Punih 30 godina prošlo je od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a ovaj je povijesno važan dan za našu domovinu obilježila i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, odajući počast poginulim predstavnicima promatračke misije Europske zajednice, kod komemorativne kapele u Podrutama.
Uz eurozastupnicu Glavak, počast su poginulima odali župan Varaždinske županije
Anđelko Stričak i gradonačelnik Novog Marofa
Siniša Jenkač.
Podsjetimo, promatrači Europske zajednice poginuli su
7. siječnja 1992. godine u raketnom napadu jugoslavenskog borbenog zrakoplova MIG-21 na nenaoružane helikoptere kojima su se članovi mirovne misije vraćali iz Mađarske u Hrvatsku, a čija je zadaća bila nadgledati prekid vatre i pratiti poštivanje netom sklopljenog Sarajevskog primirja.
Osam dana nakon tog barbarskog čina, Hrvatska je međunarodno priznata.
-Odajemo dužno poštovanje, da se nikad ne zaboravi, ljudima koji su kročili stazama mira i svim našim hrvatskim braniteljima koji su
izborili slobodnu, neovisnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Kad pogledamo s odmakom od 30 godina, Hrvatska je postigla sve ono što je u svom programu zapisao prvi hrvatski predsjednik doktor Franjo Tuđman. Hrvatska je punopravna članica Europske unije, članica smo NATO-a, uskoro ćemo ući u eurozonu. Zacrtano će biti ostvareno pod vodstvom sada predsjednika Vlade RH
Andreja Plenkovića – izjavila je
Sunčana Glavak.
Kazala je i da kao zastupnica u Europskom parlamentu dijeli sreću sa svim našim susjedima, s kolegama i svima onima koji su imali privilegiju postati članovi Europske unije prije nego što je to postala Hrvatska.
-Vjerujem da naši građani danas razumiju što je prije 30 godina
značila velika vizija koju mi danas, na sreću, svi možemo uživati – poručila je
Glavak.
Župan
Stričak rekao je da je rušenje helikoptera mirovne misije Europske zajednice na neki način ubrzao međunarodno priznanje Republike Hrvatske, naglasivši da je tada bilo ključno da imamo legitimne predstavnike koji su nas mogli zastupati i predstavljati u svijetu.
-Trećina države tada nam je bila okupirana, razrušena, imali smo tisuće pobijenih i upravo nam je taj čin priznanja dao
optimizam da ćemo uspjeti uz pomoć naših branitelja i obraniti se, a potom se i osloboditi, stvoriti samostalnu i neovisnu Republiku Hrvatsku. Danas je naša domovina članica najprestižnijih institucija na svijetu – NATO saveza i Europske unije i upravo zbog te žrtve, mi smo danas kao država daleko otporniji na sve izazove – kazao je
Stričak te zahvalio
Sunčani Glavak što je odala počast poginulim europskim promatračima napomenuvši da na taj način i tijela EU sudjeluju u ovom za nas bitnom datumu.
-Da nije bilo žrtve europskih promatrača, tko zna koliko bi još čekali na međunarodno priznanje. Danas, kad je svijet nemiran, a kriznih je situacija sve više,
važno je što više slati poruke mira, a upravo takvu poruku šaljemo danas iz Podruta – zaključio je župan.
Novomarofski gradonačelnik podsjetio je da je prije tjedan dana na istom mjestu održana komemoracija povodom 30. obljetnice pogibije europskih promatrača.
-Često prilikom komemoracije naglašavamo da je rušenje helikoptera bio događaj koji je detektirao i zorno prikazao Europskoj zajednici
tko je žrtva, a tko agresor. Taj je barbarski čin zasigurno doprinio priznanju Hrvatske i učvršćivanju tog priznanja. Svake se godine prisjećamo onih koji su ovdje poginuli, a donosili su mir – rekao je
Jenkač.
Gnjusnim je nazvao ne samo taj zločin, već i želju tadašnjeg režima i vojske JNA da taj zločin
pripišu našim braniteljima.
-To je dokaz na koji su način razmišljali, u kakvom smo sustavu živjeli i zorno ocrtava čitavu tadašnju situaciju. Srećom, u svijetu su shvatili što se ovdje događa i priznali našu Hrvatsku, a na nama je da se s poštovanjem i zahvalnošću
prisjećamo žrtve europskih promatrača i svih naših poginulih i nestalih branitelja zahvaljujući kojima danas uživamo mir i slobodu u vlastitoj državi – zaključio je gradonačelnik
Jenkač.
ak/vzaktualno.hr
Republiku Hrvatsku 15. siječnja 1992. godine, kao neovisnu i suverenu državu priznaje svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice, a ubrzo slijede Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska, Norveška i Švicarska. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države. Priznanje su i prije navedenog datuma uputili Island (19. prosinca 1991.), Sveta Stolica i San Marino (13. i 14. siječnja 1992.), a tijekom jeseni 1991. godine Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje i same u to vrijeme još nisu bile međunarodno priznate.
Hrvatski je međunarodni legitimitet te iste 1992. godine, zaokružen primanjem u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (tada KESS-a) do Ujedinjenih naroda. U narednim godinama, Hrvatska je postala članicom 30-ak međunarodnih organizacija.
Republika Hrvatska izborila se diplomatskim putem za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, zahvaljujući hrvatskim braniteljima izišla je kao pobjednica u Domovinskom ratu, međunarodno se politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i relevantan je partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima.
Tijekom 2018. predsjedala je Odborom ministara Vijeća Europe, najstarije europske organizacije, te Srednjoeuropskom inicijativom, jednim od najstarijih foruma regionalne suradnje u srednjoj i istočnoj Europi, a svoje prvo predsjedanje Vijećem EU-a preuzela je u prvoj polovici 2020. godine, u iznimno zahtjevnom trenutku za svaku državu članicu EU-a, kada dolazi do promjena institucionalnog ciklusa i suočavanje s pandemijom koronavirusa.
Na današnji dan ujedno obilježavamo obilježava se i obljetnica završetka mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija posljednjeg okupiranog dijela naše države izniman je uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je i najuspješniji mirovni projekt Ujedinjenih naroda na teritoriju Europe, koji i danas predstavlja najbolji model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta.
vzaktualno.hr 
-Prošle godine sudjelovalo je više od 60 gradova, no ove godine jedan dio odlučio je obilježiti 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske na ovakav način, dok je drugi dio pripremio kratak video – rekla je Cmrečki dodavši kako je ovogodišnji razgled nešto drugačiji nego proteklih godina zbog epidemioloških mjera.
Tako su građani mogli uživati u klasičnom razgledu središta grada, Gradske vijećnice, katedrale, Starog grada i varaždinskih palača u trajanju od oko sat vremena, a iako zbog epidemioloških mjera nisu ulazili u objekte, zanimljivosti nije nedostajalo.
tklopotan / vzaktualno.hr 
Župan Posavec istaknuo je kako je Island bio prva zemlja koji je priznao Republiku Hrvatsku, kao Njemačka, 19. prosinca, ali njihova odluka je stupila na snagu 15. siječnja.
-Neke druge države koje ni tada nisu bile međunarodno priznate su također priznale Republiku Hrvatsku, međutim 15. siječnja se uzima kao dan kad je Europska zajednica, današnja Europska unija to učinila – dodao je župan.
–30 godina je prošlo, 30 godina izgradnje institucija i izgradnje države, a koliko je taj čin bio uspješan neka svaki građanin procijeni na svojim subjektivnim i objektivnim okolnostima. Ono što mi činimo povodom tog dana to je da zahvalimo onima koji su prije 30 godina imali nadu, vjeru, hrabrost, inicijativu, nešto malo i oružja i išli braniti i obraniti državu za buduće generacije koje su je trebale na svoj način izgraditi – rekao je međimurski župan.
Čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini naglasila je kako su se nakon priznanja dogodile mnoge dobre stvari kao završen Domovinski rat, oslobođene su naše granice, područja, ušli smo u NATO savez, u Europsku zonu, otvorile su se mogućnost drugačijeg poslovanja.
–Međimurje je opet predvodnica u našoj samostalnosti jer same granice ne znače i razvoj domovine. Ona je suverenitet i značaj nekakvih granica domovinskog obilježja i suvereniteta Republike Hrvatske, ali tek sad treba još više poraditi na razvoju naše domovine i uključivanja u onaj europski dio koji nam se otvorio još prije 30 godina – dodala je gradonačelnica Cividini.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Međimurske županije Stjepan Horvat kazao je kako je priznanje Hrvatske braniteljima bio vjetar u leđa, jer imajući Europu iza sebe mogao se ostvariti tisućljetni san, a to je imati slobodnu, neovisnu Hrvatsku.
vzaktualno.hr/sjever.hr 
