Unatoč brojnim apelima, neki se građani i dalje ponašaju neodgovorno i bahato, ne razmišljajući o tome kako takvim postupcima uništavaju okoliš, nanose štetu prirodi i ljudima.
Unatoč brojnim apelima, neki se građani i dalje ponašaju neodgovorno i bahato, ne razmišljajući o tome kako takvim postupcima uništavaju okoliš, nanose štetu prirodi i ljudima.
Općina Beretinec želi stati na kraj takvom ponašanju pojedinaca:
Prošlog smo tjedna krenuli s pripremom za uređenje poljskih putova i ostali neugodno iznenađeni – naišli smo na velike količine otpada, potencijalnih divljih deponija. Ovakvo nesavjesno ponašanje više nećemo tolerirati i morat ćemo reagirati. Budući da ne znamo tko su ljudi koji bacaju otpad u prirodu, spremni smo postaviti i video nadzor, kako bismo doznali tko to zagađuje okoliš, a razgovarat ćemo i s vlasnicima zemljišta na koja je otpad bačen.
I vas, naše sumještane, molimo da pomognete da ubuduće spriječimo neodgovorno ponašanje pojedinaca. Primijetite li da netko baca otpad na mjesta koja za to nisu predviđena, zapišite registraciju vozila, ako ste u mogućnosti i fotografirajte jer svaki je podatak bitan, a upućujemo vas i da se javite komunalnom redaru ili općinskom načelniku koji su vam dostupni 24 sata dnevno – kontakt podatke možete pronaći na web stranici https://www.beretinec.hr/
Općina Beretinec uključit će se i u akciju „Zelena čistka” kako bi što bolje očistili naše šume, a očekujemo i nadamo se da će se akciji odazvati brojni mještani i naše udruge.
vzaktualno.hr
Jedna od najpopularnijih manifestacija u Hrvatskoj, Seljačka buna, nakon rekordnih posjeta zadnjih par godina kada se u Gupčev kraj slilo i više od 20.000 ljudi, i ove godine održava se u simboličnom izdanju, bez posjetitelja. Nakon jučerašnjeg prikaza Puntanja kmetov, nedjelja je bila rezervirana za prikaz Napada na Tahijev grad kod dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici.
Jedna od najpopularnijih manifestacija u Hrvatskoj, Seljačka buna, nakon rekordnih posjeta zadnjih par godina kada se u Gupčev kraj slilo i više od 20.000 ljudi, i ove godine održava se u simboličnom izdanju, bez posjetitelja. Nakon jučerašnjeg prikaza Puntanja kmetov, nedjelja je bila rezervirana za prikaz Napada na Tahijev grad kod dvorca Stubički Golubovec u Donjoj Stubici.
Seljačka buna je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, godine 1573. Bila je to pobuna protiv nepodnošljivih uvjeta života zavisnih seljaka koja je izbila na imanju Franje Tahija, zahvativši Hrvatsko zagorje i jedan dio Slovenije, a utjecala je na niz seljačkih buna na našim prostorima tijekom nekoliko idućih stoljeća.
Napad na Tahijev grad bio je početak velike pobune seljaka protiv ugnjetavanja vlastele i uz samu veliku bitku kod Stubice predstavlja važan događaj u Hrvatskoj povijesti, a Družba vitezova Zlatnog kaleža kao i svake godine potrudila se da se održi tradicija obilježavanja Seljačke bune.
Vođa pobune Matija Gubec kojeg je utjelovio Krešimir Končevski pojasnio je kako je bitka počela napadom seljaka na dvorac te da su zato i pobijedili. Osvrnuo se potom i na nedostatak publike rekavši kako se nada da će iduća 450. godišnjica proći puno raskošnije i u punom intenzitetu.Franjo Tahy, odnosno Zdravko Grabušić kazao je kako se nije nadao da će kmetovi biti toliko žestoki pa se povukao uz naredbu svojim puškarima da rastjeraju seljake.
-Tahy je izvukao živu glavu, a njegovi ljudi su mnogi stradali. Nakon toga uslijedila je devastacija dvorca, paljevine itd. što je trajalo desetak dana dok se vlastelinska vojska nije okupila i svi znamo što se kasnije desilo. Drago nam je što su, kao i svake godine, naše bliske udruge iz Zeline i Karlovca došle da nam malo pomognu – rekao je Grabušić te se osvrnuo na epidemiološke uvjete same manifestacije.
-Jako je malo ljudi to gledalo zbog nekih čudnih uvjeta koji vladaju među našim državnicima. Danas je na poljudskom stadionu 20 000 ljudi, a ovdje nije mogao doći skoro nitko. Ja se nadam da ćemo to popraviti sljedeće godine kada je jubilarna 450. godišnjica Bune. Nadam se da nećemo imati nikakvih zdravstveni ni organizacijskih problema i da ćemo dostojno obilježiti jedan od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti. Ne bi za jedne krajeve države trebali vrijediti jedni kriteriji, a za neke sasvim drugi – komentirao je Grabušić.
Župan Željko Kolar u Donjoj Stubici je bio pomiješanih emocija s obzirom da je ovaj spektakl znalo posjetiti preko 20 000 ljudi, a korona to onemogućava već drugu godinu zaredom.
-Htjeli smo zadržati tradiciju i da se to ipak održi, makar na ovakav simboličan način, ali čitavo vrijeme razmišljamo o tome da sljedeće godine imamo 450 godina od Bune, da imamo 50 godina muzeja, 15. godišnjicu same bitke i nadamo se da će nam korona omogućiti da to obilježimo na najbolji mogući način, s pravim spektaklom ovdje u Donjoj Stubici. Planiramo da osim Puntanja koje je tjedan dana prije, ovdje to bude barem čitav vikend, da tabor bude postavljen ranije i da cijelu subotu i nedjelju prijepodne obitelji već u subotu mogu doći ovdje i upoznati se s načinom života, oprobati se u izradi oruđa i oružja – rekao je župan nadajući da će bolja epidemiološka situacija pridonijeti ostvarenju tih želja dogodine.
– Matija Gubec je pozitivan lik koji je prihvatljiv ne samo na području Hrvatske nego čitave bivše Jugoslavije i nijedna povijesna ličnost nije toliko puta spomenuta, to ime i prezime nose mnoge školske, kulturne ili neke druge ustanove i pozvat ćemo sve one koji nose ime Matije Gupca da sljedeće godine kroz literalne radove i kroz likovnu koloniju i na sve ostale načine obilježimo 450. godina Bune – zaključio je Kolar.
abrkic/vzaktualno.hr
SDP Ivanec jasno je na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ivanca prilikom donošenja Odluke o raspisivanju lokalnog referendumu naglasio kako referendumska pitanja nisu u skladu sa Zakonom o referendumu, točnije ne zadovoljavaju članke 4. i 8.b navedenog zakona.
SDP Ivanec jasno je na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ivanca prilikom donošenja Odluke o raspisivanju lokalnog referendumu naglasio kako referendumska pitanja nisu u skladu sa Zakonom o referendumu, točnije ne zadovoljavaju članke 4. i 8.b navedenog zakona.
“Jednako tako predložili smo gradonačelniku da razmisli o raspisivanju savjetodavnog referenduma koji bi bio u skladu sa zakon, ali nažalost gradonačelnik se oglušio na sve naše apele. Naposljetku podržali smo Odluku o raspisivanju lokalnog referenduma kako bismo jasno izrazili naš stav da smo protiv dovoza varaždinskog smeća u odlagalište otpada Jerovec i da se zalažemo da Ivkom vodama ostane samostalno uslužno područje.
Nakon donošenja odluke Ministarstvo pravosuđa i uprave donosi odluku o obustavi ivanečkog referenduma, s obzirom da o tematici referendumskih pitanja ne odlučuje predstavničko tijelo već su ona isključivo u nadležnosti Vlade RH, na što smo jasno upozorili gradonačelnika. U međuvremenu gradonačelnik ovog puta prebacuje odgovornost na Gradsko vijeće te traži od vijećnika da na hitnoj sjednici podrže stav da je Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma zakonita i da se sama njezina zakonitost preispita na Upravnom sudu RH. S obzirom da smo u SDP-u legalisti bit ćemo suzdržani oko glasanja po ovom pitanju, ne možemo se dovoditi u situaciju da podržavamo nezakonite odluke i pridržavat ćemo se prisege kojom smo se obvezali da ćemo se držati zakona RH.”
vzaktualno.hr
Grad Novi Marof nastavlja s uspješnim provođenjem velikih i važnih projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima Europske unije.
Grad Novi Marof nastavlja s uspješnim provođenjem velikih i važnih projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima Europske unije.
Jedan od tih velikih projekata je Dječji vrtić Novi Marof u čiju je dogradnju i energetsku obnovu Grad uložio ukupno oko 13 milijuna kuna, a a sufinancirane su bespovratnim sredstvima Europske unije. Dobar dio tih sredstava već je uplaćen u gradsku blagajnu, a ovih je dana Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela odluku o isplati novih 3.351.600,00 kuna.
-Uspješno smo nastavili povlačenje sredstava iz EU fondova i sve je besprijekorno. Svi europski projekti koje smo sproveli prošli su bez penalizacije – pohvalio se gradonačelnik Siniša Jenkač istaknuvši zadovoljstvo što je od strane države prepoznata važnost i potreba uređenja dječjeg vrtića kojim su podignuti standardi i povećani kapaciteti vrtića.
Podsjetimo, projekt energetske obnove bio je „težak” gotovo 3 milijuna kuna, a sufinanciran je preko Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku s 850 tisuća kuna, dok je rekonstrukcija i dogradnja vrtića, vrijedna više od 9 milijuna kuna u 85-postotnom iznosu sufinancirana sredstvima Europske unije.
-Europski su projekti vrlo složeni i treba ih dobro pripremiti do u najsitnije detalje, ali mi smo se u tome već uhodali, dokazali da dobro promišljamo, da radimo kako treba i povlačimo sredstva iz EU fondova, a spremni smo tako i nastaviti. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede i ministrici Mariji Vučković na njihovoj potpori vrijednoj gotovo 7 milijuna kuna – poručio je gradonačelnik Jenkač napomenuvši da Grad Novi Marof očekuje i dodatna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz kojeg je ranije već uplaćeno 1,4 milijuna kuna.
vzaktualno.hr
U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.730 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 37.089
U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.730 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 37.089
Među njima je 2.115 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 158 pacijenata.
Preminulo je 49 osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.017.915 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 14.473 preminule, ukupno su se oporavile 966.353 osobe od toga 6.853 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 19.497 osoba.
Do danas je ukupno testirano 4.407.384 osoba, od toga 7.707 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 12.2.2022 utrošeno je 5.159.879 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,72% ukupnog stanovništva, odnosno 67,48% odraslog stanovništva. Na dan 12.2.2022 utrošeno je 3.352 doza cjepiva, a od toga je 406 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s 12.2.2022 2.301.794 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.219.145 osoba ( 2.020.732 osoba cijepljeno s dvije doze te 198.413 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 65,21% odraslog stanovništva.
vzaktualno.hr
Županijska i gradska organizacija HNS-a predvođena Igorom Klopotanom i Marijanom Škvarićem iskoristila je sunčano nedjeljno prijepodne za druženje s građanima povodom Valentinova.
Županijska i gradska organizacija HNS-a predvođena Igorom Klopotanom i Marijanom Škvarićem iskoristila je sunčano nedjeljno prijepodne za druženje s građanima povodom Valentinova.
Članovi HNS-a tako su kupce i prodavačice na varaždinskoj Gradskoj tržnici obradovali simboličnim licitarskimsrcima koja su nakon toga podijelili i građanima na središnjem gradskom trgu u Varaždinu, popularnom Korzu.
Uz srce kao simbol ljubavi, građanima su poželjeli puno ljubavi i smijeha, uz poruku da se vole i iskazuju ljubav svojim najmilijima svakoga dana.
vzaktualno.hr
Bojnik Dragutin Naglaš Kume iz Lepoglave heroj je Domovinskog rata. O njegovom herojstvu neprekidno govore suborci koji su se i ove godine, na 29. godišnjicu njegove pogibije, stigli u Lepoglavu kako bi mu se, zajedno s članovima Dragutinove obitelji te predstavnicima braniteljskih udruga, Ministarstva branitelja i Grada Lepoglave, još jednom poklonili.
Bojnik Dragutin Naglaš Kume iz Lepoglave heroj je Domovinskog rata. O njegovom herojstvu neprekidno govore suborci koji su se i ove godine, na 29. godišnjicu njegove pogibije, stigli u Lepoglavu kako bi mu se, zajedno s članovima Dragutinove obitelji te predstavnicima braniteljskih udruga, Ministarstva branitelja i Grada Lepoglave, još jednom poklonili.
Odana je počast polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom na grobu te kod spomen obilježja podignutog njemu u spomen. O žrtvi i herojstvu bojnika Dragutina Naglaša tom su prigodom govorili predsjednik Udruge branitelji Hrvatske Lepoglava Tomo Jakop, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić, Jadranka Brekalo iz Ministarstva branitelja, predsjednik Udruge Crne Mambe Anđelko Vižitin te Marijan Zajec Koze, autor biste Dragutina Naglaša koji je istaknuo da je čast bilo izraditi bistu heroju Domovinskog rata.
Dragutin Naglaš poginuo je 11. veljače 1993. u mjestu Baždarići kod Novigrada. Bio je pripadnik 1. pješačke bojne “Crne mambe” 2. gardijske brigade koja je kod Novigrada vodila žestoke borbe sa srpskim agresorom koji je želio okupirati prostor zadarskog zaleđa iz kojeg je istjeran operacijom “Maslenica”. Okupljeni su nakon odavanja počasti Dragutinu Naglašu odali počast svim poginulim braniteljima s područja Grada Lepoglave – učinili su to kod spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja u Lepoglavi.
vzaktualno.hr
U zaostalom susretu 8. kola 1. HL žene-istok, ekipa stolnoteniskog kluba MGK Drava Žabnik gostovala je u Šenkovcu kod istoimene momčadi koja zauzima treće mjesto na tablici.
U zaostalom susretu 8. kola 1. HL žene-istok, ekipa stolnoteniskog kluba MGK Drava Žabnik gostovala je u Šenkovcu kod istoimene momčadi koja zauzima treće mjesto na tablici.
U tom za obje momčadi važnom susretu, pobijedile su stolnotenisačice iz Žabnika, rezultatom 4:1, a za MGK Drava nastupile su sjajne Nedeljka Munđar, Anja Vručina i Mateja Bešenić.
Slijedi susret 9. kola koji će se igrati 19. veljače, kad u goste stiže Vodovod iz Osijeka.
vzaktualno.hr
U ponedjeljak je Valentinovo, Dan zaljubljenih, dan za romantiku i ljubav…i vruće čokoladne zalogaje!
U ponedjeljak je Valentinovo, Dan zaljubljenih, dan za romantiku i ljubav…i vruće čokoladne zalogaje!
Ovoga vam puta zahvaljujući stranici slatkisvijet.com donosimo recept za jednostavan desert za čiju pripremu vam neće trebati puno vremena niti kulinarskih vještina! Sama pomisao na čokoladu ionako nas asocira na ljubav i strast, a kada tome pridodamo još malo čilija dobijemo vruće, čokoladne zalogaje kao stvorene za Valentinovo!
Sastojci
250 g glatkog brašna
1/2 praška za pecivo
40 g kakaa u prahu
1 žličica čilija u prahu
1/2 žličice soli
100 g šećera
1 jaje
250 ml vode
90 ml ulja
100 g tamne čokolade
malo suhog čilija za posipavanje
Priprema
U zdjeli pomiješajte suhe sastojke – brašno, kakao, prašak za pecivo, sol i čili u prahu. Od čilija muffini neće biti ljuti, samo će imati pikantnu aromu.
U drugoj zdjeli pjenjačom izmutite jaje sa šećerom. Naizmjenično dodajte suhe sastojke, vodu i ulje te krupnije nasjeckanu tamnu čokoladu. Dio čokolade, otprilike jednu veliku žlicu, ostavite za posipavanje.
Košarice za muffine punite do ¾ visine. Posipajte ih s malo tamne čokolade i malo sušenog čilija. Čokoladne muffine pecite 12-15 minuta na temperaturi od 180 °C. Čačkalicom provjerite jesu li pečeni.
Muffine ohladite na sobnoj temperaturi, poslužite se i uživajte!
foto: ilustracija-pixabay
vzaktualno.hr/slatkisvijet.com
Svjetski je dan radija koji se obilježava s ciljem podizanja svijesti u javnosti i medijima o vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Radio i povjerenje“
Svjetski je dan radija koji se obilježava s ciljem podizanja svijesti u javnosti i medijima o vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Radio i povjerenje“.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar podsjeća da na području ove županije program emitira šest radio postaja; Radio Hrvatsko zagorje Krapina, Radio Kaj, Radio Marija Bistrica, Radio Stubica, Zagorski radio i Radio Zlatar.
-Unatoč globalnom procesu digitalizacije, radio je i dalje jedno od najpopularnijih komunikacijskih sredstava i medij kojeg javnost doživljava kao jednog od najpouzdanijih izvora vijesti, što zapravo ide ruku pod ruku s ovogodišnjom temom Svjetskog dana radija – Radio i povjerenje – rekao je župan Željko Kolar.
Podsjetimo, odluka o tome da se 13. veljače obilježava kao Svjetski dan radija donijeta je na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO-a, a ovaj je datum odabran u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.
U svojoj odluci, Opća konferencija potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja).
Radio je i dalje najdostupniji medij na svijetu te dopire do 94 posto stanovništva. Iako je prva svjetska radiopostaja KDKA u Pittsburghu započela redovito emitirati još daleke 1920. godine, a Radio Zagreb već 1926., Svjetski dan radija obilježava se tek od 2012. godine.
vzaktualno.hr/kzz.hr
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.