vzaktualno.hr/vidovec.hr 
Vincekovo će se slaviti i na vidovečkom području – doznajte tko će ove godine biti domaćin
Udruga vinogradara i voćara Općine Vidovec Sv. Antun Tužno poziva vas na proslavu Vincekova, a domaćin će se pobrinuti da nitko ne bude ni žedan ni gladan ni neraspoložen.
Vincekovo će se slaviti u subotu 21. siječnja 2023. godine s početkom u 13.00 sati.
Proslava će se održati u vinogradu domaćina Ivana Brezovca na lokaciji Črešnjevo, Prepretnica.
Okupljene će zabavljati glazbeni sastav Faringaši.
vzaktualno.hr/vidovec.hr
vzaktualno.hr/vidovec.hr 
Još tri mjeseca do završetka gradnje nove zgrade Područne škole Laz
Župan Željko Kolar obišao je radove izgradnje zamjenske zgrade Područne škole Laz, gotovo točno sedam mjeseci nakon što je ugovor o gradnji zamjenske potpisao s Krešimirom Šoštarkom iz tvrtke izvođača radova Završni radovi Krešo.
Naime, stara školska zgrada Područne škole Laz stradala je u zagrebačkom potresu, dodatno ju je oštetio petrinjski potres te je odlučeno da se sruši i na njenom mjestu izgradi zamjenska zgrada. Vrijednost radova je 9,2 milijuna kuna ili 1,22 milijuna eura, što se sa troškovima rušenja i izrade projektne dokumentacije penje na 1,3 milijuna eura. Nova zgrada je već pod krovom, očekuje se da će se radovi izgradnje završiti u travnju te će učenike i učenici u novu školsku godinu krenuti u novoj, prostranoj, energetski učinkovitoj, modernoj i lijepoj školi.
U obilasku radova su zajedno sa županom Kolarom, među ostalima, bili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, ravnatelj Osnovne škole Marija Bistrica Dominik Karajić te viša stručna suradnica za investicije u Krapinsko-zagorskoj županiji Irena Šafranko. Kroz radove ih je vodio nadzorni inženjer iz tvrtke Jam-ing Ivan Požgaj.
vzaktualno.hr/kzz.hr
U obilasku radova su zajedno sa županom Kolarom, među ostalima, bili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, ravnatelj Osnovne škole Marija Bistrica Dominik Karajić te viša stručna suradnica za investicije u Krapinsko-zagorskoj županiji Irena Šafranko. Kroz radove ih je vodio nadzorni inženjer iz tvrtke Jam-ing Ivan Požgaj.
vzaktualno.hr/kzz.hr
“I JA SAM VJERNIK” Jan Kerekeš kod Stankovića: Više poštujem svaku ženu od muškarca koji kleči na trgu, treba ih voljeti onakve kakve jesu!
Jan Kerekeš je u emisiji Nedjeljom u 2 progovorio o klečanju za gulaš koje je razbjesnilo katolike diljem Hrvatske. Kerekeš je sa svojom ekipom klečao dok se gulaš kuhao, a fotografija koju su objavili na Facebooku izazvala je snažne reakcije diljem zemlje, prenosi index.hr.
-Ja sam prvi put radio gulaš, kako god, ta molitva je bila potrebna. Na kraju je ispao možda previše šarf. Ali, da. Kerekeš teatar to često radi, ne samo u ovoj situaciji s moliteljima na trgu. Često pravimo satiru. Ima tu ismijavanja korupcije, reakcije na cjepivo i reakcija i na ovu i onu stranu seksualnosti. Doslovno sve što je aktualno, a zauzima previše medijskog prostora…- kaže Kerekeš.
–Više poštujem svaku ženu, čak i onu koju ne poznajem, od bilo kojeg muškarca koji kleči na trgu za to da ta žena nema svoj identitet, da nije onakva kakva ona želi biti i da bude pogodna njima, čedna i da se mora oblačiti ovako ili onako. Žene treba voljeti onakve kakve jesu -kaže.
– Vjerovali ili ne, i ja sam vjernik. Ne moram klečati na trgu da bih za sebe mogao reći da sam vjernik – dodao je. Primio je brojne prijeteće poruke nakon fotografija klečanja pred gulašom, kaže. Pisali su mu da će mu polomiti noge, napiti se krvi, nauditi obitelji…
Nije mu jasno, kaže, kako se netko može nazvati vjernikom, a slati prijeteće poruke.
-Svi koji na taj način gledaju na vjeru, mislim da su se izgubili- zaključio je.
vzaktualno.hr/index.hr
Povodom ulaska u šengensku zonu, umjetnici iz Maribora izložili slike u dvoru Trakošćan – Zamjenica Zagorec: Kultura nas povezuje univerzalnim jezikom!
U galeriji dvora Trakošćan u subotu je otvorena izložba slika pod nazivom „Tangenta“ na kojoj su svoja djela hrvatskoj javnosti predstavili članovi Društva likovnih umjetnika Maribor iz Slovenije.
Izložba je otvorena povodom ukidanja granica između dviju susjednih država nakon ulaska Hrvatske u šengensku zonu, a sa svojim djelima predstavila su se 34 mariborska umjetnika koji su pokazali dodirne točke Hrvatske i Slovenije te ujedno poželjeli dobrodošlicu Hrvatskoj u prostor bez granica, prostor koji spaja.
-Kultura nas povezuje jer priča univerzalnim jezikom koji je svima razumljiv. Upravo ove izložene slike bude u svima nama lijepe emocije i želja mi je da te emocije ponesemo s ovog lijepog likovnog događanja. Granica sada službeno nema, no nikada nisu ni postojale u suživotu vas iz pograničnih područja, koji ste, povezani dugogodišnjim prijateljstvom, poštovali tradiciju, kulturu i jezik drugog naroda – rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec, koja je službeno otvorila izložbu „Tangenta“.
Organizatori izložbe su Hrvatsko kulturno društvo u Mariboru, Društvo likovnih umjetnika Maribor, Općina Bednja i Dvor Trakošćan.
Ova izložba je samo jedan od rezultata prijateljstva koje između dva naroda, Hrvata i Slovenaca, postoji oduvijek, istaknuo je načelnik Općine Bednja Damir Poljak.
-Jedni i drugi smo jednako uživali u blagodatima života i nosili jednake terete, a naše prijateljstvo je raslo i razvijalo se. Tome možemo svjedočiti upravo ovdje u pograničnom području, na što sam jako ponosan – rekao je načelnik Poljak.
Predsjednik Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva općine Bednja Mirko Bistrović je istaknuo da su Hrvatska i Slovenija micanjem granica postale još bliže, pa je ovaj kulturni događaj od velike važnosti.
Hrvatsko–slovensko kulturno društvo u Mariboru je prvo hrvatsko društvo osnovano u Sloveniji, a aktualna predsjednica Koraljka Čeh zahvalila je domaćinima što su ih primili širokih ruku.
-Ovaj događaj je sjajan način za obilježavanje ulaska Hrvatske u šengensku zonu, jer umjetnici otvaraju nove vidike i brišu sve granice, baš kao što je izbrisana granica između Hrvatske i Slovenije – navela je Koraljka Čeh.
Izložbu „Tangenta“ u dvoru Trakošćan možete razgledati sve do 5. ožujka.
vzaktualno.hr/varazdinska-zupanija.hr
-Kultura nas povezuje jer priča univerzalnim jezikom koji je svima razumljiv. Upravo ove izložene slike bude u svima nama lijepe emocije i želja mi je da te emocije ponesemo s ovog lijepog likovnog događanja. Granica sada službeno nema, no nikada nisu ni postojale u suživotu vas iz pograničnih područja, koji ste, povezani dugogodišnjim prijateljstvom, poštovali tradiciju, kulturu i jezik drugog naroda – rekla je zamjenica župana Silvija Zagorec, koja je službeno otvorila izložbu „Tangenta“.
Organizatori izložbe su Hrvatsko kulturno društvo u Mariboru, Društvo likovnih umjetnika Maribor, Općina Bednja i Dvor Trakošćan.
Ova izložba je samo jedan od rezultata prijateljstva koje između dva naroda, Hrvata i Slovenaca, postoji oduvijek, istaknuo je načelnik Općine Bednja Damir Poljak.
-Jedni i drugi smo jednako uživali u blagodatima života i nosili jednake terete, a naše prijateljstvo je raslo i razvijalo se. Tome možemo svjedočiti upravo ovdje u pograničnom području, na što sam jako ponosan – rekao je načelnik Poljak.
Predsjednik Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva općine Bednja Mirko Bistrović je istaknuo da su Hrvatska i Slovenija micanjem granica postale još bliže, pa je ovaj kulturni događaj od velike važnosti.
Hrvatsko–slovensko kulturno društvo u Mariboru je prvo hrvatsko društvo osnovano u Sloveniji, a aktualna predsjednica Koraljka Čeh zahvalila je domaćinima što su ih primili širokih ruku.
-Ovaj događaj je sjajan način za obilježavanje ulaska Hrvatske u šengensku zonu, jer umjetnici otvaraju nove vidike i brišu sve granice, baš kao što je izbrisana granica između Hrvatske i Slovenije – navela je Koraljka Čeh.
Izložbu „Tangenta“ u dvoru Trakošćan možete razgledati sve do 5. ožujka.
vzaktualno.hr/varazdinska-zupanija.hr 
Od danas velika promjena na bankomatima – ovo morate znati!
U ponoć smo se oprostili s kunom i više ne možemo njome plaćati, već samo eurima, a od danas je na snazi i promjena na bankomatima.
Prvih 14 dana nove godine bilo je omogućeno plaćanje i kunama i eurima, a u pravilu se ostatak vraćao samo u eurima. No razdoblje dvojnog optjecaja je završilo, piše Index.
Na snagu će ovoga vikenda stupiti i velika promjena na bankomatima. Naime, završav
Završilo je i razdoblje kada se gotovina mogla podizati na bankomatima svih banaka bez naknade.
Podsjetimo, dogovorom HNB-a i poslovnih banaka, omogućeno je da od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. svi građani, bez obzira na to čiji su klijenti, mogu podizati novac na svim bankomatima, bez plaćanja naknade, piše Index.
Od 1danas bi trebali biti funkcionalni svi bankomati koji privremeno nisu radili zbog uvođenja eura.
vzaktualno.hr/index.hr
Uz obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, župan Posavec, gradonačelnica Cividini i potpredsjednik Županijske skupštine Medved odali počast braniteljima
Na današnji dan, 15. siječnja, prije 31 godine, sve zemlje članice tadašnje Europske unije priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, a Njemačka koja je uz Vatikan igrala ključnu ulogu u međunarodnom priznanju, uspostavila je 15. Siječnja 1992. i diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom.
Župan Međimurske županije Matija Posavec s gradonačelnicom Grada Čakovca Ljerkom Cividini i potpredsjednikom Skupštine Međimurske županije Mariom Medvedom odao je počast ljudima koji su svoje živote dali za slobodu domovine – poginulim i nestalim braniteljima iz Međimurja kod spomen-obilježja u Perivoju Zrinskih u Čakovcu.
U uzburkanim vremenima prije više od tri desetljeća Island je prvi priznao Hrvatsku 19. prosinca 1991. godine, a istoga dana učinila je to i Njemačka, koja je – uz Vatikan – najzaslužnija za međunarodno priznanje suverenosti i samostalnosti Hrvatske. No, odluka o stupanju priznanja na snagu datira od 15. siječnja 1992., te se taj datum u Hrvatskoj obilježava kao spomendan na iznimno važan povijesni trenutak.
Podsjetimo, 15. siječnja je spomendan koji čuva sjećanje na dva važna povijesna trenutka u stvaranju hrvatske suverenosti i samostalnosti: Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.).
vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr
U uzburkanim vremenima prije više od tri desetljeća Island je prvi priznao Hrvatsku 19. prosinca 1991. godine, a istoga dana učinila je to i Njemačka, koja je – uz Vatikan – najzaslužnija za međunarodno priznanje suverenosti i samostalnosti Hrvatske. No, odluka o stupanju priznanja na snagu datira od 15. siječnja 1992., te se taj datum u Hrvatskoj obilježava kao spomendan na iznimno važan povijesni trenutak.
Podsjetimo, 15. siječnja je spomendan koji čuva sjećanje na dva važna povijesna trenutka u stvaranju hrvatske suverenosti i samostalnosti: Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.).
vzaktualno.hr/medjimurska-zupanija.hr 
CENTAR ZA PREVENCIJU I REHABILITACIJU SPORTSKIH POVREDA
Podizanje svijesti o važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću dovelo je do pojave mnogobrojnih ozljeda koje sputavaju osobe u obavljanju istih. Potreba za što bržim oporavkom i povratkom sportskim aktivnostima zahtijeva kvalitetno liječenje i rehabilitaciju pod nadzorom stručnih osoba.
Ciljevi sportske rehabilitacije su brz oporavak, siguran povratak sportskim aktivnostima, prevencija ozljeda
te edukacija pacijenata.
Sportska rehabilitacija namijenjena je sportašima , rekreativcima i svim osobama kojima je sposobnost bavljenja tjelesnom aktivnošću smanjena zbog ozljeda.
U rehabilitaciji sudjeluje tim stručnjaka (liječnici), specijalist ortopedije i traumatologije i specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije te fizioterapeuti, kineziolozi, klinički / sportski psiholog, (nutricionist).
Rehabilitacija se provodi u novouređenom prostoru u objektu Minerva opremljenom najsuvremenijim aparatima i opremom za rehabilitaciju.
Više doznajte na https://www.minerva.hr/centar-za-prevenciju-i-rehabilitaciju-sportskih-povreda/
vžaktualno.hr
U rehabilitaciji sudjeluje tim stručnjaka (liječnici), specijalist ortopedije i traumatologije i specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije te fizioterapeuti, kineziolozi, klinički / sportski psiholog, (nutricionist).
Rehabilitacija se provodi u novouređenom prostoru u objektu Minerva opremljenom najsuvremenijim aparatima i opremom za rehabilitaciju.
Više doznajte na https://www.minerva.hr/centar-za-prevenciju-i-rehabilitaciju-sportskih-povreda/
vžaktualno.hr 
Nakon brutalnog poraza od Egipta, Kauboji večeras idu po prvu pobjedu na Svjetskom prvenstvu
Hrvatska rukometna reprezentacija večeras od 20.30 igra utakmicu drugog kola prve faze Svjetskog prvenstva u Poljskoj i Švedskoj, a protivnik im je reprezentacija SAD-a.
Nakon prvog kola ove dvije selekcije dolaze u potpuno različitom raspoloženju. Kauboji su doživjeli brutalnu pljusku od afričkog prvaka Egipta. Faraoni su bili rastrčani, smireni i ubojiti te su sa 31:22 nanijeli Hrvatskoj najteži poraz na otvaranju nekog velikog natjecanja u posljednjih 20 godina.
Utakmicu pratite u izravnom prijenosu na RTL-u od 20.30, a uvodnu emisiju gledajte od 19.45.
screenshot/danas.hr
vzaktualno.hr/danas.hr
BUDUĆNOST HRVATSKE ATLETIKE Jana Koščak postavila novi rekord Hrvatske koji je pune 23 godine držala Blanka Vlašić!
Na Zagrebačkom velesajmu održano je Mlađe seniorsko (U23) prvenstvo Hrvatske. Osam predstavnika AK Sloboda osvojilo je pet odličja, od čega četiri zlata i jedno srebro.
Osvajači zlatnih medalja bili su:
– Martin Mlinarič u skoku u vis sa preskočenih 205cm
– Jana Koščak u skoku u vis sa preskočenih 190cm i novim mlađe juniorskim rekordom Hrvatske
– Viktorija Vujović u bacanju kugle s 13.80m (20cm od norme za Juniorsko prvenstvo Europe!)
– Roko Farkaš na 60m sa 6.86s u finalu te osobnim rekordom u kvalifikacijama – 6.81s
Rekord u skoku vis od 2000. do jučer je držala Blanka Vlašić s preskočenih 183 cm, a taj rekord sada je postavila mlada Varaždinka Jana Koščak.
Srebrom se okitio Janko Kišak u utrci na 60m s osobnim rekordom u kvalifikacijama koji sada iznosi 6.97s, te 6.98s u finalu.
Klara Koščak nastupala je u utrci 60m s preponama (IK – izvan konkurencije) te istrčala 8.41s , dok je u utrci na 60m zauzela 7. mjesto sa 7.77s.
Luka Leščak i Roko Farkaš nastupali su u disciplini skok s motkom, gdje je Roko zauzeo 4. mjesto s 3.80m, a Luka 6. mjesto s 3.20m.
Nikola Pošta zauzeo je 8. mjesto u utrci na 60m s rezultatom 7.30s.
Ovo je bilo ujedno i izborno natjecanje za Prvenstvo Mediterana U23 na kojem će nastupiti Klara Koščak (60m prepone) i Roko Farkaš (60m) koji su za spomenuto natjecanje ostvarili norme. Na put u Valenciju (Španjolska) sljedeći vikend s njima putuje i trener Patrik Koščak.
Naše najbolje mlađe juniore sljedeći vikend očekuje Mlađe juniorsko prvenstvo Hrvatske.
Čestitamo svim predstavnicima i trenerima!
vzaktualno.hr
Ovo je bilo ujedno i izborno natjecanje za Prvenstvo Mediterana U23 na kojem će nastupiti Klara Koščak (60m prepone) i Roko Farkaš (60m) koji su za spomenuto natjecanje ostvarili norme. Na put u Valenciju (Španjolska) sljedeći vikend s njima putuje i trener Patrik Koščak.
Naše najbolje mlađe juniore sljedeći vikend očekuje Mlađe juniorsko prvenstvo Hrvatske.
Čestitamo svim predstavnicima i trenerima!
vzaktualno.hr 
Danas je Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.
Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
vzaktualno.hr/sabor.hr