U prostorima Poslovno – tehnološkog inkubatora Krapinsko – zagorske županije u ponedjeljak je održana konferencija za medije na temu aktivnosti Zagorske razvojne agencije u 2021. godini, a kojoj je prisustvovao i krapinsko -zagorski župan Željko Kolar.
Tom prilikom, ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar napomenula je kako su tijekom 2021.godine pripremili 102 projekta, ukupne vrijednosti 523.367.564,57 kuna, te održali tri ciklusa radionica za 64 sudionika, kao i pratili smo provedbu 76 projekata za tijela javne vlasti, u vrijednosti većoj od 350 milijuna kuna.
– Mi smo kao razvojna agencija prepoznati partner na regionalnoj, često traženi na nacionalnoj, ali i na internacionalnoj razini kao član Eurada mreže razvojnih agencija na europskoj razini i na taj način doprinosimo održivom razvoju županije kroz provedbu aktivnosti. Krajem prošle godine donesen je plan razvoja Krapinsko-zagorske županije te će glavnina aktivnosti biti usmjerena na njegovu provedbu. On usmjeruje razvoj naše županije do 2027. godine. Također, donesena je strategija digitalizacije u čijoj smo izradi sudjelovali te strategija razvoja ljudskih potencijala koja je jedna od sektorskih strategija. Sudionici smo u izradi strategije Urbane aglomeracija Zagreb jer dio naših jedinica lokalne samouprave, kao i Krapinsko-zagorska županija spadaju pod tu aglomeraciju te će ubuduće koristiti sredstva iz ITU mehanizma – otkrila je ravnateljica ZARA-e te napomenula kako je Agencija član novoformiranog Urbanog područja Krapine za koje će se izrađivati strategija te ima formirano tajništvo koje obavlja zadaće tajništva partnerskog vijeća za tržište rada.
– Jedna od naših najvažnijih aktivnosti je priprema projekata, a najveći broj, njih 76 vrijednih 68 milijuna kuna pripremljen ih je iz programa ruralnog razvoja za potrebe jedinica lokalne samouprave. Zatim su tu projekti iz Fonda za regionalni razvoj, njih 13 koji su vrijedni 132 milijuna kuna, a mi kao razvojna agencija u provedbi imamo svoj projekt Znanjem za europsko zajedništvo iz kojeg osiguravamo 85 posto sredstava za provedbu naših aktivnosti. Od 2018. godine pripremili smo 318 projekata u vrijednosti većoj od jedne milijarde kuna, od čega je realizirano 57 projekata, a u provedbi ih je trenutno 78 – rekla je Barilar.
Kako je ravnateljica u nastavku objasnila, Zagorska razvojna agencija ostvarila je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 108 tisuća kuna, te ostvarila kontinuiran rast što se tiče poslovanja osim u dijelu broja sudionika na radionicama koje radi pandemije nisu organizirane, a u ovoj godini Agenciju očekuje svojevrsna transformacija.
– Fokusirat ćemo se na pripremu projekata ITU mehanizma zbog uspostavljenog i urbanog područja grada Krapine. Očekuje nas priprema i provedba projekata iz mehanizma za Oporavak i otpornost za koji su prvi natječaji već raspisani ove godine. Imamo već tri prijavljena projekta, a šest projekata ide u prijavu ovaj tjedan i njihovu realizaciju očekujemo do kraja ove godine. Iz Fonda solidarnosti koji se tiče prvog i drugog potresa također je trenutno objavljeno desetak natječaja za koje se pripremaju projektne prijave za vraćanje infrastrukture u prvotno stanje i sanacije štete od potresa. Pripremo projekte iz međunarodne suradnje kao i suradnju na različitim projektima zajedno s organizacijom razvojnih agencija EURADOM i bit će puno aktivnosti na pripremi i provebi projekta iz Razvojnog sporazuma. Glavnina aktivnosti koju očekujemo odnosit će se na provedbu Plana industrijske tranzicije sjeverne Hrvatske, a u tijeku je i izrada masterplana gospodarskog razvoja za područje KZŽ koji će objedinjavati sve mjere koje će se ticati gospodarstvenika, poljoprivrednika, ali i aktivnosti koje će obuhvaćati startegiju upravljanja poslovnim zonama i privlačenja investicija na području KZŽ – otkrila je ravnateljica ZARA-e.
Krapinsko zagorski župan Željko Kolar izrazio je čestitke Agenciji na tolikom broju uspješno pripremljenih, kao i provedenih projekata. 
U posljednjih nekoliko godina se naša Razvojna agencija pozicionirala kao jedna od najboljih u Republici Hrvatskoj, što nije samo moje, nego i mišljenje struke. Ovdje moramo priču podijeliti na tri segmenta koji su jednako bitni, a prvi jako bitan segment su ljudski potencijali. Danas se bez izuzetno obrazovanih, kvalitetnih, motiviranih ljudi ne može opstati u ovom sustavu. U ZARI nas ima 20-tak, a imamo otvorena još četiri natječaja za zapošljavanje, te je riječ o mladim i obrazovanim ljudima koji pripremaju projekte za sve jedinice lokalne samouprave na području Krapinsko – zagorske županije, a koje za to nemaju nikakav trošak. Druga izuzetno bitna stvar su strateški dokumenti, njih pet koji su doneseni i to Izrada plana razvoja Krapinsko – zagorske županije, Sektorske strategije, Poticanje urbanog i ruralnog razvoja, Razvojni sporazum i Plan industrijske tranzicije. To su dokumenti bez kojih mi kroz mehanizam za oporavak i otpornost te novu financijsku omotnicu ne bi uopće bili u mogućnosti aplicirati za provedbu strateških projekata. Imamo još dva dokumenta koja moramo donijeti, a to je izrada master plana gospodarskog razvoja Krapinsko- zagorske županije, za što smo na sastanku odredili četiri radne skupine. Za nju doduše očekujem veću aktivnost Vlade Republike Hrvatske i nadležnog ministarstva – rekao je župan Kolar te napomenuo kako sada raspisani natječaj za prijavu za izradu projektne dokumentacije koju je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nema jasno definiran kriterij po kojima će se ocjenjivati vrijednost projekata. – Predviđeno je 160 milijuna kuna, od toga 40 milijuna je odvojeno za Razvojni sporazum Sjever, za naših pet županija, ali jasni kriteriji nisu definirani. Nadam se da je to izuzetak jer nas to ne stavlja sve u jednak položaj, a ono što je ključno i na čemu sam inzistirao jest da svi imamo iste uvjete i jednake šanse kad je riječ o ravnomjernom regionalnom razvoju. Ako bude tako, mi ćemo sigurno biti u gornjem dijelu tablice. Ni u jednom ocjenjivanju, analizi, procjeni i ocjeni rezultata u posljednjih osam godina, mi nismo ispod osmog ili devetog mjesta, a s obzirom na veličinu županije, to je sjajan uspjeh, te da bi tako ostalo, mora postojati transparentnost u raspisivanju natječaja -objasnio je Kolar te izrazio nezadovoljstvo Mehanizmom za oporavak i otpornost. – Nezadovoljan sam načinom na koji je postavljen, pogotovo u dijelu zdravstva gdje su praktički unaprijed podijeljena sredstva kliničkim centrima koji imaju želje, a mi za projekte za koje imamo građevinske dozvole uopće nismo mogli kandidirati za taj novac. Sada je vrijeme da pozovemo Vladu i nadležna ministarstva da se u novoj financijskoj omotnici to ne događa. Ne mogu komentirati detalje jer Vlada RH još nije potpisala sporazum s Europskom komisijom ugovor o novoj financijskoj omotnici. Mi ne znamo koja će biti poglavlja, ne znamo indikativnu listu dinamike raspisivanja natječaja, ali mi smo se pripremali kao da će ove godine biti sve spremno u drugom ili trećem mjesecu, tako da ćemo i mi tada biti spremni – zaključio je župan Kolar. jmiklauzic / www.vzaktualno.hr
U Varaždinskoj županiji jučer je potvrđeno 57 novih slučajeva zaraze koronavirusom nakon što su testirane 184 osobe. Preminule su dvije osobe.
U Općoj bolnici Varaždin na liječenju su 184 osobe, od kojih je 13 osoba na respiratoru.
Oporavila se 361 osoba i broj aktivnih slučajeva je 2.268.Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije cijepljenje organizira u Općoj bolnici Varaždin u dvorani 1 u podrumu Kirurgije prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 15. veljače – 8 do 13 sati;
Srijeda, 16. veljače – 13 do 18 sati.vzaktualno.hr
Objasnila je to Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za Novi list, te dodala da zbog toga što nosimo maske ne podražujemo naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitness.
-Već se pokazalo da i infekcije virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike – kazala je Tabain, a prenosi tportal.
Ali takvo stanje ne bi trebalo dugo potrajati jer ćemo prestankom nošenja maski opet biti u kontaktu sa svim mikroorganizmima i funkcionirati kao i ranije.
vzaktualno.hr/tportal 
Žene se općenito, kaže, teže odlučuju za znanstvenu karijeru, posebice u STEM-u i IT-u jer još uvijek postoje određene predrasude koje su usađene curicama u ranoj životnoj dobi, primjerice da je to karijera za muškarce. Žene često i sporije napreduju, navodi dalje, jer zbog trudnoće i porodiljnog imaju stanku karijeri pa im ponekad treba vremenski dulje da ispune uvjete za napredovanje. Osim toga napominje i kako su žene podzastupljene i na čelnim pozicijama.
– Vjerujem da najveći utjecaj na usmjeravanje djevojaka prema znanosti kao i prema informatici i STEM-u, imaju primjeri uspješnih žena znanstvenica, informatičarki, matematičarki koje djevojčice upoznaju i koje percipiraju kao nešto uobičajeno i u potpunosti društveno prihvatljivo. Na takvim primjerima vide da je taj cilj i za njih ostvariv – kaže Begičević Ređep.
Na Fakultetu organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu svake nove akademske godine zabilježen je porast broja studentica u odnosu na ukupan broj studenta.
-Trenutno na FOI-ju studiraju 993 studentice od ukupno 2568 studenata. Na FOI-ju je u ukupnom broju znanstveno-nastavnih zvanja čak 40 posto žena. Smatram da naš fakultet može poslužiti kao dobar primjer da se promjene mogu ostvariti. Naime, kada sam ja studirala na FOI-ju, samo su dvije profesorice bile žene. Danas uz visoki postotak žena u znanstveno-nastavnim zvanjima, imamo i ženu dekanicu na čelu informatičkog fakulteta – ističe.
Iako se dosad, priznaje, nije susrela s eklatantnim seksizmom, ističe kako je činjenica da žene još uvijek nailaze na situacije u kojima ih se smatra manje sposobnim znanstvenicama od muških kolega. Često se moraju više dokazivati nego muškarci.
– Ravnopravnost znači da i muškarci i žene imaju iste mogućnosti i prilike za ostvarivanje svojih ciljeva, to je nešto što je ključno i što mi kao društvo trebamo osigurati i prihvatiti. Rodna ravnopravnost ako i jedino ako zajedno radimo na konkretnim mjerama i poboljšanjima; isticanje uspjeha žena znanstvenica i prikazivanje žena i muškaraca u nestereotipnim ulogama – navodi dekanica.
Ponosna je, ističe, dekanica fakulteta koji studente priprema za rad u IT industriji jer je upravo ta industrija jedna od rijetkih unutar koje žene i muškarci imaju uglavnom izjednačene plaće. Ninu Begičević Ređep pitali su i što nam još konkretno nedostaje kako bismo utjecali na neravnopravan položaj žena u znanosti.
– Svakako nam nedostaje aktivnosti te projekata čiji rezultati bi utjecali na položaj žena u znanosti kao i na motiviranju djevojčica od najranije životne dobi da se opredijele za znanstvenu karijeru. Primjerice, nedugo je Europsko udruženje European Women in Mathematics objavilo katalog i održalo izložbu portreta 20 matematičarki iz europskih država. Među njima se našla i naša profesorica Blaženka Divjak. Jedan od svijetlih primjera je i Obzor 2020 projekt CALIPER: Linking research and innovation for gender equality u okviru kojeg vrlo motivirano niz aktivnosti i novih projekata pokreće profesorica Anamari Nakić – objašnjava Begičević Ređep te smatra da je potrebno senzibilizirati javnost za pitanje rodne ravnopravnosti, a sve to treba pratiti i odgovarajući zakonski okvir.
Dekanica je poslala i poruku studenticama i djevojkama koje imaju želju ostvariti karijeru u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
– Pitanje rodne ravnopravnosti sve više se nameće kao centralna vrijednost našeg društva, a ona počiva na zaštiti temeljnih ljudskih prava. Ono što vam je pravom zajamčeno, nitko vam ne može oduzeti. Žene u znanosti kroz povijest su pokazale nevjerojatnu snagu i značajnu ulogu u razvoju društva, a na tome trebamo ustrajati i u budućnosti. Tu vidim veliku ulogu nas znanstvenica, koje moraju biti primjer i pokretač tog napretka. Važno je postići dobar balans između privatnog i poslovnog života, a trud i zalaganje se uvijek na kraju najviše isplate – zaključuje dekanica Nina Begičević Ređep.
vzaktualno.hr/srednja.hr 
vzaktualno.hr