Socijaldemokrati osnovali županijsku organizaciju u Varaždinu
U nedjelju je u Varaždinu održan Osnivački odbor Županijske organizacije Socijaldemokrata Varaždinske županije.
Na temelju jednoglasne podrške članova, za predsjednika Županijske organizacije Socijaldemokrati Varaždinske županije imenovan je Velimir Kučko. Za potpredsjednika je izabran Nino Posavec Kovač, dok će funkciju tajnika obnašati Dorijan Cikač.
Novoizabrani je predsjednik naglasio kako će primarni cilj varaždinskih Socijaldemokrata biti formiranje gradskih i općinskih organizacija koje će služiti kao točke okupljanja svim istomišljenicima te djelovati u službi građana i rješavanju njihovih problema i pitanja.
– Hvala svima koji su odabrali izaći iz privatnosti i uključiti se u napore za osiguranje dobrobiti zajednice i javnog interesa, ne očekujući pritom ništa za sebe već sa željom da našom aktivnosti u lokalnim zajednicama dajemo doprinos stvaraju Hrvatske kakvu želimo – rekao je Kučko.
Svečanom događanju prisustvovao je i predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović koji je čestitao na osnivanju nove organizacije za koju kaže da je dominantno sastavljena od mladih ljudi koji nikada prije nisu bili članovi neke stranke, ali su, prema njegovim riječima, “prepoznali viziju i napore Socijaldemokrata da se uspostavi politika koja će u prvi plan staviti najvažnija dva resursa kojima raspolažemo, a to su naša zemlja i naši ljudi.“
Dodao je kako Socijaldemokrati žele stvoriti društvo i uvjete u kojima mogu slobodno izražavati svoja mišljenja i riješiti problem partijskog porobljavanja javne države.
foto – fb Socijaldemokrati Varaždinske županije
vzaktualno.hr
DOZNAJEMO Ljubitelji novogodišnjeg vatrometa neće imati sreće u Varaždinskoj županiji ni Zagorju, zato pravac Međimurje
Doček Nove godine bez tradicionalnog vatrometa sve je popularniji diljem Hrvatske, a ništa drugačije nije ni na sjeveru države. Istražili smo u kojim sjevernim gradovima doček možete doživjeti uz vatromet te u kojima će on izostati.
Što se tiče glavnoga hrvatskog grada, gradonačelnik Tomašević najavio je kako Zagreb nastavlja sa praksom Nove godine bez vatrometa, istaknuvši kako Grad ni ove godine neće financirati vatromet.
Toj praksi se ove godine ponovno pridružuje Grad Varaždin, a kako je istaknuo gradonačelnik Neven Bosilj, Grad ni ove godine neće organizirati vatromet za Novu Godinu.
– Ali, svi naši sugrađani mogu i očito žele ispucavati rakete tako da, organizirali mi vatromet ili ne, vatrometa će biti. Naši kućni ljubimci se tih dana zaista ne osjećaju ugodno i lagodno, ali nažalost to su takvi dani i ne možemo si puno pomoći – rekao je gradonačelnik Bosilj.
Inače, u Varaždinu je ove godine, po prvi puta, Špancirfest otvoren bez tradicionalnog vatrometa te je umjesto toga organiziran atraktivan laser show.
Vatrometa neće biti ni u Varaždinskim Toplicama, kao ni u Lepoglavi. Iz Grada Ivanca poručuju kako se ni ove godine neće pridružiti obilježavanju Nove godine vatrometom.
– Time se Grad Ivanec pridružuje dobroj praksi sve većeg broja gradova koji od vatrometa odustaju imajući u vidu negativne posljedice za živi svijet (buka i svjetlosno onečišćenje). Grad će u novogodišnjoj noći na glavnom gradskom trgu organizirati doček uz živu glazbu na središnjoj bini, ples, uz adekvatnu ugostiteljsku ponudu te ponudu adventskih kućica i noćno klizanje na klizalištu u gradskom parku te mnoštvo pratećih zabavnih sadržaja za sve generacije – poručili su iz Grada Ivanca.
U Novom Marofu već se tradicionalno organizira doček Nove Godine točno u podne, tako da ni tamo neće biti vatrometa. Što se tiče Ludbrega, do objave teksta nismo dobili odgovor vezan uz novogodišnji vatromet.
Slično su poručili i iz Grada Preloga.
– Imati ćemo vatromet. Ja sam veterinar i volim životinje, ali mislim da tih sedam-osam minuta vatrometa neće nikoga unesrećiti. Mnogi ljudi i djeca dolaze na doček Nove godine isključivo zbog vatrometa. Novca za nekakve svjetlosne efekte još uvijek nemamo, ali u budućnosti ćemo razmišljati o tome – poručio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.
Iako odgovor iz Grada Mursko Središće nismo dobili, u programu obilježavanja Adventa jasno stoji kako će biti organiziran vatromet u ponoć na Šetnici svete Barbare.
Vatrometa neće biti ni u Varaždinskim Toplicama, kao ni u Lepoglavi. Iz Grada Ivanca poručuju kako se ni ove godine neće pridružiti obilježavanju Nove godine vatrometom.
– Time se Grad Ivanec pridružuje dobroj praksi sve većeg broja gradova koji od vatrometa odustaju imajući u vidu negativne posljedice za živi svijet (buka i svjetlosno onečišćenje). Grad će u novogodišnjoj noći na glavnom gradskom trgu organizirati doček uz živu glazbu na središnjoj bini, ples, uz adekvatnu ugostiteljsku ponudu te ponudu adventskih kućica i noćno klizanje na klizalištu u gradskom parku te mnoštvo pratećih zabavnih sadržaja za sve generacije – poručili su iz Grada Ivanca.
U Novom Marofu već se tradicionalno organizira doček Nove Godine točno u podne, tako da ni tamo neće biti vatrometa. Što se tiče Ludbrega, do objave teksta nismo dobili odgovor vezan uz novogodišnji vatromet.
Kod Međimuraca vatromet neće izostati
Za razliku od varaždinskih gradova, svi međimurski gradovi imati će novogodišnji vatromet. Kako ističu iz Grada Čakovca, velik broj njihovih sugrađana iz cijelog Međimurja, kao i gostiju, već tradicionalno dolazi na doček Nove godine u Čakovec upravo zbog vatrometa – Ono što valja napomenuti je da su petarde i sredstva koja se pale na tlu, tj. u visini hodanja kako nas ljudi, tako i životinja, najveća opasnost i stres za kućne ljubimce, dok se novogodišnji vatromet u Čakovcu pušta s 15-ak metara visine te se ta buka širi u zrak, točnije ona opada s visinom. Grad Čakovec vodi računa o kućnim ljubimcima naših sugrađana, već nekoliko godina zaredom, pa svjesno naručujemo vatromet slabijeg intenziteta kod kojeg je zvuk tek 10% veći nego kod vatrometa kojeg možete kupiti u dućanima – poručili su iz Grada Čakovca te istaknuli kako vatromet traje oko sedam minuta, što je puno kraće od vatrometa koji se znaju organizirati prilikom dočeka sportaša i otvaranja nekih manifestacija. – U javnom diskursu se mnogo govori o zamjeni vatrometa svjetlosnim efektima i laserskim show-ovima, no oni osim što su mnogo skuplji od samog vatrometa, oni posebno smetaju pticama, ali i doprinose svjetlosnom zagađenju – poručili su znakovito iz Grada Čakovca.
Slično su poručili i iz Grada Preloga.
– Imati ćemo vatromet. Ja sam veterinar i volim životinje, ali mislim da tih sedam-osam minuta vatrometa neće nikoga unesrećiti. Mnogi ljudi i djeca dolaze na doček Nove godine isključivo zbog vatrometa. Novca za nekakve svjetlosne efekte još uvijek nemamo, ali u budućnosti ćemo razmišljati o tome – poručio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća.
Iako odgovor iz Grada Mursko Središće nismo dobili, u programu obilježavanja Adventa jasno stoji kako će biti organiziran vatromet u ponoć na Šetnici svete Barbare.
I većina Zagorja se pridružuje novoj praksi
Što se tiče zagorskih gradova, Zabok se vatrometa odrekao još prošle godine te sa tom praksom nastavlja i ove godine. Iz Grada Klanjca poručuju kako već nekoliko godina ne priređuju novogodišnji vatromet, pa će tako biti i ove godine. Iz Grada Zlatara su poručili da nemaju organizirana događanja za Doček Nove godine, pa sukladno tome nemaju ni novogodišnji vatromet. Iz Grada Oroslavje ove su godine donijeli odluku da neće organizirati doček Nove godine te neće imati novogodišnji vatromet. Za gradove Pregradu, Donju Stubicu i Krapinu nemamo informacija organiziraju li novogodišnji vatromet. n.p.bajz/vzaktualno.hr
Dvadeset sezona zabave, znanja i prijateljstva na Kviznoj večeri! „Kad su glavni začini: mrvica ludosti, puno strasti i truda – ispadne fini kvizaški obrok”
Jedan od najpoznatijih kvizova u sjevernoj Hrvatskoj, Kvizna večer by Darac, obilježava svoju 20. sezonu, postavši sinonim za vrhunsku zabavu i natjecanje znanja u srcu Varaždina.
Prvo izdanje kviza održano je već davnog 19. rujna 2018. godine u Medinoj Škrinji, a nakon toga uslijedilo je 20. sezona možda i najpopularnijeg kviza u sjevernom dijelu Hrvatske.
Kvizna Večer iz tjedna u tjedan opravdava svoju reputaciju. Ekipe se okupljaju iz različitih dijelova Varaždinske županije, ali i drugih županija te se natječu u raznolikim kategorijama i pitanjima. A sve je nastalo idejom začetnika ovog kviza Daria Heršaka.
-Ušli smo u dvadesetu sezonu Kvizne srijede te je iza nas više od 240 uspješno odrađenih izdanja. Prije 5 godina ovaj je pothvat izgledao kao “izlet u nepoznato”, ali jasna ideja onoga što želimo se pokazala dobrom. Danas se stvarno možemo pohvaliti s hrpom fenomenalnih kvizaških trenutaka, sklapanju divnih poznanstva, mnoštvom smijeha i dobre zafrkancije, ali s impresivnim brojkama – rekao je Heršak.
Iako nije bio otpočetka u stvaranju Kvizne Večeri, Ivan Čepin također doprinosi uspjesima koje Kvizna večer ostvaruje iz tjedna u tjedan.
-U 2023. godini postigli smo brojne uspjehe, a tu je prije svega rekordni kviz u parku na kojem su sudjelovale čak 54 ekipe, kao i pokretanje dvije nove vrste kvizova: filmski i sportski. Uz sve to, ove godine održali smo točno 60 kvizova, što dovoljno govori o našoj konstanti, ali i predanosti – rekao je Čepin.
Kvizna večer je postala više od običnog kviza općeg znanja, pružajući raznolikost kroz tematske i specijalne događaje.
-Ono što je počelo kao jedan kviz općeg znanja razvilo se i u tematske kvizove, pa danas Varaždinci svoje znanje provjeravaju i kroz glazbeni kviz “Uhvati ritam”, filmski kviz “U 7:10 za Škrinju” te sportski kviz “Kapitalac”. Za kraj godine se igramo na tradicionalnom Christmas Specialu – kviz na kojem će apsolutno sva pitanja biti obojena božićnom tematikom – izjavio je Čepin.
Kvizove je zaigralo na tisuće natjecatelja, a u Varaždin redovito stižu i igrači iz raznih dijelova Hrvatske. Apsolutni rekord u broju prijavljenih ekipa drži online humanitarni kviz na kojem je nastupilo 200 ekipa. Heršak je otkrio što izdvaja njihov kviz od drugih.
-Od početka je ideja bila da kviz ne bude samo šamaranje znanjem, nego da ponudi i nešto na čemu ćeš se s prijateljima dobro zabaviti baš i ako završite na posljednjem mjestu. Koncept kviza (mnoštvo kreativnih kategorija, kvizaških smicalica…), ugodna kvizaška atmosfera, odlične ekipe koje su nam godinama vjerne te Medina škrinja koja nam je dala podršku su vjerojatno neki od faktora koji su najzaslužniji zašto je naš kviz zaživio. A mi? Kad su glavni začini: mrvica ludosti, puno strasti i truda – ispadne fini kvizaški obrok – zaključio je Heršak.
Darac i Čep pozvali su sve zainteresirane da se pridruže zabavi, samim time i na sudjelovanje na nadolazećem Božićnom kvizu, ali i ostalim tematskim izdanjima.
-Okušajte se na kvizovima. Znanje je inn, a i kvizaši su jako zanimljivi u društvu. Uvijek izvuku neku zanimljivu činjenicu koju su čuli na kvizu – poručili su za kraj Heršak i Čepin.
Ako znate za koji se blagdan originalno pjevala pjesma „Jingle Bells” ili kako se zove trgovina igračaka u filmu Sam u kući 2, onda dođite okušati svoje božićno znanje, a priliku za to imate već u srijedu, 20. prosinca, s početkom u 19 sati.
mdjak/vzaktualno.hr
foto: fb Kvizna Večer by Darac
Kvizna večer je postala više od običnog kviza općeg znanja, pružajući raznolikost kroz tematske i specijalne događaje.
-Ono što je počelo kao jedan kviz općeg znanja razvilo se i u tematske kvizove, pa danas Varaždinci svoje znanje provjeravaju i kroz glazbeni kviz “Uhvati ritam”, filmski kviz “U 7:10 za Škrinju” te sportski kviz “Kapitalac”. Za kraj godine se igramo na tradicionalnom Christmas Specialu – kviz na kojem će apsolutno sva pitanja biti obojena božićnom tematikom – izjavio je Čepin.
Kvizove je zaigralo na tisuće natjecatelja, a u Varaždin redovito stižu i igrači iz raznih dijelova Hrvatske. Apsolutni rekord u broju prijavljenih ekipa drži online humanitarni kviz na kojem je nastupilo 200 ekipa. Heršak je otkrio što izdvaja njihov kviz od drugih.
-Od početka je ideja bila da kviz ne bude samo šamaranje znanjem, nego da ponudi i nešto na čemu ćeš se s prijateljima dobro zabaviti baš i ako završite na posljednjem mjestu. Koncept kviza (mnoštvo kreativnih kategorija, kvizaških smicalica…), ugodna kvizaška atmosfera, odlične ekipe koje su nam godinama vjerne te Medina škrinja koja nam je dala podršku su vjerojatno neki od faktora koji su najzaslužniji zašto je naš kviz zaživio. A mi? Kad su glavni začini: mrvica ludosti, puno strasti i truda – ispadne fini kvizaški obrok – zaključio je Heršak.
Darac i Čep pozvali su sve zainteresirane da se pridruže zabavi, samim time i na sudjelovanje na nadolazećem Božićnom kvizu, ali i ostalim tematskim izdanjima.
-Okušajte se na kvizovima. Znanje je inn, a i kvizaši su jako zanimljivi u društvu. Uvijek izvuku neku zanimljivu činjenicu koju su čuli na kvizu – poručili su za kraj Heršak i Čepin.
Ako znate za koji se blagdan originalno pjevala pjesma „Jingle Bells” ili kako se zove trgovina igračaka u filmu Sam u kući 2, onda dođite okušati svoje božićno znanje, a priliku za to imate već u srijedu, 20. prosinca, s početkom u 19 sati.
mdjak/vzaktualno.hr
foto: fb Kvizna Večer by Darac
Prvo druženje Kranjčeca u Jesenju okupilo 124 prezimenjaka: „Došli su čak iz Londona, Stuttgarta, Beča i Krakowa. Bilo je veselja, smijeha i plaća, ali sve ćemo to opet ponoviti“
U Jesenju je održan prvi susret i druženje Kranjčeca – svih onih koji se prezivaju Kranjčec, a žive u raznim krajevima Lijepe naše, a i šire. Na ovu zanimljivu ideju došli su kako bi se sastali, razgovarali i podružili s rodbinom, ponajviše onom koju nisu dugo vidjeli. U naumu su uspjeli, ideja je ubrzo pretvorena u stvarnost i na susret ih je došlo čak 124. To je bilo prvo druženje, slažu se kako ne i zadnje, jer će se ona nastaviti i dalje. Vrijeme druženja im je brzo proletjelo, ali organizator Dragutin Kranjčec je pun riječi hvale i presretan što su uspjeli nešto ovakvo organizirati.
Na ideju su došli kad je bila Kestenijada u Jesenju, jer se tamo tada okupilo nekoliko njih iz familije Kranjčec, a budući da se veliki krug ljudi tako preziva, odmah su se primili posla i krenuli s organizacijom. Dragutin Kranjčec nam je rekao kako su izvadili podatke koji se tiču Kranjčeca, koliko ima bratića, polubratića i ostale rodbine, a potom su ih zvali na okupljanje kojem se velika većina rado odazvala.
–Najprije smo se okupili i svečano slavili misu za sve žive i umrle Kranjčece, a nakon toga se druženje nastavilo u Domu kulture u Jesenju. Fešta je bila savršena, prvo su svi bili oduševljeni pozivom što smo uopće to organizirali. Moram spomenuti da su došle moje sestrične iz Londona, Stuttgarta i Beča, a bratić iz Krakowa iz Poljske, a bilo nas je i iz okolice Zeline, Zagreba, Varaždina, Krapine i naravno Jesenja. Ima bratića i polubratića koji se nisu vidjeli po 10,15 godina, tako da je to na neki način bilo i ‘upoznavanje’, puno razgovora, gdje su, što rade i slično, a bilo je i puno emocija, pa i suza – istaknuo je Dragutin Kranjčec.
Fešta je uz glazbu, jelo i piće trajala do dugo u noć, do pola 4 ujutro. Svi su se rasplesali i raspjevali, a bilo je i solo nastupa.
– Došli su nam i Djed Mrazevi iz ATV Kluba Zagorski bregi na quad-ovima i darivali su našu djecu. Bilo je stvarno prekrasno i lijepo. Apsolutno su se svi složili da se ovakva druženja nastave, a hoćemo li to organizirati početkom, sredinom ili pod kraj godine, ako sad to je stvar dogovora – govori organizator druženja, koji je još uvijek pun dojmova.
Istraživali su prezime i došli su do podataka kako prezime Kranjčec inače potiče iz Mađarske, a budući da ‘č’ u ono vrijeme nije postojalo pisalo se Kranczet. Nadalje naš sugovornik kaže kako najviše prezimena Kranjčec ima u gradu Zagrebu, u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a osvrnuo se i na povijest samog prezimena.
– Inače je Božo Biškupić, koji je bio i ministar kulture obrađivao sva prezimena na području Hrvatske. U Hrvatskoj tako postoji 33.700 prezimena osoba koje imaju više od 10 članova. Mi smo na 400. mjestu s 1715 osoba koje nose prezime Kranjčec. To prezime je u Hrvatskoj u 125 naselja, a prisutni smo s prezimenom u 12 država svijeta, od toga smo najbrojniji u Sjevernoj Americi i Njemačkoj. Uspio sam naći i grb, plemenitog Kranjčeca iz 1593. godine koji je dobio na poklon od grofa Draškovića, od Ivana II. i III. koji su obranili Sisak. Taj Kranjčec je bio jako hrabar i borio se u ratu, te je u mjestu Klenice pored Križevaca dobio utvrdu, koju su dobivali plemići i tamo je živio. Te utvrde danas više nema i nisu nađeni njeni ostaci, ali je o njoj sve zapisano u knjigama o grofu Draškoviću – napominje Dragutin.
Jedan od uzvanika na druženju je bio i Josip Kranjčec, također iz Jesenja koji ne može riječima opisati sreću i veselje koje im je donijelo ovo druženje.
– Ljudi su bili jako oduševljeni, to je bilo druženje od srca. Dobro smo se zabavili i jednostavno se nismo mogli rastati. Imamo jednu tetu koja ima 87 godina i bila je s nama do pola 4 ujutro, nije joj se dalo ići i nismo je mogli staviti u auto, da bi je odveli doma – kroz smijeh nam je rekao Josip Kranjčec.
i.belošević/vzaktualno.hr
– Inače je Božo Biškupić, koji je bio i ministar kulture obrađivao sva prezimena na području Hrvatske. U Hrvatskoj tako postoji 33.700 prezimena osoba koje imaju više od 10 članova. Mi smo na 400. mjestu s 1715 osoba koje nose prezime Kranjčec. To prezime je u Hrvatskoj u 125 naselja, a prisutni smo s prezimenom u 12 država svijeta, od toga smo najbrojniji u Sjevernoj Americi i Njemačkoj. Uspio sam naći i grb, plemenitog Kranjčeca iz 1593. godine koji je dobio na poklon od grofa Draškovića, od Ivana II. i III. koji su obranili Sisak. Taj Kranjčec je bio jako hrabar i borio se u ratu, te je u mjestu Klenice pored Križevaca dobio utvrdu, koju su dobivali plemići i tamo je živio. Te utvrde danas više nema i nisu nađeni njeni ostaci, ali je o njoj sve zapisano u knjigama o grofu Draškoviću – napominje Dragutin.
Jedan od uzvanika na druženju je bio i Josip Kranjčec, također iz Jesenja koji ne može riječima opisati sreću i veselje koje im je donijelo ovo druženje.
– Ljudi su bili jako oduševljeni, to je bilo druženje od srca. Dobro smo se zabavili i jednostavno se nismo mogli rastati. Imamo jednu tetu koja ima 87 godina i bila je s nama do pola 4 ujutro, nije joj se dalo ići i nismo je mogli staviti u auto, da bi je odveli doma – kroz smijeh nam je rekao Josip Kranjčec.
i.belošević/vzaktualno.hr
I Općina Jesenje će dodijeliti božićnice umirovljenicima – evo kada će biti isplata
Načelnik Općine Jesenje Dario Cvrtila donio je odluku o isplati božićnice umirovljenicima s područja općine.
Tako će se umirovljenicima koji imaju jednaku ili manju mirovinu od 340 eura isplatiti jednokratna novčana pomoć prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana u iznosu od 30 eura.
Da bi ostvarili to pravo umirovljenici se trebaju javiti 21. ili 22. prosinca 2023. godine od 9 sati do 14 sati u Upravni odjel Općine Jesenje.
Isplata pomoći provest će odmah gotovinskom isplatom.
FOTO: Ilustracija
vzaktualno.hr
ZASLADITE SI BLAGDANE Božićni prhki kolačići koji se tope u ustima
U tijeku je najljepše doba u godini, božićni su blagdani, a mi smo odlučili malo vam pomoći u pripremama za Božić receptom za blagdanske slastice!
Puna zdjela božićnih kolačića koji se tope u ustima, a mogu trajati do novogodišnjeg slavlja, omiljen su odabir u domovima širom Lijepe naše, a rade se u raznim oblicima poput zvjezdica, borića ili cvjetića. Dodate li im domaći džem, nema boljeg i ljepšeg na blagdanskom stolu
Klasični suhi kolači u raznim oblicima rade se prema raznim receptima i svaka baka ili majka ima svoje male tajne, a mi donosimo jednostavan način uz sastojke koje već vjerojatno imate kod kuće.
Recept za vas prenosimo s Tportala.
Sastojci:
40 dkg brašna
20 dkg maslaca
10 dkg šećera
3 žumanjka
2 do 3 žlice domaćeg vrhnja ili kupovnog u čašici
Priprema:
Od suhih i mokrih sastojaka umijesite tijesto. Maslac i jaja neka su prije na sobnoj temperaturi. Razvaljajte tijesto do debljine pola cm pa kalupima izrežite oblike. Ako nemate kalupe, može vam pomoći, primjerice, manja šalica za kavu ili čašica za rakiju. Pećnicu prethodno treba zagrijati na 160 stupnjeva Celzijevih pa kolačiće peći 10 do 15 minuta dok blago ne porumene da se ne bi prepekli.
Nakon što se ohlade, samo treba spajati po dva ista oblika pekmezom ili džemom po želji i pošećeriti ako želite.
Kolačići se ne moraju spajati ako vam se to ne sviđa, već ih možete ukrasiti raznim bojama u blagdanskom duhu.
foto: arhiva
vzaktualno.hr/tportal.hr
Upoznajte Karla Štorgu, državnog prvaka u kuharstvu – 21-godišnji Marofčanin rastura u kuhinji, ali ima jednu slabu točku: „Riješit ćemo i to!”
Ovo je kratka priča o mladiću koji je bio sjajan učenik u osnovnoj školi u kojoj je prolazio s odličnim, pa su njegovi roditelji vjerojatno mislili da će nastaviti školovanje na kojoj od gimnazija, kasnije i na fakultetu, no on je odlučio drugačije – odlučio je zarađivati za kruh s kuhačom u ruci!
Simpatičan 21-godišnjak Karlo Štorga iz Presečnog kod Novog Marofa danas radi u varaždinskom Bedemu, restoranu poznatom po odličnoj kuhinji, i sasvim je zasluženo tu gdje je. Svoje je kulinarsko umijeće potvrdio na brojnim dosadašnjim natjecanjima, već se priprema i za nova, a mi smo odlučili doznati kako je sve počelo, kakve je nagrade dosad osvojio, što i kako dalje.
Karlo je počeo kuhati na vlastitu inicijativu, još kao osnovnoškolac, a kulinarska je znanja tada upijao od majke i bake.
-S njima sam napravio prve korake u kulinarstvu, jako mi se to svidjelo i već tada sam odlučio ići tim putem. Zanimljivo mi je bilo kada su se kod nas doma pekli kolači, još zanimljivije kad se kuhala sarma, sve me to privlačilo i u svemu sam želio sudjelovati – rekao nam je Karlo.
Znao je da je upravo kuhanje ono čime se želi baviti u životu pa je stoga i svoje školovanje podredio kuharskom zanimanju, iako je obitelj u početku bila pomalo skeptična.
-Cijelu sam osnovnu školu prolazio s odličnim uspjehom, super su mi išli matematika, kemija i fizika, pa im je bilo malo čudno zašto baš želim postati kuhar, no rekao sam da je to to i oni su se prilagodili, kao i moji prijatelji. Nitko me nije ni u čemu sputavao – naglasio je Karlo.
Nagrada za nagradom
Okitio se već cijelim nizom nagrada na kulinarskim natjecanjima, a krenuo je, kaže, s Marinom Pozderom, također mladim, ali već poznatim kuharom kojem je na Hrvatskom kupu bio pomoćnik. Godine 2018. je kao član Regionalnog tima na Svjetskom kuharskom kupu u Luksemburgu osvojio brončanu medalju za „hladni stol”. Godinu kasnije, „pala” je još jedna bronca i to na Međunarodnom školskom natjecanju u Italiji.
-Onda sam 2020. godine bio pomoćnik u Nacionalnom timu na Kulinarskoj olimpijadi u Stuttgartu, zatim sam 2022. godine bio dio nacionalnog tima na natjecanju u Luksemburgu i tamo smo također osvojili broncu, a prošle sam godine osvojio priznanje Grada Varaždina „Čovjek – ključ uspjeha u turizmu”. Niz natjecanja nastavljen je ove godine u Italiji na Chefs Challengeu gdje sam osvojio opet broncu, a treći sam bio i u ožujku na „Zlatnoj nimfi” u Hotelu Turist – nabrojao je Karlo svoje uspjehe.
Svi su ti uspjesi itekako vrijedni, no najvrjedniji je svakako naslov državnog prvaka u kuharstvu koji je osvojio u studenome na Danima hrvatskog kulinarstva u Osijeku.
-To je bilo dosta zahtjevno natjecanje, pripreme su trajale dva tjedna uoči samog natjecanja. Za državne prvake trebalo se prijaviti u tri glavne kategorije, a to su u A kategoriji meni od pet sljedova, i četiri vrste „finger fooda” i to se priprema u restoranu i nosi na izložbu. U B kategoriji su bila zadana dva glavna jela – jedno od tune, drugo od janjećeg kotleta i to smo kuhali pred publikom, a treća je kategorija bila Mistery box, što znači da prije samog ulaska u kuhinju dobiješ košaricu s namirnicama i odmah moraš početi raditi s tim namirnicama, složiti glavno jelo i desert – objasnio nam je Karlo.
A trema? Kaže Karlo da u takvim situacijama ni nemaš vremena za tremu, samo se baciš na posao.
Nadamo se da tremu neće imati, a dobre rezultate hoće, iduće godine na Kulinarskoj olimpijadi u Stuttgartu gdje će se natjecati kao član Regionalnog tima Varaždinske županije, a za koju su pripreme već počele.
I najkuhar ima slabu točku – kolače!
Možda netko misli da nakon toliko natjecanja i nagrada više i nema nečega što Karlu u kuhinji ne ide, nije baš tako. Ima i on svoju slabu točku, a to su, otkrio nam je, kolači!
-Htio bih i to riješiti i već sam razmišljao o nekom školovanju, odnosno seminaru za slastičarstvo da i tu vještinu dignem na zadovoljavajući nivo. To mi je želja i to ću riješiti– rekao je Karlo.
I da znate – koliko god bio uspješan, odličan, nagrađivan kuhar, i Karlu se (doduše tu i tamo) dogodi da mu neko jelo zagori ili jednostavno ne uspije, pa završi u kanti za smeće. Ali, na greškama se uči pa i takva iskustva dobro dođu u životu.
Za kraj, pitali smo Karla što će kuhati za Božić.
-E, za Božić neću kuhati ja. Volim kad su takvi dani, kad nisam na poslu, da netko drugi kuha i da ja samo dođem jesti – rekao nam je Karlo i potpuno je u pravu – neka malo drugi njemu kuhaju!
ak/vzaktualno.hr
Znao je da je upravo kuhanje ono čime se želi baviti u životu pa je stoga i svoje školovanje podredio kuharskom zanimanju, iako je obitelj u početku bila pomalo skeptična.
-Cijelu sam osnovnu školu prolazio s odličnim uspjehom, super su mi išli matematika, kemija i fizika, pa im je bilo malo čudno zašto baš želim postati kuhar, no rekao sam da je to to i oni su se prilagodili, kao i moji prijatelji. Nitko me nije ni u čemu sputavao – naglasio je Karlo.
Nagrada za nagradom
Okitio se već cijelim nizom nagrada na kulinarskim natjecanjima, a krenuo je, kaže, s Marinom Pozderom, također mladim, ali već poznatim kuharom kojem je na Hrvatskom kupu bio pomoćnik. Godine 2018. je kao član Regionalnog tima na Svjetskom kuharskom kupu u Luksemburgu osvojio brončanu medalju za „hladni stol”. Godinu kasnije, „pala” je još jedna bronca i to na Međunarodnom školskom natjecanju u Italiji.
-Onda sam 2020. godine bio pomoćnik u Nacionalnom timu na Kulinarskoj olimpijadi u Stuttgartu, zatim sam 2022. godine bio dio nacionalnog tima na natjecanju u Luksemburgu i tamo smo također osvojili broncu, a prošle sam godine osvojio priznanje Grada Varaždina „Čovjek – ključ uspjeha u turizmu”. Niz natjecanja nastavljen je ove godine u Italiji na Chefs Challengeu gdje sam osvojio opet broncu, a treći sam bio i u ožujku na „Zlatnoj nimfi” u Hotelu Turist – nabrojao je Karlo svoje uspjehe.
Svi su ti uspjesi itekako vrijedni, no najvrjedniji je svakako naslov državnog prvaka u kuharstvu koji je osvojio u studenome na Danima hrvatskog kulinarstva u Osijeku.
-To je bilo dosta zahtjevno natjecanje, pripreme su trajale dva tjedna uoči samog natjecanja. Za državne prvake trebalo se prijaviti u tri glavne kategorije, a to su u A kategoriji meni od pet sljedova, i četiri vrste „finger fooda” i to se priprema u restoranu i nosi na izložbu. U B kategoriji su bila zadana dva glavna jela – jedno od tune, drugo od janjećeg kotleta i to smo kuhali pred publikom, a treća je kategorija bila Mistery box, što znači da prije samog ulaska u kuhinju dobiješ košaricu s namirnicama i odmah moraš početi raditi s tim namirnicama, složiti glavno jelo i desert – objasnio nam je Karlo.
A trema? Kaže Karlo da u takvim situacijama ni nemaš vremena za tremu, samo se baciš na posao.
Nadamo se da tremu neće imati, a dobre rezultate hoće, iduće godine na Kulinarskoj olimpijadi u Stuttgartu gdje će se natjecati kao član Regionalnog tima Varaždinske županije, a za koju su pripreme već počele.
I najkuhar ima slabu točku – kolače!
Možda netko misli da nakon toliko natjecanja i nagrada više i nema nečega što Karlu u kuhinji ne ide, nije baš tako. Ima i on svoju slabu točku, a to su, otkrio nam je, kolači!
-Htio bih i to riješiti i već sam razmišljao o nekom školovanju, odnosno seminaru za slastičarstvo da i tu vještinu dignem na zadovoljavajući nivo. To mi je želja i to ću riješiti– rekao je Karlo.
I da znate – koliko god bio uspješan, odličan, nagrađivan kuhar, i Karlu se (doduše tu i tamo) dogodi da mu neko jelo zagori ili jednostavno ne uspije, pa završi u kanti za smeće. Ali, na greškama se uči pa i takva iskustva dobro dođu u životu.
Za kraj, pitali smo Karla što će kuhati za Božić.
-E, za Božić neću kuhati ja. Volim kad su takvi dani, kad nisam na poslu, da netko drugi kuha i da ja samo dođem jesti – rekao nam je Karlo i potpuno je u pravu – neka malo drugi njemu kuhaju!
ak/vzaktualno.hr
TOP 10 NAJTRAŽENIJIH Ova se zanimanja najviše traže u Varaždinskoj županiji
Tijekom studenog ove godine poslodavci iz Varaždinske županije prijavili su pri Područnom uredu HZZ-a 559 slobodnih radnih mjesta.
To je za 39,2 posto, odnosno 361 slobodno radno mjesto manje nego u proteklom mjesecu, te 21,9 posto ili 157 slobodnih radnih mjesta manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Kao i ranijih mjeseci, najviše slobodnih mjesta, ukupno 21,8 posto, bilo je u prerađivačkoj industriji, a slijede obrazovanje s 18,4 posto te građevinarstvo s 14,3 posto.
HZZ je objavio i koja su zanimanja tijekom prošlog mjeseca bila najtraženija:
vzaktualno.hr
vzaktualno.hr
Predsjednik Milanović ugostio predstavnike DVD-a Varaždin povodom velike obljetnice
DVD Varaždin sljedeće godine slavi 160 godina djelovanja, a tim je povodom predstavnike DVD-a primio predsjednik Republike Zoran Milanović.
Uz DVD Varaždin, tamo su bili i predstavnici DVD-a Koprivnica te DVD-a Križevci koji sljedeće godine obilježavaju 150 godina.
Predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih društava informirali su predsjednika Milanovića o planu obilježavanja tih važnih obljetnica za hrvatsko vatrogastvo, te ga pozvali na svečanostima kojima će biti obilježene.
Inače, “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” ustrojen je 17. lipnja 1864., te je ujedno to bilo prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na području Republike Hrvatske, odnosno jugoistočne Europe.
Stoga su predstavnici DVD-a Varaždin istaknuli kako se smatraju „kolijevkom modernog hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva“. Na području Križevaca i Koprivnice prva dobrovoljna vatrogasna društva osnovana su 1874. godine, također među prvima u Hrvatskoj.
Dodajmo da se na sastanku razgovaralo i o značaju kojeg danas imaju vatrogasci dobrovoljci, pri čemu je istaknuto kako su vatrogasci uvijek među prvima u slučaju elementarnih nepogoda.
Predsjednik Milanović izrazio je zadovoljstvo angažmanom i djelovanjem vatrogasaca, istaknuvši kako mu je drago vidjeti da vatrogasna služba dobro funkcionira u takvim situacijama.
Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, na sastanku su bili predsjednik DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Radovan Martinec, dopredsjednik DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Roman Veršić, tajnica DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Jasenka Kraš, zapovjednik DVD-a Koprivnica Danijel Matijaković, tajnik DVD-a Koprivnica Krešimir Juratović, predsjednica DVD-a Križevci Natalija Radotović-Maksić, zamjenik predsjednice DVD-a Križevci Ivan Matosović, član upravnog odbora DVD-a Križevci Božidar Štubelj.
foto – Ured predsjednika RH
vzaktualno.hr/Ured predsjednika RH
Dodajmo da se na sastanku razgovaralo i o značaju kojeg danas imaju vatrogasci dobrovoljci, pri čemu je istaknuto kako su vatrogasci uvijek među prvima u slučaju elementarnih nepogoda.
Predsjednik Milanović izrazio je zadovoljstvo angažmanom i djelovanjem vatrogasaca, istaknuvši kako mu je drago vidjeti da vatrogasna služba dobro funkcionira u takvim situacijama.
Uz glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, na sastanku su bili predsjednik DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Radovan Martinec, dopredsjednik DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Roman Veršić, tajnica DVD-a Prvi hrvatski vatrogasni zbor u Varaždinu Jasenka Kraš, zapovjednik DVD-a Koprivnica Danijel Matijaković, tajnik DVD-a Koprivnica Krešimir Juratović, predsjednica DVD-a Križevci Natalija Radotović-Maksić, zamjenik predsjednice DVD-a Križevci Ivan Matosović, član upravnog odbora DVD-a Križevci Božidar Štubelj.
foto – Ured predsjednika RH
vzaktualno.hr/Ured predsjednika RH
Imendane slave Izak, Lazar, Jolanda i Joland – uljepšajmo im njihov dan čestitkom
Treća je nedjelja došašća, a prema katoličkom kalendaru, 17. prosinca imendane slave osobe koje nose imena Izak, Lazar, Jolanda i Joland. Čestitajte im njihov dan i otkrijte što znače ova imena.
Ime Izak muško ime starohebrejskog porijekla koje nosi značenje smijati se.
Lazar je muško ime koje potječe iz hebrejskog, a znači Bog je pomogao. Drugi oblici ovog imena su Laza, Lazo, Lazica, Laka i Lale.
Ime Jolanda je žensko ime staroslavenskog porijekla koje potiče od grčkih riječi koje znače ljubičasto i cvijet. Muški oblik ovog imena je Joland.
vzaktualno.hr / knjigaimena.com