Romantika nikad skuplja! I cijene ruža otišle u nebo
Krenula je pomama za najvećim simbolom Valentinova – ružama, no zaljubljenima bi ove godine problem mogla predstavljati cijena.
Naime, ruže su skuplje nego lani, cijena im divlja i danas su dvostruko skuplje nego prije tri godine, piše Danas.hr.
-Lani je bila oko 25 kuna aranžirana, a ove godine će bit oko 4 eura, ovisi kako se doda dekoracija uz ružu. Promijeni se cijena za takve dane. Nama dobavljači promijene, pa moramo i mi našim dragim kupcima kojih mi je isto žao jer kriza je – kaže vlasnica jedne cvjećarnice.
Ljudi vole ruže što pokazuje podatak da je u Hrvatsku lani uvezeno ruža u vrijednosti od gotovo 5 i pol milijuna eura, pola milijuna više nego godinu prije, piše Danas.hr.
Ipak, ima i onih koji dobro znaju da pažnju voljenim osobama možemo pokazati i drugim cvijećem koje je možda ljepše, a čak i jeftinije. Uzmemo li u obzir poskupljenje, odjednom jaglac, karanfil i narcis zvuče kao bolja opcija od ruže, zar ne?
vzaktualno.hr/danas.hr
U Hrvatskoj premalo radnika za ovo deficitarno zanimanje, a plaća je 1060 eura, plus regres, božićnica…Traženi su i na sjeveru!
Komunalne tvrtke diljem Hrvatske muku muče s nedostatkom radnika za pojedina zanimanja, a na posao sada zovu i umirovljenike
Komunalna poduzeća diljem Hrvatske drže otvorene natječaje. Iako u njima, kako ne bi bilo diskriminacije po spolu, piše da se traže grobari ili grobarke, žene se ne zapošljavaju, piše Večernji list.
Plaće koje se nude kreću se od 663 do 1061 eura. Dva grobara traži poduzeće Ivanj iz Novog Vinodolskog, četiri pogrebna radnika treba tvrtka Zelenilo za rad u Karlovcu. Maruševečki Komunalac traži jednog grobara za rad u Biljevcu u Varaždinskoj županiji, a od uvjeta se traži završena osnovna škola te je poželjan i položeni vozački ispit za B kategoriju.
Komunalno poduzeće Pre-kom iz Preloga vozačku dozvolu za B kategoriju stavilo je kao uvjet, a nudi stimulativna primanja, naknadu za trošak prijevoza ili cipelarinu od 79 eura naviše, plaćeni topli obrok od 663 eura, godišnju nagradu do 663 eura, regres, božićnicu, uskrsnicu i dar za djecu. Radno iskustvo nije važno.
Predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske Damir Sapanjoš potvrđuje da je teško doći do radnika koji rade na grobljima, kako komunalnim poduzećima, tako i privatnicima koji obavljaju poslove ukopa. Hrvatska obrtnička komora već godinama organizira ispit stručne osposobljenosti za zanimanje pogrebnika. Počeli su 2016., a propisani su Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti, piše Večernji list.
U Hrvatskoj se godišnje organizira između 50.000 i 60.000 pogreba. Nedostatak radnika koji kopaju grobne jame te nose i spuštaju lijesove problem je i u drugim zemljama. U Njemačkoj, na primjer, taj posao nude i umirovljenicima te studentima putem student-servisa.
vzaktualno.hr/vecernji.hr
FOI kao primjer dobre prakse zna kako inovativnim pristupima doprinijeti ranom razvoju karijera studenata
Gotovo stotinu sudionika iz akademskog i gospodarskog sektora u četvrtak je stiglo u Trakošćan kako bi čuli primjere dobre prakse u provođenju inovativnih pristupa nastavnim i nenastavnim aktivnostima usmjerenim prema ranom razvoju karijera studenata.
Naime, tamo je održana završna konferencija projekta „Study4Career: Razvoj cjelovite podrške ranom razvoju karijera studenata Fakulteta organizacije i informatike“, koji nakon tri godine intenzivnog provođenja u sustavu visokog obrazovanja dolazi do završetka, ostavljajući zavidne rezultate, od kojih se pojaviše ističu inovativne primjene u učenju i poučavanju, novi model stručne prakse na prijediplomskoj razini sveučilišnog studija te implementacija inovativnih programskih proizvoda za direktno povezivanje studenata s poslovnim sektorom.
Projektni tim prevođen voditeljicom projekta, docenticom Katarinom Pažur Aničić predstavio je rezultate trogodišnjeg projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti 3,9 milijuna kuna koji se provodi od 9. ožujka 2020. do 8. ožujka ove godine.
Nositelj projektnih aktivnosti bio je tim Centra za podršku studentima i razvoj karijera (CPSRK) Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u partnerstvu s tvrtkom Northwest Agency, Tehnološkim parkom Varaždin (TPV) i Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).
-U okviru Study4Career unaprijedili smo postojeće modele obavezne stručne prakse na FOI-ju te smo razvili sasvim novi model za naš sveučilišni prijediplomski studij Informacijski i poslovni sustavi u formi tzv. job shadowinga. Također smo razvili razne modele učenja kroz rad (engl. work-based learning, WBL), što je omogućilo velikom broju studenata da u okviru redovne nastave, ali i kroz izvannastavne aktivnosti, imaju priliku raditi s poslodavcima na projektima i na taj način usavršavati svoje kompetencije i pripremati se za tržište rada – rekla je Pažur Aničić.
-FOI je već 2010. uveo obveznu stručnu praksu na diplomsku razinu studija, a danas ima obveznu praksu na svim studijskim razinama. Već 2012. godine osnovali smo Centar za podršku studentima i razvoj karijere (CPSRK), a danas imamo aktivnu suradnju s više od 400 poslodavaca kod kojih studenti odlaze na praksu, uključuju se u nastavu, provode intenzivne programe i različite oblike WBL-a (učenja kroz rad). Studenti u okviru kolegija kroz WBL i projektni način rada rješavaju probleme iz prakse koje im zadaju poslodavci te ih zajedno s nastavnikom i mentoriraju. Ovaj projekt je dodatno ojačao vještine naših studenata koje su potrebne danas na tržištu rada i povezao ih još direktnije s poslodavcima, a ojačane su pritom i kompetencije 35 predstavnika nastavnog i nenastavnog osoblja za razvoj modela učenja kroz rad u okviru nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, koje nastavljamo provoditi i nakon formalnog završetka projekta – naglasila je dekanica FOI-ja, profesorica Nina Begičević Ređep.
FOI trenutno ima oko 2700 studenata, a u ovaj projekt uključeno je bilo njih više od tisuću kroz razne aktivnosti. Kako bi i nastavnici mogli što bolje planirati i pratiti nastavne aktivnosti sa studentima i kroz WBL, na konferenciji je predstavljen besplatan softverski alat BDP (eng. Balanced Design Planning), koji je razvijen u Laboratoriju za analitike učenja FOI-ja pod vodstvom profesorice Blaženke Divjak.
-Alat ima već 700 korisnika u svijetu, a on nam pomaže da putem analitike učenja vidimo jesmo li napravili dobar dizajn koji ima sve one karakteristike koje želimo i koji će motivirati studente, nastavnike i poslodavce da zajedno rade da bi bili bolji rezultati – kazala je profesorica Divjak.
Projektni tim je uz pomoć Centra za razvoj programskih proizvoda FOI-ja pod vodstvom Darka Grabara unaprijedio i postojeću aplikaciju za provedbu stručne prakse studenata FOI-ja, prema čijem modelu se slična koristi i na desetak drugih fakulteta u Hrvatskoj, a je razvijena i inovativna aplikacija za podršku radu Centra za podršku studentima i razvoj karijera – CPSRK app, koja zasad na jedinstven način povezuje studenta i poslodavca, bez posredstva treće osobe. Njihove su funkcionalnosti također prezentirane u okviru konferencije.
Važni dionici projekta bili su i poslodavci, stoga je HR managerica tvrtke SICK Mobilisis Etelka Kožar predstavila sudionicima perspektivu poslodavaca, koji se rado uključuju u ovakve projekte prvenstveno zbog sve veće potražnje za stručnim informatičkim kadrom.
Osim za predstavljanje rezultata projekta, završna konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava i diskusiju svih relevantnih dionika o temama vezanima uz razvoj stručne prakse, modela učenja kroz rad i rada karijernih centara na visokim učilištima, i to u okviru panel diskusije na temu „Uloga karijernih centara na visokim učilištima“ u kojoj su sudjelovali prodekani s drugih fakulteta: izvanredni profesor Božidar Jaković (Ekonomski fakultet, Zagreb), izvanredni profesor Marinko Barukčić (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Osijek), izvanredni profesor Ivan Grgurević (Fakultet prometnih znanosti, Zagreb) i izvanredna profesorica Maja Brust Nemet (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek).
Panelicu su moderirale dekanica Begičević Ređep i voditeljica projekta „Study4Career“ docentica Pažur Aničić.
vzaktualno.hr
-FOI je već 2010. uveo obveznu stručnu praksu na diplomsku razinu studija, a danas ima obveznu praksu na svim studijskim razinama. Već 2012. godine osnovali smo Centar za podršku studentima i razvoj karijere (CPSRK), a danas imamo aktivnu suradnju s više od 400 poslodavaca kod kojih studenti odlaze na praksu, uključuju se u nastavu, provode intenzivne programe i različite oblike WBL-a (učenja kroz rad). Studenti u okviru kolegija kroz WBL i projektni način rada rješavaju probleme iz prakse koje im zadaju poslodavci te ih zajedno s nastavnikom i mentoriraju. Ovaj projekt je dodatno ojačao vještine naših studenata koje su potrebne danas na tržištu rada i povezao ih još direktnije s poslodavcima, a ojačane su pritom i kompetencije 35 predstavnika nastavnog i nenastavnog osoblja za razvoj modela učenja kroz rad u okviru nastavnih i izvannastavnih aktivnosti, koje nastavljamo provoditi i nakon formalnog završetka projekta – naglasila je dekanica FOI-ja, profesorica Nina Begičević Ređep.
FOI trenutno ima oko 2700 studenata, a u ovaj projekt uključeno je bilo njih više od tisuću kroz razne aktivnosti. Kako bi i nastavnici mogli što bolje planirati i pratiti nastavne aktivnosti sa studentima i kroz WBL, na konferenciji je predstavljen besplatan softverski alat BDP (eng. Balanced Design Planning), koji je razvijen u Laboratoriju za analitike učenja FOI-ja pod vodstvom profesorice Blaženke Divjak.
-Alat ima već 700 korisnika u svijetu, a on nam pomaže da putem analitike učenja vidimo jesmo li napravili dobar dizajn koji ima sve one karakteristike koje želimo i koji će motivirati studente, nastavnike i poslodavce da zajedno rade da bi bili bolji rezultati – kazala je profesorica Divjak.
Projektni tim je uz pomoć Centra za razvoj programskih proizvoda FOI-ja pod vodstvom Darka Grabara unaprijedio i postojeću aplikaciju za provedbu stručne prakse studenata FOI-ja, prema čijem modelu se slična koristi i na desetak drugih fakulteta u Hrvatskoj, a je razvijena i inovativna aplikacija za podršku radu Centra za podršku studentima i razvoj karijera – CPSRK app, koja zasad na jedinstven način povezuje studenta i poslodavca, bez posredstva treće osobe. Njihove su funkcionalnosti također prezentirane u okviru konferencije.
Važni dionici projekta bili su i poslodavci, stoga je HR managerica tvrtke SICK Mobilisis Etelka Kožar predstavila sudionicima perspektivu poslodavaca, koji se rado uključuju u ovakve projekte prvenstveno zbog sve veće potražnje za stručnim informatičkim kadrom.
Osim za predstavljanje rezultata projekta, završna konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava i diskusiju svih relevantnih dionika o temama vezanima uz razvoj stručne prakse, modela učenja kroz rad i rada karijernih centara na visokim učilištima, i to u okviru panel diskusije na temu „Uloga karijernih centara na visokim učilištima“ u kojoj su sudjelovali prodekani s drugih fakulteta: izvanredni profesor Božidar Jaković (Ekonomski fakultet, Zagreb), izvanredni profesor Marinko Barukčić (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, Osijek), izvanredni profesor Ivan Grgurević (Fakultet prometnih znanosti, Zagreb) i izvanredna profesorica Maja Brust Nemet (Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek).
Panelicu su moderirale dekanica Begičević Ređep i voditeljica projekta „Study4Career“ docentica Pažur Aničić.
vzaktualno.hr
Odličan pokazatelj: Lepoglava u TOP 10 gradova s najvećim rastom povučenih EU sredstava!
Hrvatski gradovi su iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju europskih sredstava što potvrđuje i najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2021. godinu, a među onima u vrhu je i Grad Lepoglava, piše Gradonačelnik.hr.
Podaci Ministarstva pokazuju da su gradovi u 2021. godini povukli ukupno 1,49 milijardi kuna, dok je godinu prije povučeno 1,34 milijardi kuna.
Među 10 gradova koji su u odnosu na 2020. godinu imali najveći rast povučenih europskih sredstava je i Grad Lepoglava i to na odličnom 3. mjestu. Lepoglava je, naime, u 2021. godini, u odnosu na 2020. imala nešto više od tisuću posto rasta.
– Kao i u svakom poslu, i kod privlačenja sredstava iz EU fondova je najvažnija dobra priprema. Ona kreće od izrade strategije kao osnovnog razvojnog dokumenta do pripreme projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko-pravnih poslova. Posebno bih istaknuo korištenje EU fondova gdje je realizirano preko četrdesetak projekata vrijednosti 100 milijuna kuna, a najbolji pokazatelj je iskazana vrijednost imovine grada koja iznosi preko 100 milijuna i 20 puta je povećana. Ulaskom u novo razdoblje financijske omotnice EU 2021. – 2027. godine, trebamo iskoristiti definiranjem dobrih programa i projekata koji će prije svega doprinijeti svekolikom razvitku grada Lepoglave uz maksimalno korištenje fondova EU – naglasio je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.
vzaktualno.hr / lepoglava.hr
Snažna podrška Međimurske županije daljnjem razvoju pčelarstva i zaštiti Međimurskog meda koji je među najboljima u Hrvatskoj!
Godišnja skupština udruge pčelara Međimurske županije „Agacija“ ove nedjelje bila je prilika da se, između ostalog, zahvali dugogodišnjem tajniku i predsjedniku Ivanu Šoparu na predanom radu i angažmanu u razvoju pčelarstva u Međimurju.
-Naši pčelari će i dalje imati svu podršku u provođenju svojih programa i aktivnosti, nastavljamo s projektom sufinanciranja nacionalne flašice za med, kao i brendiranjem te zaštitom Međimurskog meda koji je po svojoj kvaliteti među najboljima u Hrvatskoj što potvrđuju brojna priznanja s ocjenjivanja i zlatna odličja. Provodi se i projekt razvoja pčelarstva koji sadrži motrenje medenja i sufinanciraju se sadnice lipe. U planu je i izgradnja pčelarskog doma kojim ćemo zaokružiti tradiciju pčelarstva u Međimurju – napisao je župan Matija Posavec.
vzaktualno.hr/Facebook Matija Posavec
-Naši pčelari će i dalje imati svu podršku u provođenju svojih programa i aktivnosti, nastavljamo s projektom sufinanciranja nacionalne flašice za med, kao i brendiranjem te zaštitom Međimurskog meda koji je po svojoj kvaliteti među najboljima u Hrvatskoj što potvrđuju brojna priznanja s ocjenjivanja i zlatna odličja. Provodi se i projekt razvoja pčelarstva koji sadrži motrenje medenja i sufinanciraju se sadnice lipe. U planu je i izgradnja pčelarskog doma kojim ćemo zaokružiti tradiciju pčelarstva u Međimurju – napisao je župan Matija Posavec.
vzaktualno.hr/Facebook Matija Posavec 
Kaznena prijava Pernaru, on uzvraća udarac!
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podnijeti će kaznenu prijavu protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara!
Iako je u ponedjeljak tamošnji sud povukao optužnicu protiv Hrvata koji su osumnjičeni za trgovanje djecom, u zračnoj luci Ndoli, ponovno su uhićeni po nalogu tamošnje imigracijske službe. Novom uhićenju navodno je presudila anonimna dojava, a Pernar je na svom profilu pozvao sve svoje pratioce da kontaktiraju tamošnje vlasti, kao što je i on sam učinio, te da im olakšaju posao.
Facebook: Ivan Pernar
Ljubičić je priopćila kako ovakvo postupanje prema Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o suzbijanju diskriminacije ima elemente prekršajnog djela uznemiravanja.
-Ako se dokažu i motiv mržnja prema transrodnim osobama, odnosno elementi kaznenog djela zločina iz mržnje, članak 325. Kaznenog zakona… Mi se nikad nismo libili pokretanja prekršajnih ni kaznenih prijava – izjavila je pravobraniteljica, a donosi Index.
Međutim, Pernar se ponovno oglasio na svom Facebook profilu te je pozvao sve medije i građane da mu se pridruže u utorak, u 12 sati ispred DORH-a.
-Sutra u 12 pred DORH-om u Gajevoj ću kazneno prijaviti i nju i Benčićku zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela sprječavanja dokazivanja. Detaljno ću objasniti zašto to činim, pozvani su svi mediji i građani kojima je stalo do istine! – napisao je na svom profilu Pernar te na taj način odgovorio pravobraniteljici Ljubičić.
Foto ilustracija
vzaktualno.hr/index.hr/FB Ivan Pernar
Facebook: Ivan Pernar
Ljubičić je priopćila kako ovakvo postupanje prema Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o suzbijanju diskriminacije ima elemente prekršajnog djela uznemiravanja.
-Ako se dokažu i motiv mržnja prema transrodnim osobama, odnosno elementi kaznenog djela zločina iz mržnje, članak 325. Kaznenog zakona… Mi se nikad nismo libili pokretanja prekršajnih ni kaznenih prijava – izjavila je pravobraniteljica, a donosi Index.
Međutim, Pernar se ponovno oglasio na svom Facebook profilu te je pozvao sve medije i građane da mu se pridruže u utorak, u 12 sati ispred DORH-a.
-Sutra u 12 pred DORH-om u Gajevoj ću kazneno prijaviti i nju i Benčićku zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela sprječavanja dokazivanja. Detaljno ću objasniti zašto to činim, pozvani su svi mediji i građani kojima je stalo do istine! – napisao je na svom profilu Pernar te na taj način odgovorio pravobraniteljici Ljubičić.
Foto ilustracija
vzaktualno.hr/index.hr/FB Ivan Pernar 
Sutra se u Varaždinu okupljaju najutjecajniji HDZ-ovci na sjeveru, stiže i Plenković
Ovog utorka u Varaždinu će boraviti predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
Naime, u Gradskoj sportskoj dvorani Arena Varaždin bit će obilježena 33. obljetnica osnutka HDZ-a u Varaždinskoj županiji, a svečanosti će uz članove stranke, saborske zastupnike, gradonačelnike i načelnike, predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije Anđelka Stričaka te predsjednika Gradske organizacije HDZ-a Grada Varaždina Damira Habijana, prisustvovati i sam Plenković.
vzaktualno.hr
Vlada objavila nove cijene goriva – od ponoći je jeftinije, evo koliko ćemo ga plaćati sljedećih 14 dana
Vlade Republike Hrvatske održala je telefonsku sjednicu na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14 dnevnom razdoblju, s ograničenom premijom od 0,0995 EUR/l (0,75 kn/l) za dizelsko i benzinsko gorivo te 0,0531 EUR/l (0,40 kn/l) za plavi dizel, a u iznosu 0,8229 EUR/kg (6,20 kn/kg) smjesa propan – butan za boce, odnosno 0,3716 EUR/kg (2,80 kn/kg) za velike spremnike, donosi Večernji.
Uredba stupa na snagu u utorak u ponoć, a vrijedi sljedećih 14 dana. Nove cijene bit će 1,38 eura po litri za benzinsko gorivo što je smanjenje od 0,03 eura po litri, 1,39 eura po litri za dizelsko gorivo što je manje za 0,12 eura po litri te 0,89 eura po litri za plavi dizel što je smanjenje od 0,12 eura po litri.
UNP za spremnike bit će jeftiniji za 0,02 eura po kilogramu i cijena će iznositi 1,36 eura po kilogramu, a za boce 0,02 eura po kilogramu, odnosno njegova će cijena biti 1,93 eura po kilogramu.
Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe one bi iznosile:
1,61 EUR/l (12,13 kn/l) za benzinsko gorivo
1,65 EUR/l (12,43 kn/l) za dizelsko gorivo
1,01 EUR/l (7,61 kn/l) za plavi dizel
1,61 EUR/kg (12,13 kn/kg) UNP za spremnike
2,24 EUR/kg (16,88 kn/kg) UNP za boce
vzaktualno.hr / vecernji.hr
Krapinsko-zagorska županija izdvojila 1,8 milijuna eura! Kolar: Ispred nas je snažan investicijski ciklus
U poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije održana je konferencija na kojoj se govorilo o aktivnostima Županije vezano uz podršku gospodarstvu, ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu i projektima u 2022. te se dalo uvid u planove u 2023. godini. U 2023. godini za područje gospodarstva Županija će izdvojiti 1,1 milijun eura, a za područje prometa i komunalne infrastrukture 707 tisuća eura.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar započeo je s rezultatima iz 2021. godine koji su bili fantastični, a konstatira kako bi rezultat u 2022. godini mogao biti još i bolji te kako su povećali proračun za gospodarstvo za 2,5 milijuna kuna. Govoreći o komunalnoj infrastrukturi kaže kako su ove godine za 40-ak tisuća eura povećali ulaganja u komunalnu infrastrukturu visoke zone.
-S našim distributerima i u suradnji s JLS-ovima ulažemo približno između 150 do 200 tisuća eura na godišnjoj razini da dovedemo vodovod i u visoke zone te na taj način omogućimo ljudima da ostanu živjeti na tim područjima – govori Kolar dodajući kako su za ovu godinu dodatno povećali sredstva jednako kao i za uređenje poslovnih zona, a s obzirom na pojavu novih investitora, gospodarske zone treba proširivati.
Osvrnuvši se na ulaganja u Turističku zajednicu, Kolar kaže kako je ove godine po prvi puta uvedena dodjela bespovratnih potpora u turizmu zbog sve većeg broja privatnog smještaja, no primijećeno je da se ljudi obično odlučuju na nižu kategoriju smještaja, a najbolju popunjenost daju oni s najvišim kategorijama.
-Mi ćemo kroz rebalans ovaj iznos od 66 400 eura dignuti na 80 000 eura i onda raspisati natječaj. Vjerujemo da je to dobra odluka i da će nam se vrlo brzo i vratiti – rekao je Kolar.
Najavio je Kolar snažan investicijski ciklus u Krapinsko-zagorskoj županiji, a ulazak u eurozonu će samo doprinijeti investicijama i poslovanju tvrtki prema inozemstvu. Međutim, Kolar se nada kako rat u Ukrajini neće eskalirati i donijeti dodatne poremećaje na tržištu kao što je to bio slučaj u 2022. godine zbog čega su se morali kreditno zadužiti za realizacije projekata što je rezultiralo smanjenim fiskalnim kapacitetom za buduća razdoblja.
-Morat ćemo vrlo pomno birati investicije u koje će Krapinsko-zagorska županija ulaziti u buduće razdoblje. Očekuje nas jedno vrlo dinamično razdoblje – izjavio je Kolar te se dotaknuo i planova za 2023. godinu.
-Moramo izdefinirati trasu brze ceste Krapina – Varaždin, s obzirom na to da smo za dvije trase dobili suglasnost Ministarstva. Jedna ide preko Jesenja, a drugo preko Sv. Križa. Također, moramo vidjeti što je s koridorom brze pruge koji ide prema Beču – to je jedan dio posla koji ćemo morati u upravnom odjelu, zajedno sa svim djelatnicima, rješavati u 2023. godini – zaključio je Kolar.
Sanja Mihovilić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu rekla je kako je prošle godine u područje gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture uloženo 1,2 milijuna eura.
-Kroz proteklu godinu nastavili smo sa sufinanciranjem naših institucija i tvrtki koje su u suvlasništvu ili vlasništvu Krapinsko-zagorske županije kako bi mogli ostvarivati potporu u gospodarstvu, u suradnji s nama ostvarivati ciljeve, kako bi im se olakšalo poslovanje te kako bismo stvorili bolje uvjete za zainteresirane investitore – objasnila je Mihovilić.
Uz potpore institucijama, kroz 2022. godinu Krapinsko-zagorska županija isplaćivala je potpore i subvencije kroz javne pozive namijenjene obrtnicima i poduzetnicima te surađivala s obrtničkim komorama. Tu su i subvencije kamatnih stopa što je, rekla je Mihovilić, mjera koju Županija provodi već niz godina, a prošle godine izdvojila je 97 tisuća eura.
Za poticanje certificiranih proizvođača zagorskih mlinaca Županija je izdvojila preko 36 tisuća eura, a budući da je poznata po tradicijskim obrtima, u protekloj je godini za njihovo poticanje izdvojila nešto više od 26 tisuća eura.
-Imamo tradiciju, no kroz taj program želimo potaknuti i potrošače da kupuju te proizvode, ali i potaknuti učenike za upis tih zanimanja kako bi tradicijski obrti opstali. I u ovoj godini ćemo izdvojiti ta sredstva – kazala je Mihovilić.
Mihovilić ističe kako Županija subvencionira i start-upove i to na način da u prvoj godini najma u Poduzetničkom inkubatoru imaju 75 posto popusta, u drugoj 50, a u trećoj 25 te je u tu svrhu u 2022. godini izdvojila 21 tisuću eura.
Tu su i mjere koje Krapinsko-zagorska županija provodi s ciljem podizanja energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša, a odnose se na sufinanciranje energetskog certifikata za obiteljske kuće te kupnje energetski učinkovitih vozila. U istom tom cilju Županija pokreće i projekt HyPoKraT vrijednog preko 254 tisuće eura. On se tiče iskorištavanja energetskog potencijala i geotermalne energije Krapinskih Toplica kako bi se povećala proizvodnja energije s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe.
Za područje prometa i komunalne infrastrukture Krapinsko-zagorska županija prošle je godine izdvojila 1,8 milijuna kuna. Osim sanacije štete nastalih uslijed razorne tuče na prometnicama diljem županije, tu su i važni projekti za povećanje sigurnosti u prometu. Riječ je o programu za najmlađe – JUMICAR u koji je uključeno 30 osnovnih škola te akciji Promet nije šala ni opasnost mala u kojoj sudjeluje 29 vrtića.
-U ovoj godini nastavljamo sa svim aktivnostima, a u planu je otvaranje javnog poziva za gospodarstvenike i obrtnicima za edukacije i nastup na sajmovima te dodjela bespovratnih potpora u turizmu. Nastavljamo i s potporama našim institucijama jer samo zajedničkim trudom i radom možemo doći do željenih rezultata – za kraj je poručila Mihovilić.
mdjak/vzaktualno.hr
-Mi ćemo kroz rebalans ovaj iznos od 66 400 eura dignuti na 80 000 eura i onda raspisati natječaj. Vjerujemo da je to dobra odluka i da će nam se vrlo brzo i vratiti – rekao je Kolar.
Najavio je Kolar snažan investicijski ciklus u Krapinsko-zagorskoj županiji, a ulazak u eurozonu će samo doprinijeti investicijama i poslovanju tvrtki prema inozemstvu. Međutim, Kolar se nada kako rat u Ukrajini neće eskalirati i donijeti dodatne poremećaje na tržištu kao što je to bio slučaj u 2022. godine zbog čega su se morali kreditno zadužiti za realizacije projekata što je rezultiralo smanjenim fiskalnim kapacitetom za buduća razdoblja.
-Morat ćemo vrlo pomno birati investicije u koje će Krapinsko-zagorska županija ulaziti u buduće razdoblje. Očekuje nas jedno vrlo dinamično razdoblje – izjavio je Kolar te se dotaknuo i planova za 2023. godinu.
-Moramo izdefinirati trasu brze ceste Krapina – Varaždin, s obzirom na to da smo za dvije trase dobili suglasnost Ministarstva. Jedna ide preko Jesenja, a drugo preko Sv. Križa. Također, moramo vidjeti što je s koridorom brze pruge koji ide prema Beču – to je jedan dio posla koji ćemo morati u upravnom odjelu, zajedno sa svim djelatnicima, rješavati u 2023. godini – zaključio je Kolar.
Sanja Mihovilić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu rekla je kako je prošle godine u područje gospodarstva, prometa i komunalne infrastrukture uloženo 1,2 milijuna eura.
-Kroz proteklu godinu nastavili smo sa sufinanciranjem naših institucija i tvrtki koje su u suvlasništvu ili vlasništvu Krapinsko-zagorske županije kako bi mogli ostvarivati potporu u gospodarstvu, u suradnji s nama ostvarivati ciljeve, kako bi im se olakšalo poslovanje te kako bismo stvorili bolje uvjete za zainteresirane investitore – objasnila je Mihovilić.
Uz potpore institucijama, kroz 2022. godinu Krapinsko-zagorska županija isplaćivala je potpore i subvencije kroz javne pozive namijenjene obrtnicima i poduzetnicima te surađivala s obrtničkim komorama. Tu su i subvencije kamatnih stopa što je, rekla je Mihovilić, mjera koju Županija provodi već niz godina, a prošle godine izdvojila je 97 tisuća eura.
Za poticanje certificiranih proizvođača zagorskih mlinaca Županija je izdvojila preko 36 tisuća eura, a budući da je poznata po tradicijskim obrtima, u protekloj je godini za njihovo poticanje izdvojila nešto više od 26 tisuća eura.
-Imamo tradiciju, no kroz taj program želimo potaknuti i potrošače da kupuju te proizvode, ali i potaknuti učenike za upis tih zanimanja kako bi tradicijski obrti opstali. I u ovoj godini ćemo izdvojiti ta sredstva – kazala je Mihovilić.
Mihovilić ističe kako Županija subvencionira i start-upove i to na način da u prvoj godini najma u Poduzetničkom inkubatoru imaju 75 posto popusta, u drugoj 50, a u trećoj 25 te je u tu svrhu u 2022. godini izdvojila 21 tisuću eura.
Tu su i mjere koje Krapinsko-zagorska županija provodi s ciljem podizanja energetske učinkovitosti i očuvanja okoliša, a odnose se na sufinanciranje energetskog certifikata za obiteljske kuće te kupnje energetski učinkovitih vozila. U istom tom cilju Županija pokreće i projekt HyPoKraT vrijednog preko 254 tisuće eura. On se tiče iskorištavanja energetskog potencijala i geotermalne energije Krapinskih Toplica kako bi se povećala proizvodnja energije s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe.
Za područje prometa i komunalne infrastrukture Krapinsko-zagorska županija prošle je godine izdvojila 1,8 milijuna kuna. Osim sanacije štete nastalih uslijed razorne tuče na prometnicama diljem županije, tu su i važni projekti za povećanje sigurnosti u prometu. Riječ je o programu za najmlađe – JUMICAR u koji je uključeno 30 osnovnih škola te akciji Promet nije šala ni opasnost mala u kojoj sudjeluje 29 vrtića.
-U ovoj godini nastavljamo sa svim aktivnostima, a u planu je otvaranje javnog poziva za gospodarstvenike i obrtnicima za edukacije i nastup na sajmovima te dodjela bespovratnih potpora u turizmu. Nastavljamo i s potporama našim institucijama jer samo zajedničkim trudom i radom možemo doći do željenih rezultata – za kraj je poručila Mihovilić.
mdjak/vzaktualno.hr 
TRAGEDIJA U VARAŽDINU Građevinar pao s krova i na mjestu preminuo!
Kako je izvijestila PU varaždinska, u petak oko 15 sati u Ulici Matije Gupca u Jalkovcu prilikom obavljanja građevinskih radova na krovištu garaže došlo je do tragedije.
Naime, 57-godišnji muškarac, inače nositelj jednog obrta za građevinske radove prilikom izvođenja radova na krovištu garaže pao je na tlo i zadobio ozljede od kojih je na mjestu događaja preminuo.
Očevid na mjestu događaja obavili su policijski službenici u suradnji sa inspektorom zaštite na radu. Smrt nesretnog muškarca konstatirao je mrtvozornik. Tijelo je nakon očevida predano obitelji.
vzaktualno.hr