Ispred Srednje škole Krapina u utorak je održano predstavljanje kurikuluma građanskog odgoja za srednje škole, a kojem je prisustvovao ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić.
Tom je prilikom istaknuo kako mu je posebno drago da predmet Škola i zajednica popularno nazvan ŠIZ
nakon Primorsko-goranske županije i Grada Zagreba dolazi i u Krapinsko-zagorsku županiju.
– ŠIZ je jedan novi,
zanimljiv predmet drugačiji nego bilo što drugo u hrvatskim školama. U tom predmetu mladi
ljudi u 2. i 3. razredu srednje škole sami odabiru teme u zajednici s kojima bi se željeli baviti tokom školske godine. Te teme se odnose na
11 različitih cjelina poput održivog razvoja, migracija, generacija koje žive u KZŽ, ali i tema poput kulture i medija, sporta, digitalne pismenosti, medijske i financijske pismenosti. U tom predmetu mladi ljudi na početku školske godine odabiru predmet s kojim se žele baviti i potom ga istražuju. Imaju prilike
steći iskustvo vezano uz taj problem u zajednici i na kraju predlažu rješenja – pojasnio je Jokić dodavši kako je predmet ponuđen ravnateljima srednjih škola u KZŽ te je
svih 9 srednjih škola u KZŽ odlučilo sljedeće školske godine pokušati ‘pošiziti’ i napraviti jedan novi iskorak u, ne samo obrazovanju županije nego općenito u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja.
–
Mladi ljudi u 9. mjesecu kreću u raspravu o tome što ih zapravo brine. Neki od problema kojima se mogu baviti su recimo prehrambene navike srednjoškolaca, pitanja riskantnog ponašanja srednjoškolaca, ali i pitanja koja se tiču cjelokupne zajednice poput čistoće, siromaštva u selima i gradovima KZŽ. Nakon odabira teme sa svojim nastavnicima će steći iskustvo
kako drugi građani vide taj problem, ali i propitkivati političare – rekao je Jokić zahvalivši KZŽ što su iskazali hrabrost da mladi ljudi sljedeće školske godine propituju njihove odluke i da se i njihov glas čuje koji je često utišan.
Nastavnici i ravnatelji škola koje sudjeluju u ovom programu proći će
intenzivan trening stručnog usavršavanja koji će biti organiziran do početka iduće školske godine, a predviđeno je da
više od 20 nastavnika iz srednjih škola budu uključeni u taj program koji je besplatan.
Pilot program već se provodi u Prvoj riječkoj gimnaziji gdje su učenici predložili dvije teme s kojima su se željeli baviti, a jedna od tema je bila cijena javnog prijevoza, dok se druga odnosila na nedostatak zelenih površina u Rijeci.
– Učenici su ipak odabrali temu
nedostatak zelenih površina i više od šest mjeseci bave se ovom temom na najvjerojatnije načine. Njihova iskustva su takva da su izrazili želju
da svi predmeti u školi budu takvi, što je naravno nemoguće, no neki od drugih predmeta koji mogu biti dio Škole i zajednice mogli bi recimo biti nedostatak sportskih sadržaja ili sportskih igrališta u samim lokalnim zajednicama, kao i recimo nedostatak kulturnih sadržaja, te mnoge druge teme. Platno na kojem mogu slikati je vrlo široko i daje učenicima
mogućnost da sami odabiru temu s kojom se žele baviti. Po tome je taj predmet drugačiji od bilo kojeg drugog predmeta – kazao je Jokić.
Zamjenica krapinsko -zagorskog župana Jasna Petek naglasila je kako su samosvjesni i odgovorni građani koji poznaju svoja prava i obaveze i koji su se spremni aktivno uključiti u život lokalne zajednice kako bi ju mijenjali na bolje njihov ideal.
– Svjesni smo da takvi ne postaju sami od sebe, nego da treba puno truda uložiti, prije svega
kroz odgojno-obrazovne institucije nudeći im sadržaj kroz koji oni mogu
osvijestiti te informacije i brusiti svoje vještine – poručila je Petek.
S obzirom da nijedna Vlada dosad nije uvela građanski odgoj, Krapinsko-zagorska županija ga je po riječkom modelu u osnovne škole
uvela 2019. godine. Tako trenutno građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost
provodi 28 škola od njih 33, a zamjenica Petek istaknula je zadovoljstvo što ga imaju priliku uvesti i u svoje srednje škole.

– Ponosni smo što je
tradicija građanskog odgoja u našim školama puno dulja, traje od 2000-ih kad su te teme bile međupredmetne i imamo dugu tradiciju odličnih projekata iz građanskog odgoja – pojasnila je Petek dodavši kako
djeca kroz građanski odgoj uče razmišljati, raspravljati, kritički promišljati i konstruktivno argumentirati.
Zadovoljstvo što će se građanski odgoj uvesti u svih devet srednjih škola izrazio je i
župan KZŽ Željko Kolar.
– Ono što je za mene osobno ključno u ovom projektu je
uključivost mladih ljudi u rad lokalne zajednice. Mladi imaju osjećaj da ih nitko ne čuje i da ono što oni govore nikome nije bitno, a ono što je još gore, da ne mogu ništa promijeniti. Djelomično su u pravu, a djelomično ne jer
mi stalno tražimo povratnu informaciju kako bismo odluke mogli prilagoditi njihovim potrebama – rekao je Kolar.
Kako je naglasio, kroz ovaj program mladi će
naučiti istraživati, predlagati konačna rješenja i pratiti njihovu provedbu.
-To je izuzetno bitno. Naravno da je
razvoj infrastrukture izuzetno bitan za stvaranje uvjeta za što kvalitetniji život, ali isto tako, stalno pozivamo mlade ljude da ostanu živjeti ovdje na našim prostorima pa se tako logički postavlja i nameće da im omogućimo da taj život bude onakav kakvog su si isplanirali i na razini koju očekuju od svoje zajednice – poručio je Kolar.

S obzirom da je Krapinsko-zagorska županija jedna od dvije
županije prijatelja djece, Kolar je istaknuo kako je ovo
samo jedna nadogradnja svega što rade već godinama. Po njemu, ključno je uključivanje mladih u donošenje odluka i kreiranje politika, što Županija sada radi i s participativnim proračunom za djecu i mlade.
– Ciljamo na jednu
populaciju 2. i 3. razreda srednje škole koji nakon srednje škole
izlaze na izbore i poražavajući je podatak koliko mladih ljudi uopće izlazi na izbore jer smatraju da ih niti tko sluša niti da mogu što promijeniti. S ovim pristupom smatram da će se to s vremenom itekako promijeniti – kazao je Kolar.
Predstavljanju kurikuluma građanskog odgoja prisustvovao je i
ravnatelj Srednje škole Krapina i voditelj Aktiva srednjih škola Krapinsko – zagorske županije Ivica Rozijan.

– S obzirom na
globalizacijske trendove koji se trenutno razvijaju u cijelom svijetu više je nego ikada tema Škola i zajednica, odnosno sudjelovanje škole u lokalnim problemima zajednice u kojoj se živi i radi, aktualna. Kroz ovu temu bit će učenicima drugih i trećih razreda omogućeno da kroz jedan
fakultativni vid nastave obrade neku od ponuđenih 11 tema kako bi se
senzibilizirali za lokalnu problematiku i kako bi mladi naraštaji stekli uvjete za stjecanje dodatnih kompetencija i znanja, odnosno da se i njihov trag ostavi u lokalnoj zajednici – zaključio je Rozijan.

jm/vzakrualno.hr