Prijava projekata na Europske fondove, odnosno mogućnosti izrade projektne dokumentacije i kandidiranje za sredstva, jedna je od tema sastanka župana Matije Posavca s gradonačelnicima i načelnicima iz Međimurske županije, održanog u četvrtak u Čakovcu.
Međimurska županija dobro koristi svoje prilike kada je riječ o europskim izvorima, ali može se učiniti još i više, rekao je župan.
-Šanse koje su nam na raspolaganju koristimo. Našu REDEA-u smo osposobili
da bude na pomoć svim jedinicama lokalne samouprave jer imamo nekoliko segmenata šansi. Jedno je granični program sa Slovenijom koji kreće i uskoro će krenuti i s Mađarskom. Drugo, imamo ITU mehanizam i
veliki ugovor od 18 milijuna eura koji se potpisuje idući tjedan od strane Grada Čakovca, a obuhvaća nekoliko općina koje su u prstenu grada – Nedelišće, Šenkovec, Strahoninec i Pribislavec – rekao je
Posavec.
Spomenuo je i višegodišnji plan korištenja europskih fondova za koji Međimurska županija čeka objavu natječaja, a u ovom trenutku na suglasnosti j
e 17 projekata u obrazovanju.
-Čekamo suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja i onda prijavljujemo na natječaj
Prilagođavanje jednosmjenskoj nastavi. To je dogradnja starih i izgradnja novih škola ili sportskih dvorana i tu čekamo da vidimo omjer sufinanciranja. U ovome se trenutku
gradi 19 vrtića, tu je i nekoliko projekata vezanih uz klimatske promjene, iz cestogradnje, dakle radi se dosta u svim smjerovima – naglasio je župan.
U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnose za projekt
Logističko-distributivnog centra za voće i povrće koji bi trebao biti u Prelogu, a župan je ustvrdio da dministrativno sve ide puno sporije nego što su mislili.
-Primjerice, prijavili smo projekte
javne turističke infrastrukture, a to je obnova Feštetića u Pribislavcu, Kuća popevke u Donjoj Dubravi, Štrigova, Donji Kraljevec, Sveti Martin na Muri, međutim još uvijek nema rezultata tih natječaja. Od 1. siječnja
županije preuzimaju poslove imovinsko-pravnih nekretnina, pokretnina i zemljišta koja su u državnom vlasništvu, a nisu od strateškog državnog interesa i to će biti još jedna od tema razgovora s gradonačelnicima i načelnicima – rekao je
Posavec istaknuvši da kada je riječ o korištenju EU fondova svi moraju raditi u sinergiji te da Županija preko svojih ustanova gradonačelnicima i načelnicima treba biti servis, a oni pak
moraju imati dobre ideje i prijedloge.
Direktorica REDEA-e
Sandra Polanec Marinović okupljenim je prezentirala poziv iz prekograničnog programa Slovenija-Hrvatska koji se ovoga puta odnosi na male projekte.
-Ukupan iznos fonda koji je namijenjen za te projekte je
nešto više od 720.000 eura. Imamo dva tipa projekta, ovisno o sredstvima koja se mogu dobiti,
do 20 000 ura i do 31.000 eura, a namijenjeni su za jačanje prekogranične suradnje u smislu organizacije edukacija, treninga, seminara i nekih malih događanja, a projekt
za koje se može dobiti 31.000 eura namijenjen je za koncerte, za čišćenje prirode, sajmove i druga veća događanja koja obuhvaćaju više od 200 sudionika – objasnila je
Polanec Marinović.
Gradonačelnici i načelnici dobili su i informacije o novim mogućnostima u sklopu
integriranog teritorijalnog programa. Naime, najavljen je natječaj Strateška partnerstva i inovacije za poduzetnike.
-Sad je vrijeme, prije nego što se sam natječaj otvori, prikupljaju se ti društveni izazovi od samih općina i gradova, a mi smo tu kao koordinator,
poveznica između Ministarstva regionalnog razvoja koje priprema taj poziv i samih općina i gradova. Iduće godine kada taj natječaj bude u toku, poduzetnici onda mogu konkretnije pomoći rješavati te društvene izazove – istaknula je
Polanec Marinović.
Kao jedan od većih problema s kojima se susreću građani Međimurja spomenut je
javni prijevoz, odnosno premalo linija.
-Probleme je jako teško riješiti jednim projektom, ali jednim projektom možemo doći jedan korak bliže rješenju. Ako se nekoliko poduzetnika grupira, grad ili općina može biti partner, moći će reći što je problem,
što je Općina, Grad ili Županija napravila da bi se taj problem riješio, a onda poduzetnici sa svojim inovativnim razvojem usluga mogu doprinijeti boljoj situaciji. Sada je bitno da se izazovi definiraju, a onda će tržište i privatnici pomoći to riješiti, stoga želimo postići sinergiju javnog i privatnog sektora – poručila je
Polanec Marinović.
ak/vzaktualno.hr
-Posebnost ovogodišnje akcije jest da je za sadnju korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u našoj županiji, u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu. Sadnice su uspjeli uzgojiti iz reznica matičnih biljaka koje su uzete iz prirode na području šljunčare Turnišće. Na to smo iznimno ponosni. Treba istaknuti da smo za sve aktivnosti dobili dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s obzirom da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Republike Hrvatske – rekla je ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar.
Pojašnjava da je kebrač biljka prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su, nažalost, ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka. Pokušaja sadnje, odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije, 2018. i 2019. godine u okviru projekta „Drava Life” te 2022. godine.
-Zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska, prošle godine je s područja šljunčare Turnišće iskopano 30-ak jedinki ove vrste i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Tada su s matičnih biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje, odnosno vraćanje kebrača na rijeku Dravu. Nažalost, dosadašnji pokušaji nisu bili uspješni, ponajprije zbog promijenjenih uvjeta staništa i ekstremnih vremenskih pojava. Nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti – navodi Sanja Kopjar.
Napominje da je ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu ujedno doprinos obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koju bi uskoro trebali usvojiti Vijeće Europske unije i Europski parlament.
Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave?
-To ne znamo, ali moramo pokušavati. Jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati – zaključila je Sanja Kopjar.
vzaktualno.hr 
Osim ove odluke Općinsko vijeće je donijelo odluku o jednokratnoj božićnoj pomoći umirovljenicima, korisnicima zajamčene minimalne naknade kao i korisnicima invalidnine. Riječ je o jednokratnoj novčanoj isplati u iznosu od 20 eura.
Osim toga, Općinsko vijeće je usvojilo povećanje osnovice za plaće djelatnika Dječjeg vrtića Vlakić Martijanec. Povećanjem osnovice povećavaju se i osobna primanja zaposlenika u vrtiću čime se potvrđuje posvećenost Općine prema unapređenju uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Za kraj, načelnik Nađ dao je izvješće o održanoj pokaznoj vježbi civilne zaštite “Slanje 2023”.
-Cilj vježbe bio je provjera spremnosti, organiziranosti i osposobljenosti operativnih snaga sustava civilne zaštite Općine Martijanec. Sudjelovalo je 50 operativnih članova DVD-ova, tim hitne medicinske službe, djelatnici policije, HGSS-a, Crvenog križa, te ostali članovi civilne zaštite. Vježba je uspješno provedena, a zaključci analize ističu potrebu za rješavanjem problema komunikacije, dodatnom edukacijom i nabavkom specifične opreme – zaključio je Nađ.
vzaktualno.hr 
vzaktualno.hr 
