Gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković u ponedjeljak je održala prijam za Željku Blažetić, trkačicu rekreativku iz Varaždinskih Toplica koja je u studenome istrčala njujorški maraton – TCS New York City Marathon.
Kako se sama predstavila, majka, supruga, sestra, kći, profesorica i maratonka Željka rekla je da je to bio jedan veliki svjetski događaj, uistinu poseban, i iznad svoj maratona koje je dosad trčala.
– Stvarno su bile posebna i atmosfera i organizacija, ali i sam osjećaj trčati njujorškim ulicama, bilo je odlično – rekla je Blažetić i dodala da maratone obično trči u proljeće i jesen, a pripreme traju četiri mjeseca.
Treninzi sadržavaju pripremni dio od nekoliko tjedana, zatim intenzivni dio te na kraju slijedi smanjenje intenziteta i odmor prije same utrke. Mjesec dana prije njujorškog maratona Željka je trčala maraton u Budimpešti, a predstavljati Hrvatsku i Varaždinske Toplice na tako velikom natjecanju zaista je poseban osjećaj, rekla je.
– Kada su mi javili da su me odabrali da nosim hrvatsku zastavu na svečanosti otvaranja, to je bilo još nešto više. Baš se s radošću sjećam toga kada su prozvali Hrvatsku, predstavili našu državu, prozvali moje ime i kada sam nosila hrvatsku zastavu, to je bio veliki ponos i velika sreća. A još više od toga, kada su mi se javljali ljudi iz Hrvatske koji su mi govorili da me prate, gledaju i navijaju za mene, to mi je bilo još draže – istaknula je trkačica i potom objasnila kako je došlo do toga da od 28 trkača iz Hrvatske baš ona nosi hrvatsku zastavu na otvorenju. Od 28 trkača, naime, 10-ak ih živi u stranim zemljama, dok ih je 15-ak stiglo baš iz Hrvatske.
– Na prijavama za nositelja hrvatske zastave trebalo je napisati zašto bismo htjeli biti nositelji zastave. S obzirom na to da sam profesorica hrvatskog jezika, svojim učenicima želim na vlastitom primjeru pokazati što znači domoljublje, što znači poštovanje prema domovini, prema Hrvatskoj, zemlji iz koje dolazite i kako je pokazujete cijelom svijetu. To je očito bio razlog zašto su me odabrali – kazala je Željka, koja je o svom putovanju i pothvatu pričala i zainteresiranim učenicima u školi.
Deseti maraton, najveći dosad
New York maraton njezin je deseti maraton. Dosad je trčala maratone u Zagrebu, Plitvicama i Splitu, a izvan Hrvatske u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Njemačkoj, dok je maraton u New Yorku prvi maraton izvan Europe i prvi te veličine. U New Yorku je bila 51 tisuća trkača, a dotad je najveći maraton trčala u Münchenu, gdje je trčalo 18 tisuća trkača.
– Trčeći ta 42 kilometra bila sam potpuno svjesna gdje sam, upijala sam atmosferu, navijače koji su me nosili. Na svakom kilometru navijači stoje i bodre vas, a kada sam se približavala cilju, na zadnjem kilometru navijala je moja obitelj, suprug i djeca, i dodali su mi hrvatsku zastavu koju sam na zadnjih stotinu metara otvorila na svojim leđima i u cilj utrčala sa zastavom. Toliki ponos nikada prije nisam osjetila – zadovoljno je rekla profesorica.
Kako kaže, njezino trčanje je rekreativno. Željka nije profesionalka ni članica nekog trkačkog kluba, već trči za sebe jer uživa u tome, kazala je.
– Tko zna hoće li nekome moja priča biti motivacija, poticaj za dalje. To ne mora biti u trčanju, nego u bilo čemu u životu, da vide da se trudom doista može postići puno. Nije to stvar nekakvih rezultata niti brojki, nego osobnog zadovoljstva i to je razlog zbog kojeg trčim. Osjećam da ne trebam biti članica nekog kluba, profesionalna trkačica. Tome uopće ne težim, nego težim tome da se osjećam dobro i ispunjeno – govori i za kraj dodaje:
– Imam želju trčati neke druge maratone, moj sljedeći maraton bit će u Linzu u Austriji u travnju, a od velikih svjetskih maratona možda za dvije godine Berlin, London, tko zna, vidjet ćemo – zaključila je maratonka Željka Blažetić.
vzaktualno.hr
Istaknuo je kako će na proračun biti naslonjeno gotovo 60 kapitalnih projekata od kojih su neki krenuli, neki će krenuti, a za neke se čekaju suglasnosti.
-I dalje zadržavamo visoki stupanj podrške prema svim strukturama našega društva – od djece u vrtićima, preko osnovnoškolaca, srednjoškolaca, studenata, poljoprivrednika, poduzetnika, udruga i svih onih koji su na neki način vezani uz županijski proračun kroz koji je obuhvaćena gotovo polovica našeg stanovništva. To je dobro jer na taj način pružamo r<partnersku ruku suradnje – kazao je međimurski župan.
Riječ je o nizu projekata iz poduzetništva, kao i iz drugih segmenata, a kada je riječ o kapitalnim projektima, u ovom trenutku čeka se suglasnost i sudbina 17 projekata u sustavu obrazovanja, odnosno prilagodbe na jednosmjensku nastavu, a na natječaj su prijavljene i tri srednje škole – Gospodarska, Gimnazija i Srednja škola Prelog.
-Osim toga, tu je i devet projekata iz javne turističke infrastrukture, sedam iz sustava energetske obnove, niz projekata iz područja klimatskih promjena, zdravstvenog sustava, Razvojnog sporazuma Sjever. I dalje će najviše aktivnosti u ulaganju biti u pozicijama obrazovanja i zdravstvenog segmenta, bez obzira na sve što nas iduće godine čeka. Na taj način želim i očekujem rast brojki, brojke gospodarske su dobre. Međimurska županija se prema zadnjim pokazateljima, a to je bilo prezentirano na danima regionalnog razvoja, pokazala kao lokomotiva gospodarskog razvoja prema glavi stanovnika – istaknuo je Posavec.
Iznio je i zanimljiv podatak da je ukupni izvoz u Hrvatskoj, koji je gospodarski segment koji znači snagu i razvoj gospodarstva, po glavi stanovnika 4300 eura, dok je u Međimurju više od 8100 eura te da je iduća po redu Varaždinska županija s 6700 eura.
-Svi drugi su ispod nacionalnog prosjeka od 4000 eura. To je najslikovitiji pokazatelj i produktivnosti naših ljudi, gospodarske snage i te neke izvozne orijentiranosti koja, kada govorimo o sjeveru hrvatske, gospodarski drži i sve ostale iznad vode – zaključio je župan Posavec.
Druga bitna točka dnevnog reda sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća je obrazovanje i održivi razvoj te kako kreirati radna mjesta u budućnosti, rekao je predsjednik Vijeća Elvis Novak.
-U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi strukturnu reformu u sustavu odgoja i obrazovanja. Jedan od ciljeva reforme je povećati relevantnost srednjoškolskog obrazovanja povećavanjem broja upisa u opće i srednje škole, odnosno gimnazije, a istodobno bi se smanjivao udio strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Sad je pitanje za poslodavce i koje su potrebe njihove radne snage. Koje radne snage nedostaju u Međimurju? Upravo stoga smo pozvali predstavnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji svake godine u prosincu daju neke smjernice o tome koji obrazovni programi bi se morali upisivati, stipendirati te koji programi bi se morali smanjivati – naglasio je Novak.
Dodao je kako smatra da je upisna politika vrlo bitna, pogotovo jer je došlo do pada broja učenika u ostalim dijelovima države.
-Upisne kvote su sve manje i manje. Jesu li nam potrebne gimnazije ili nam je više potrebno strukovno obrazovanje? Želimo naći taj optimalni omjer između gimnazijskog i strukovnog obrazovanja – zaključio je Novak.
ak/vzaktualno.hr 
foto: ilustracija
vzaktualno.hr 
Damir Šprem istaknuo je važnost ove investicije u svrhu zaštite najmlađih građana te naglasio da je povećanje sigurnosti prioritet lokalne zajednice.
-Ova inicijativa odražava našu predanost stvaranju sigurnog okoliša za djecu koja pohađaju vrtić, te za sve građane koji koriste ovu prometnicu – rekao je Šprem.
Pomoćnik ravnatelja Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, Krunoslav Lukačić, podržao je inicijativu i istaknuo napore koje Županijska uprava za ceste ulaže u povećanje sigurnosti na županijskim i lokalnim cestama.
– Redovno održavanje i unapređivanje prometnica su ključni, a ova investicija predstavlja jednu od aktivnosti usmjerenu na poboljšanje sigurnosti svih sudionika u prometu na ovoj izrazito prometnoj cesti – naglasio je Lukačić.
vzaktualno.hr 
Biometeorološka prognoza
Jačanje juga na Jadranu te približavanje frontalnog sustava utjecat će na pogoršanje biometeoroloških prilika, najprije u najzapadnijim dijelovima zemlje, a potom i u ostalim krajevima.
Uz slabiju koncentraciju i umor, neki se meteoropati mogu žaliti na smetnje sa snom u noći na srijedu. Tegobe od kojih inače pate kronični bolesnici mogu se pojačati prema kraju dana.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr/meteo.hr 
vzaktualno.hr