županijskog financiranja opada sa 27% na 15,8% dok udio europskih fondova raste 49% na 83%.
– Ono što je vidljivo je da jako dobro povlačimo sredstva iz EU fondova i da pratimo naše strateške programe kroz naše strateške projekte – rekao je Kolar i dodao kako će proračun Krapinsko-zagorske županije u sljedeće četiri godine kontinuirano rasti s provedbom novih projekata kroz Razvojni sporazum, kroz mehanizam Oporavak za otpornost, kroz Aglomeraciju Grada Zagreba i kroz Fond solidarnosti.
mčaržavec / vzaktualno.hr




