U Maloj vijećnici Međimurske županije župan Međimurske županije Matija Posavec održao je sastanak s predstavnicima pčelarskih udruga na području županije, predsjednikom Udruge pčelara Međimurske županije „Agacija“ Željkom Trupkovićem i predsjednikom Udruge pčelara „Nektar“ Prelog Ivicom Balentom te voditeljem Poljoprivredne savjetodavne službe u Međimurskoj županiji mr. sc. Miloradom Šubićem s obzirom da se na području Međimurske županije dogodio novi pomor pčela. Hrvatska ima oko 9 200 registriranih pčelara s više od 460 tisuća košnica, a u Međimurju je 10 000 košnica, što je 2,3% od ukupnog broja košnica. Prema dosad prikupljenim podacima, stradale su pčele u oko 720 košnica, najviše na području Preloga i Otoka. Župan Posavec izrazio je žaljenje i solidarnost s vrijednim međimurskim pčelarima koji proizvode jedan od najboljih i najkvalitetnijih meda u Hrvatskoj, za što dobivaju brojne nagrade. Međimurska županije zatražila je od Državnog inspektorata Republike Hrvatske hitno utvrđivanje činjeničnog stanja i uzroka zašto je došlo do pomora pčela. Međimurska županija, ako će biti potrebno, financirat će uzimanje što većeg broja uzoraka zemlje kako bi se utvrdili razlozi velikog pomora pčela. U Hrvatskoj je zabranjena primjena pesticida opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, propisuje to novi Zakon o održivoj upotrebi pesticida i iznimno je bitno da se odredbe provedu u praksi, što znači da su profesionalni korisnici pesticida dužni prije svakog tretiranja, ako se radi o pesticidu opasnom za pčele, o tome obavijestiti Savez i lokalne povjerenike. Prekršajna kazna iznosi od 50 do 100 tisuća kuna. Također, zaduženo je Povjerenstvo za procjenu štete kako bi utvrdilo ukupni iznos nastale štete te utvdilo ima li elemenata za proglašenje prirodne nepogode na ovom području, a kako bi se temeljem te odluke mogla tražiti naknada štete iz europskog ili nacionalnog fonda za naknadu štete. S obzirom na katastrofalni događaj koji je zadesio međimurske pčelare, započet će pojačano promatranje i kontrola usjeva uljane repice, kako bi se spriječila daljnja šteta. Iako su pčelari prilikom pomora pčela prije dvije godine dobili obeštećenje, nikakav novac ne može nadomjestiti gubitak tolikog broja pčela koji su, kao oprašivači, važni u proizvodnji hrane i održavanju biološke ravnoteže, istaknuo je župan Posavec. vzaktualno.hr / medjimurska-zupanija.hr

Želi li Vlada RH očuvati socijalni mir, barem što se tiče sindikata u sustavu zdravstva, pregovori o osnovici plaća u državnim i javnim službama moraju završiti traženim povećanjem od četiri posto. Podsjetimo, Vlada je ponudila povećanje od svega 2 posto koje su neki nazvali sramotnim te poručili da ispod svojih zahtjeva o rastu plaća od četiri posto od 1. travnja te nastavka pregovora o daljnjem rastu od 2+2 posto u drugom dijelu godine ne misle ići, čak ni po cijenu štrajka! O tome smo porazgovarali s Vlastom Vuković Hoić, predsjednicom Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Podružnice Opća bolnica Varaždin. -Činjenica je da je ponuđenih 2 posto omalovažavanje svih zaposlenih u javnim službama jer se odnosi na sve, a prije svega na zdravstvo i medicinske sestre. Evidentno je da naša osnovica nije rasla već godinu i pol, dok je prosječna plaća u Hrvatskoj u međuvremenu prilično rasla, a o porastu troškova života mislim da ne treba uopće ništa objašnjavati jer svaki smo dan suočeni s porastom cijena namirnica i energenata – rekla nam je Vuković Hoić. U medijima se plasiraju razne informacije o visini plaća medicinskih sestara, ali te su plaće različite, ovisno o radilištu na kojem rade te jesu li odradile planirani fond sati ili su, kao što je u posljednje vrijeme učestalo, odradile i puno prekovremenih sati. -Startni dio plaća je, nažalost, ispod 5 tisuća kuna i tih ponuđenih 2 posto doista nije u redu – kazala nam je Vuković Hoić koju smo zamolili da nam komentira i napise o tome da pojedine medicinske sestre imaju plaću i do 8 tisuća kuna. -Radi se o sestrama koje rade u jedinicama intenzivnog liječenja, u operacijskim salama, znači na izuzetno zahtjevnim radnim mjestima, a tu je i prekovremeni rad te famozni covid dodatak, iako je minimalan u odnosu na ono što je značio rad u takvim uvjetima – istaknula je predsjednica Sindikata. Plaće ispod europskog prosjeka, sve više mladih odlazi A uvjeti rada u protekle dvije pandemijske godine bili su, blago rečeno, otežani i većina je medicinskog osoblja bila premorena, radila iznad svojih mogućnosti. Kad se uzme u obzir da su im plaće daleko ispod europskog prosjeka, nije čudo da brojne medicinske sestre i tehničari, baš kao i liječnici, odlaze iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije. -Vani su plaće neusporedivo više u odnosu na naše, no evidentno je i da su nešto viši i troškovi života, tako da je to relativno, međutim i dalje veliki broj ljudi odlazi. Imate mladi kadar koji završavajući obrazovanje direktno odlazi u zemlje zapada, tako da mi trošimo novac ove zemlje i naših građana na njihovo obrazovanje, a tu su i njihova vlastita sredstva i njihovo slobodno vrijeme koje ulažu u obrazovanje i edukaciju, a to onda na kraju krajeva koriste građani ostalih europskih zemalja – naglasila je Vuković Hoić. Na nove natječaje za zapošljavanje javlja se sve manje kandidata Dodala je da je u Općoj bolnici Varaždin broj sestara koje se prijavljuju za zapošljavanje sve manji: -Do prije četiri godine broj kandidata bio je trostruko veći od ponuđenih radnih mjesta, a danas kadra medicinskih sestara na tržištu nema. Raspišete natječaj i javi vam se broj koji je manji od traženog broja kandidata, a za rad na određeno vrijeme čak vam se nitko niti ne javi. Između ostalog, tu je i odbijanje komunikacije u traženju svih drugih prava sestara, a veliki je problem neriješeno pitanje visoke spreme u sestrinstvu, iako je država davno omogućila otvaranje studija na nivou prvostupništva i visoke spreme, dakle diplomirane sestre i magistre sestrinstva, kazala je Vuković Hoić. -Do dan danas, Ministarstvo odbija uvesti u Uredbu o koeficijentima složenosti poslova medicinsku sestru visoke spreme. Iako smo uložili veliki novac građana ove zemlje u njihovo školovanje, za one koje su imale sreću da se školuju uz financiranje javnog novca, međutim veliki broj njih je uložio prilične svote novaca u svoje obrazovanje koje daje povećanu kvalitetu rada i sposobnosti tih ljudi, a da one nisu prepoznate i ispada su nepotrebne u sustavu pružanja zdravstvene zaštite građanima Hrvatske – tvrdi predsjednica Sindikata varaždinske bolnice. U Sindikatu smatraju i da je neprimjereno nizak koeficijent za složenost posla medicinske sestre srednje i više spreme, pogotovo jer je srednja sprema iz četverogodišnjeg prešla u petogodišnje školovanje, što znači da školovanje traje duže, nudi veću širinu znanja, više kompetencije i donosi i veće odgovornosti. „Nezadovoljstvo će biti stupnjevano kroz razne akcije, sve do štrajka!” Sindikat je proveo razgovore s članstvom i tijela su donijela odluke da će medicinske sestre i tehničari jasno pokazati javnosti i Vladi RH svoje nezadovoljstvo koje će biti stupnjevano kroz razne akcije, pa sve do štrajka. Ponovni sastanak pregovaračkog odbora dogovoren je za 26. travnja, najavljeno je da će mu nazočiti i premijer Andrej Plenković, a nakon sastanka trebao bi uslijediti konačna odgovor Vlade. -Bojim se da će problem nedostataka sestara koji je sve veći uzrokovati i nedostupnost zdravstvene zaštite građanima ove zemlje, a to je sigurno problem o kojem bi ova vlada i prvenstveno Ministarstvo zdravstva trebalo razmišljati – poručila je Vlasta Vuković Hoić. ak/vzaktualno.hr

U Centru za kulturu Čakovec u srijedu je svečano obilježena 10. godišnjica rada Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije.

Naime, hitna medicinska služba na području Međimurske županije djeluje od 1. kolovoza 1984. godine. Od 1991. do 1994. godine bila je dio Medicinskog centra Čakovec, zatim do 1995. godine funkcionira kao dio Županijske bolnice Čakovec, a od tada pa do 2012. godine kao dio čakovečkog Doma zdravlja.

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije započeo je s radom u travnju 2012. godine, od kada djeluje kao samostalna zdravstvena ustanova. Danas zapošljava 114 djelatnika od kojih su 104 zdravstvena, a u djelatnosti hitne medicine radi 16 liječnika, 29 medicinskih sestara, odnosno tehničara, još deset medicinskih sestara na MPDJ te 15 vozača, dok u djelatnosti sanitetskog prijevoza radi 17 medicinskih sestara ili tehničara te 17 vozača.

Međimurski župan Matija Posavec povodom 10. obljetnice Zavoda za hitnu medicinu naglasio je kako Županija kao osnivač svih zdravstvenih ustanova vodi računa o svakom segmentu i primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

– Zavod za hitnu medicinu obilježava deset uspješnih godina i u tih deset godina u kvalitetnoj mjeri razvili smo sustav hitne medicine, jer je u travnju 2012. godine osnovan Zavod za hitnu medicinu u Čakovcu, dva tjedna kasnije ispostava u Prelogu kao i u Murskom Središću, a kasnije i ispostava u Kotoribi. Na taj način zaokružili smo zemljopisnu poziciju Međimurja u smislu dostupnosti hitne svim pacijentima – rekao je župan Posavec istaknuvši kako su se investicije u proteklim godinama odnosile na uređenje same hitne u svojim prostornim infrastrukturnim uvjetima, uređen je i prilazni put te izvršena integracija sanitetskog prijevoza.

– Mi smo u Međimurju specifični jer ulaganja u zdravstvo promatramo u kontekstu ulaganja u sve zdravstvene ustanove. Zavod za hitnu medicinu, Županijska bolnica Čakovec, Zavod za javno zdravstvo i Dom zdravlja kao primarna zdravstvena zaštita u jednom su dvorištu, pa je i suradnja na jednom visokom nivou – dodao je župan Posavec.

Da je djelatnost hitne medicine vrlo zahtjevna naglasila je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Vladimira Križaj-Grabant.

– Hitna medicina ima prvi kontakt s pacijentom pa i oprema i vozila moraju biti najbolji i najkvalitetniji. U nabavci opreme i vozila, a i rekonstrukciji prostora i svega što nam je potrebno pomaže nam naš osnivač Međimurska županija, koja je u ovih deset godina izdvojila oko 16 milijuna kuna za naše potrebe. Na godišnjoj razini imamo oko 8 tisuća intervencija, oko 20 intervencija dnevno i 32 poziva – istaknula je Križaj-Grabant te se osvrnula na inicijativu koja je pokrenuta s ciljem osiguravanja beneficiranog radnog staža djelatnicima hitne medicine.

– Kad je riječ o zahtjevima „hitnjaka”, podržavam svoje kolege i smatram da tebaju biti izjednačeni s djelatnicima iz drugih hitnih službi. Djelatnici u hitnoj medicini rade vrlo zahtjevan posao, i fizički i psihički, rade na teško dostupnom terenu, često u teškim uvjetima, moraju biti vrlo spremni za obavljanje svojih radnih zadataka, prilagođavati se novonastalim situacijama – rekla je Križaj-Grabant.

Jurica Juričan, magistar sestrinstva i pomoćnik ravnateljice za sestrinstvo Zavoda za medicinu MŽ objasnio je kako je rad organiziran u smjenama te da u Čakovcu postoje dva, a u Prelogu jedan T1 tim, dok u Murskom Središću postoji pet timova T2, što znači da rade dva tehničara u smjeni, dok u Kotoribi postoji nadstandard.

– Rad u sanitetu organiziran je sa 16 timova. To je posao koji iziskuje mnogo psihičkog stresa i puno fizičkog rada. Pokrenuta je inicijativa za beneficirani radni staž i to je dobro jer spašavanje života i nošenje nepokretnih ljudi na 10. kat definitivno nije za svakoga. Naši ljudi puno posla moraju nositi doma, informiraju se o stanju svojih pacijenata, a taj posao zahtijeva i puno dodatne edukacije – pojasnio je Juričan te na upit novinara odgovorio i koliko je zapravo teško dobiti liječnike u hitnu medicinu.

– Nekad da, nekad ne, mala smo sredina pa se ne vraćaju sve svi u našu županiju, već ostaju raditi u Zagrebu. Imamo sreće da je u posljednje vrijeme dosta naših mladih Međimuraca upisalo studij medicine pa nismo toliko deficitarni – kazao je Juričan.

jm/vzaktualno.hr

Jučer je u Društveno-vatrogasnom domu Petrijanec bila organizirana akcija prikupljanja humanitarne pomoći za Černivecku oblast u Ukrajini. Ova regija, s kojom je Varaždinska županija pobratimljena putem Sporazuma o suradnji sklopljenog 2013. godine, danas je privremeno boravište brojnih Ukrajinaca iz ratnih dijelove te zemlje, a kojima hitno treba pomoć, prije svega u obliku hrane s dužim rokom trajanja. Humanitarnu akciju su organizirali Vatrogasna zajednica Općine Petrijanec, Općina Petrijanec i Kulturno umjetničko društvo Općine Petrijanec, a odaziv je nadmašio sva očekivanja. Prikupljala se hrana, higijenski pribor, pelene, dječja hrana. Danas je otpremljen kamion s 8 paleta robe te su mještani općine Petrijanec ponovno pokazali veliko srce. – Želim zahvaliti svima koji su se uključili u ovu našu humanitarnu akciju. Zahvaljujem vatrogascima i volonterima što su zaprimali i sortirali robu. Također zahvala ide i svim tvrtkama koje su se uključile u ovu humanitarnu akciju, od prijevoznika do onih koji su donirali potrepštine, palete ili nešto treće – rekao je načelnik Općine Petrijanec Željko Posavec. vzaktualno.hr