Gorivo od utorka dodatno pojeftinjuje – pogledajte kakve će biti nove cijene
Hrvatska je vlada u subotu održala telefonsku sjednicu na kojoj je donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.
-Dosadašnji način izračuna najviših cijena se primjenjuje i za sljedećih sedam dana, pa se najviša cijena utvrđuje prema formuli jednako za sva maloprodajna mjesta u Republici Hrvatskoj, na temelju sedmodnevnog obračunskog razdoblja, s ograničenom maržom od 0,65 kn po litri za benzin i dizel, a za plavi dizel 0,40 kn po litri, navodi se u Vladinom priopćenju koje prenosi tportal.
-Cijene naftnih derivata određene temeljem predmetne Uredbe dodatno će se sniziti u odnosu na sada važeće, pa će od utorka nove cijene biti: benzin 11,19 kn po litri (smanjenje za 0,11 kn), dizel 12,12 kn po litri (smanjenje za 0,02 kn) i plavi dizel 8,49 kn po litri (smanjenje za 0,01 kn), ističe se u objavi koju prenosi tportal.
–Da nema mjera Vlade, benzin bi bio 13,06 kn po litri, dizel 14,57 kn po litri, a plavi dizel 9,38 kn po litri’, priopćili su iz Vlade.
vzaktualno.hr/tportal.hr
Udruga roditelja i udovica poginulih branitelja Domovinskog rata Varaždinske županije održala redovnu skupštinu
Osim što gotovo puna tri desetljeća rade na očuvanju uspomene na sve vrijednosti Domovinskog rata te na poginule branitelje, članovi Udruge roditelja i udovica poginulih branitelja DR-a Varaždinske županije vode brigu o svojim bolesnim članovima te im pomažu u ostvarivanju prava.
Istaknuto je to danas u Varaždinu na redovnoj godišnjoj skupštini Udruge, koja okuplja 70-ak članova. Izvješće o radu u 2021. godini podnijela je predsjednica Udruge Ljubica Florijan-Cerovečki.
-Sjećanje na poginule hrvatske branitelje je naš temeljeni program te najveća i časna obveza. Zahvaljujem svim članovima udruge koji su, unatoč pandemiji koronavirusa, bolesti i poodmaklim godinama, uspješno obavljali sve zadaće. Uvjerena sam da smo i dalje sposobni obavljati programske zadaće i ostvarivati ciljeve udruge te ćemo, uz puno razumijevanja, pomagati jedni drugima te zajednički čuvati spomen na naše poginule branitelje. Spomen na njih je i sjećanje na Domovinski rat kao najslavnije razdoblje hrvatske povijesti, koje nikako nikada ne smije biti obezvrijeđeno i zaboravljeno – istaknula je Ljubica Florijan-Cerovečki.
Čestitke na predanom radu im je uputila zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.
-Posebna ste udruga koja okuplja udovice i roditelje preminulih hrvatskih branitelja, udruga koja je proizašla iz tuge i boli. Vaši najmiliji dali su ono najvrednije, svoj život. Vašu tugu i bol ništa ne može zamijeniti, no ona vas je i ojačala. Proteklih gotovo 30 godina marljivo i predano radite na promicanju vrijednosti Domovinskog rata, a u udruzi istovremeno imate kolege i kolegice s kojima svih ovih godina razmjenjujete svoje najdublje osjećaje. Zahvaljujem svima na predanom radu i trudu, promicanju vrijednosti Domovinskog rata i osvješćivanju svih nas da se žrtva vaših najmilijih nikada ne smije zaboraviti – rekla je Silvija Zagorec.
Ispred Policijske uprave varaždinske te braniteljskih i stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata obratio se Darko Blaži iz PU varaždinske.
-Trideset godina je prošlo od početka Domovinskog rata, a 27 godina od veličanstvene vojno-redarstvene akcije Oluje. Vrlo brzo to prođe u ljudskom životu, no mogu samo pretpostaviti koliko je to dugo i bolno vrijeme za vas, pripadnike ove udruge, koji ste ostali bez svojih najmilijih, bez sinova, supruga, očeva. Hvala udruzi na tome što svih ovih godina čine da se istina o Domovinskom ratu ne zaboravi – rekao je Darko Blaži.
Podršku Udruzi su dali i Andreja Bobek iz Grada Varaždina, Ivo Loborec iz Udruge Specijalne jedinice policije Rode, Zlatko Maltarski iz Udruge dragovoljaca i veterana DR-a – ogranak Varaždin, Tihomir Hozmec iz Udruge pripadnika 104. brigade ZNG Varaždin, Damir Štefulj i Dejan Novosel iz Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade “Tigrovi” – podružnica Varaždinske županije, te Damir Makovec iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – podružnica Varaždinske županije.
vzaktualno.hr
Ispred Policijske uprave varaždinske te braniteljskih i stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata obratio se Darko Blaži iz PU varaždinske.
-Trideset godina je prošlo od početka Domovinskog rata, a 27 godina od veličanstvene vojno-redarstvene akcije Oluje. Vrlo brzo to prođe u ljudskom životu, no mogu samo pretpostaviti koliko je to dugo i bolno vrijeme za vas, pripadnike ove udruge, koji ste ostali bez svojih najmilijih, bez sinova, supruga, očeva. Hvala udruzi na tome što svih ovih godina čine da se istina o Domovinskom ratu ne zaboravi – rekao je Darko Blaži.
Podršku Udruzi su dali i Andreja Bobek iz Grada Varaždina, Ivo Loborec iz Udruge Specijalne jedinice policije Rode, Zlatko Maltarski iz Udruge dragovoljaca i veterana DR-a – ogranak Varaždin, Tihomir Hozmec iz Udruge pripadnika 104. brigade ZNG Varaždin, Damir Štefulj i Dejan Novosel iz Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade “Tigrovi” – podružnica Varaždinske županije, te Damir Makovec iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – podružnica Varaždinske županije.
vzaktualno.hr
Zamjenik gradonačelnika Marković: Mladima želimo pristupiti sustavno, vidimo ih kao partnere
Povodom Međunarodnog dana mladih zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održao je zajednički sastanak s predstavnicima Savjeta mladih Grada Varaždina, P4 – Centra za mlade i nezavisnu kulturu te Odbora za mlade Gradskog vijeća Grada Varaždina.
Sastanku su ispred Savjeta mladih Grada Varaždina sudjelovali predsjednik Josip Pokorny te članovi Tin Kolenko, Toni Čakmazović i Monika Rusak, ispred P4 Viktor Ožeg, a ispred Odbora za mlade Gradskog vijeća Lovro Lukavečki.
Predstavnici Savjeta mladih istaknuli su dosadašnje aktivnosti i najavili buduće poput simulirajuće sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina i domaćinstva Kongresa svih Savjeta mladih u Republici Hrvatskoj. Predstavnik P4 – centra za mlade i nezavisnu kulturu Viktor Ožeg je prezentirao je aktivnosti pripreme European Youth Eventa u Varaždinu koji će se u studenom održati u varaždinskoj Areni uz sudjelovanje više stotina mladih te zahvalio Gradu na participaciji. Na sastanku se raspravljalo o participativnom proračunu za djecu i mlade koji se po prvi puta provodi ove godine u Varaždinu.
-Prošle godine bili smo povodom Međunarodnog dana mladih u P4 – centru za mlade, a ove godine već možemo pričati o konkretnim potezima koje smo poduzeli za mlade u Gradu. Pokrenuli smo proces izrade gradskog programa za mlade, povećali stipendije za studente, osigurali besplatne higijenske potrepštine za djevojke, financirali zapošljavanje dodatnih psihologa u školama, uveli participativni proračun za mlade i djecu i još mnogo toga. Na tome ne želimo stati, već želimo mladima pristupiti sustavno. Vidimo ih kao partnere i zato će u ovoj gradskoj upravi uvijek imati dobrog partnera i sugovornika – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
vzaktualno.hr
-Prošle godine bili smo povodom Međunarodnog dana mladih u P4 – centru za mlade, a ove godine već možemo pričati o konkretnim potezima koje smo poduzeli za mlade u Gradu. Pokrenuli smo proces izrade gradskog programa za mlade, povećali stipendije za studente, osigurali besplatne higijenske potrepštine za djevojke, financirali zapošljavanje dodatnih psihologa u školama, uveli participativni proračun za mlade i djecu i još mnogo toga. Na tome ne želimo stati, već želimo mladima pristupiti sustavno. Vidimo ih kao partnere i zato će u ovoj gradskoj upravi uvijek imati dobrog partnera i sugovornika – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković.
vzaktualno.hr
Korona u Hrvatskoj: Broj novooboljelih i oporavljenih gotovo isti, u samoizolaciji više od 5300 osoba
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.215 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.747.
Među njima je 607 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata.
Preminulo je 12 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.200.113 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 16.484 preminulo, ukupno se oporavilo 1.175.882 osoba od toga 1.216 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 5.398 osoba.
Do danas je ukupno testirano 5.089.492 osoba, od toga 3.323 u posljednja 24 sata.
vzaktualno.hr
Ovo su najtraženija zanimanja u Varaždinskoj županiji – je li i vaše među njima?
Poslodavci u Varaždinskoj županiji su tijekom srpnja ove godine prijavili 801 slobodno radno mjesto, što je za 18 posto, odnosno122 slobodna radna mjesta više nego u prethodnom mjesecu.
U odnosu na lanjski srpanj, poslodavci su tijekom prošlog mjeseca tražili 10,2 posto djelatnika više.
Najviše slobodnih radnih mjesta je, kao i proteklih mjeseci, bilo u prerađivačkoj industriji – 21,2 posto, a slijede građevinarstvo s 14 posto te obrazovanje s 13,5 posto.
Najtraženija zanimanja tijekom srpnja 2022. godine bila su:
ak/vzaktualno.hr
ak/vzaktualno.hr 
Međunarodni je dan ljevaka: Niste kao većina, imate dar!
Ljevaci čine 12 posto ukupne svjetske populacije, a korištenje lijeve ruke društveno je prihvatljivije nego u prošlosti. Današnji Međunarodni dan ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine.
Među ljevacima je vrlo mali broj isključivih ljevaka. Najčešće se radi o onima koji su naučili koristiti i svoju desnu ruku podjednako spretno kao i lijevu, piše TrendTV. Ljevorukost je najčešće nasljedna sklonost. Kod roditelja dešnjaka samo je 2 posto šanse da dijete bude lijevak, a ako je barem jedan roditelj ljevak šanse rastu na 17 posto.
Postoje li prednosti i nedostaci ljevorukih osoba u svijetu u kojem prevladavaju dešnjaci? Smatra se kako su ljevaci snalažljiviji u prostoru, imaju bolju percepciju treće dimenzije te bolje rezultate u logici i matematici. Oni su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru glazbenu memoriju, piše TrendTV.
I za kraj zanimljivost – mnoge slavne osobe poput Jimija Hendrixa, Leonarda da Vincija, Michelangela i Alberta Einsteina bile su ljevaci.
vzaktualno.hr/trend.com.hr
U potrazi ste za novim poslom? Možda su ova radna mjesta idealna prilika za vas
Iskoristite svoj potencijal i pronađite posao po svojoj mjeri! Prijavite se na portalu posao.hr i sretno!
Lonia trgovina d.o.o. zapošljava Prodavača / Blagajnika (m/ž) na više lokacija u Varaždinskoj županiji. Poslodavac nudi stimulativna primanja, plaćene troškove prijevoza, mogućnost stalnog zapošlenja i napredovanja. Prijavite se najkasnije do 15.8.2022. putem linka.
Konzum Plus d.o.o. zapošljava Komisionara / Blagajnika komisionara (m/ž) u Varaždinu. Natječaj je otvoren do 31.8.2022., a poslodavac nudi mnoge pogodnosti tijekom godine poput božićnice, uskrsnice, dara za djecu, regresa i slično. Sve detalje provjerite klikom na link.
KTC d.d. zapošljava Skladišnog radnika (m/ž) u Prelogu. Za prijavu je potrebna godina dana radnog iskustva, a poželjan je položen tečaj za viljuškaristu. Prijavite se klikom na link ovdje do 31.8.2022.
Zagi Grupa d.o.o. u Oroslavju zapošljava Kuhara voditelja smjene (m/ž). Za prijavu potrebno je radno iskustvo od dvije godine, a poželjno je i iskustvo u vođenju smjene u kuhinji. Kako se prijaviti provjerite klikom na link, a prijave su otvorene do 9.9.2022.
Workforce Ljudski Potencijal d.o.o. zapošljavaju Prodavača (m/ž) u Varaždinu. Poslodavac nudi mogućnost rada za internacionalnu modnu grupaciju, priliku za napredovanjem, stimulirajuće uvjete rada i popust za zaposlenike. Prijavite se klikom na link ovdje do 31.8.2022.
Knauf Insultaion d.o.o. u Novom Marofu traži Proizvodno – transportnog radnika (m/ž). Poslodavac nudi rad u izazovnom i dinamičnom okruženju te priliku za osobni i profesionalni rast i razvoj. Prijavite se do 2.9.2022. na linku.
BMH Bedekovčina d.o.o. zapošljava Bravara / Pomoćnog bravara (m/ž). Prethodno iskustvo na istim ili sličnim pozicijama je poželjno, ali nije uvjet. Kako se prijaviti provjerite putem linka. Natječaj je otvoren do 26.8.2022.
Plinka-Puh d.o.o. u Mokricama u potrazi je za Djelatnikom na benzinskoj postaji (m/ž). Poslodavac nudi stalna usavršavanja, mogućnost napretka unutar tvrtke i stalna primanja. Na oglas se mogu prijaviti i umirovljenici. Natječaj je otvoren do 1.10.2022., a za više detalja kliknite link ovdje.
Globalna hrana d.o.o. / McDonald’s traži Radnika/cu u restoranu u Varaždinu. Poslodavac nudi fleksibilno radno vrijeme, plaćen prijevoz te mogućnost napredovanja. Natječaj je otvoren do 15.8.2022. Kako se prijaviti provjerite na linku.
Multi-Star d.o.o. zapošljava Blagajnika / Blagajnicu u automat klubu u Čakovcu. Sve detalje oglasa provjerite klikom na link ovdje, a prijaviti se možete do 9.9.2022.
vzaktualno.hr
Kilometarske kolone prema moru, ali i unutrašnjosti – na jednoj dionici kolona duga čak 17 km
Još jedan udarni turistički vikend s velikim gužvama i kolonama na autocestama, a kako javlja HAK, dogodila se i prometna nesreća.
Autocesta A1 Zagreb-Split-Ploče:
-prometna nesreća između odmorišta DRAGANIĆ i čvora JASTREBARSKO u smjeru Zagreba, vozi se usporeno u koloni;
-kolona je između čvorova Maslenica i Zadar I u smjeru Zagreba oko 17 km;
-kolona je između tunela Čelinka i čvora Maslenica u smjeru Dubrovnika oko 10 km;
-pred naplatom Lučko u smjeru Zagreba kolona je oko 1 km;
-pojačan je promet između čvorova Lučko i Bosiljevo u smjeru mora, vozi se u kolonama uz zastoje.
Autocesta A2 Zagreb-Macelj:
-kolona je pred naplatom Trakošćan u smjeru Slovenije oko 1,5 km;
Autocesta A3 Bregana-Lipovac:
-prometna nesreća između čvora KUTINA i čvora LIPOVLJANI (na 111.+750 km) u smjeru Lipovca, vozi se jednom prometnom trakom;
-pred graničnim prijelazom Bajakovo u smjeru istoka kolona je oko 2 km.
Krčki most:
-kolone u oba smjera oko 4 km.
Jadranska magistrala (DC8):
-zastoji su povremeno na dionicama Kraljevica-Novi Vinodolski, Šibenik-Zadar i Split-Omiš-Makarska
Kolone su u Istri prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija te pred tunelu Učka u smjeru Rijeke.
vzaktualno.hr/hak.hr
Bosilj o Varteksu: Manipulatori, režimske ulizice, skorojevići bez temelja i jučer rođeni lažni „spasitelji posrnule firme“ doveli ga u ovo stanje
Ponovno je, nažalost po tko zna koji put, Varteks tema na kojoj su posljednjih trideset godina, patološke spodobe, lovci u mutnom, gradski politički manipulatori, režimske ulizice, razno razni „menedžeri“ i skorojevići bez temelja i jučer rođeni lažni „spasitelji posrnule firme“ u konačnici doveli Varteks u ovo stanje u kojem se trenutno nalazi, napisao je na Facebooku gradonačelnik Neven Bosilj, a njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Svi ti i takvi držali su lojtru lešinarima koji su pograbili stotine prodavaonica na elitnim lokacijama, rastepli varteksovu imovinu, tehnologiju, znanje, a najvažnije ugled. Trovali su građane floskulama i lažnim obećanjima, oduzimajući pritom vjeru, energiju i nadu, samo kako bi što lakše i brže domogli onog što je preostalo.
Tvrtka koja je nekad bila na ponos našeg Grada i zapošljavala preko deset tisuća radnika i izvozila po cijelom svijetu, ostala je samo blijeda sjena nekadašnjeg industrijskog giganta koji je othranio generacije Varaždinki i Varaždinaca.
Najnoviji događaji oko tvrtke i ponašanje većinskih dioničara tvrtke jasno daju naslutiti kako je Varteks postao zanimljiv ulagačima isključivo zbog njegove preostale imovine i nije ih najmanje briga za preostalih 900 radnika već ih zanima kako prodati zemljište i izvući za sebe korist od te prodaje, dok im radnici i njihove sudbine služe kao moneta za potkusurivanje.
Za razliku od tih i takvih, ova je gradska uprava ljudski, politički korektno, a prije svega moralno prije godinu dana započela razgovore s upravom Varteksa oko obročne naplate duga od 5.6 milijuna kuna te je u studenome prošle godine sklopila Upravni ugovor o otplatu duga na 24 rate, a taj je dogovor potvrdilo i Gradsko vijeće.
Na žalost, Varteks je prestao plaćati dogovorene rate od Nove Godine i usprkos pisanim opomenama nije vraćao dug, niti je plaćao nove obveze.
Neke odluke nije lako donijeti, ali dužnost i obaveza mene kao odgovornog gradonačelnika je učiniti sve da Varteks, iako privatna tvrtka za koji je svatko od Varaždinaca na svoj način vezan, ne bude prošlost, ali još više je moja dužnost zaštititi interese Grada i svih građana Varaždina, raditi posao za koji sam izabran jer bi upravo ti dušebrižnici, bivši i pojedini sadašnji „političari“ bili prvi koji bi podnijeli tužbu jer se „ne štite interesi Grada“.
Temeljem takvog stava o zaštiti interesa grada, uz konzultacije s čelnicima svih političkih opcija i njihovih klubova u Gradskom vijeću održanima 27. srpnja ove godine, ali i zbog zakonom pripisane financijske odgovornosti gradonačelnika, nakon jučerašnje ostavke predsjednika Uprave i Nadzornog odbora Varteksa, pokrenuli smo postupak naplate – ali još uvijek samo dijela potraživanja ostavljajući prostor za daljnje rješavanje problema.
Na žalost, istu tu spremnost i volju nisu pokazali i ostali akteri, uključujući i najveće dioničare što je posljedično dovelo do ovog sadašnjeg stanja. Pozivam većinske dioničare i sve druge vlasnike Varteksa da se uključe u rješavanje problema Varteksa i njegovih radnika koji su gradili Varteks i ovaj Grad.
Varteks je pitanje časti svih nas i ova Gradska uprava će učiniti sve da politika pomaže, a ne odmaže, uz pomoć i uvažavajući mišljenje što većeg broja Varaždinaca.
vzaktualno.hr/Facebook Neven Bosilj
U Hrvatskoj ima 15 vrsta zmija, 3 su otrovnice. Što (ne) učiniti ako vas ugrize?
Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo 3 su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.
Iako zmije, kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im primjerice glodavci koji se nalaze oko kuća hrana, te na taj način drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima. Otrovni aparat zmija otrovnica je građen od otrovne žlijezde, izvodnih kanala i otrovnih zubi. Otrovne žlijezde su modificirane žlijezde slinovnice. Danas je funkcija žlijezde slinovnice stvaranje zmijskog otrova koji imobilizira, ubija i probavlja svoj plijen, ali služi i u obrani od predatora.
Zmije otrovnice u Hrvatskoj
U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).
Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa (Fotografija 1 i 2) . Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Fotografija 1
Fotografija 2
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci (Fotografija 3).
Fotografija 3
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama („obrvama“). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja crnokrpica (Telescopus fallax), sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.
Prevencija ugriza zmija
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.
Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone (nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i sl,.) te redovito kositi. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.
Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo, jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize.
Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporuča se nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Potrebno je paziti da se ne staje na nepregledna mjesta i ne dodiruje rukama i treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Ako se penjemo po stijenama, također se preporuča provjeriti da nema prisutnosti zmija. U jesen, kada padaju ljetne temperature treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju sunčaju na njima.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.
Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva.
U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.
U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine. Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Što ako dođe do ugriza?
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.
Fotografija 1
Fotografija 2
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci (Fotografija 3).
Fotografija 3
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama („obrvama“). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja crnokrpica (Telescopus fallax), sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.
Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.
Prevencija ugriza zmija
Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.
Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone (nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i sl,.) te redovito kositi. Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.
Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo, jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize.
Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporuča se nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.
Potrebno je paziti da se ne staje na nepregledna mjesta i ne dodiruje rukama i treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Ako se penjemo po stijenama, također se preporuča provjeriti da nema prisutnosti zmija. U jesen, kada padaju ljetne temperature treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju sunčaju na njima.
Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.
Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva.
U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.
U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine. Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
Što ako dođe do ugriza?
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.
- Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
- Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
- Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
- Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
- Označite rub otekline na koži.
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov