Krapinsko-zagorska županija sa Slovenijom ima granicu dugu 102, 6 kilometara – 12 graničnih prijelaza i to 6 međunarodnih i 6 pograničnih, još 7 prijelaznih mjesta i 6 prijelaznih točaka, odnosno 23 mjesta ograđenih rampom koje od 1. siječnja više nema. Upravo to bila je tema prve pressice u novoj godini koju je na graničnom prijelazu Lupinjak sazvao župan Željko Kolar, ne krijući ponos ulaskom Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor. Zahvalio je svima iz Huma na Sutli i Rogatca na pripremi veličanstvenog dočeka. -Kad su se dignule rampe u pola noći naši su ljudi počeli spontano pjevati slovenske pjesme, a Slovenci su sa svoje strane počeli pjevati zagorske i hrvatske pjesme. To samo pokazuje koliko je ovo dobar potez i koliko su se ljudi veselili tom događaju. Toliko pozitivne energije, toliko sreće se moglo pročitati na osmijehu, u očima. Fasciniralo me što se teško moglo razlučiti tko se više veseli ulasku Hrvatske u Schengenski prostor i što će se ova granica ovdje maknuti, da li su to naši prijatelji iz Rogatca ili mi s ove strane Sutle – rekao je zadovoljno župan ističući kako će ljudima uz granicu život biti nemjerljivo lakši. -Ovo mjesto je posebno jer nigdje uz našu 102,6 km dugu granicu nije toliko jedno mjesto blizu drugoga i toliko ljudi nije na malom prostoru uz granicu kao što je u Rogatcu i na Sutli – izjavio je Kolar naglasivši velike benefite za gospodarstvo s obzirom da je KZŽ najjača županija u RH po broju registriranih prijevoznika i kamiona, a jednako tako i prolazak granice. Schengenski prostor s Hrvatskom pokriva 20 zemalja, 420 milijuna ljudi i 27 zemalja Europe, te 342 milijuna ljudi unutar eurozone. Sloboda kretanja, roba, usluga i ljudi je najveći takav prostor na svijetu, a da je vezan za više država. -Kada gledamo strateški kao država nakon ulaska u NATO savez 2009. godine, ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, ova dva događaja koja su se dogodila u jednom danu su od ogromnog značaja za RH – dodao je Kolar koji je svoju prvu kavu jutros platio u eurima ističući kako će trebati određeno vrijeme da se naviknemo na novu valutu. -Mi kao Humčani, a isto tako i Rogačani, nikada nismo dijelili ovaj prostor na dva dijela i tu je uvijek bilo jedinstvo i ovo što se sada desilo sa Schengenom, ponovni povratak u tu jedinstvenu cjelinu, govori da smo mi ovdje skoro pa jedan narod s dva prezimena, slovenska i Hrvatska, ali ovdje se nikad nije radila razlika i nikad se nije pitalo tko je tko – rekao je načelnik Općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša. Kao i u drugim pograničnim naseljima, i ovdje je mnogo miješanih brakova, a Jutriša smatra da ih je čak i više nego bilo gdje drugdje. -Ovdje ima toliko Hrvata i hrvatskih državljana s druge strane da je to nevjerojatno, a to je posljedica našeg industrijskog dijela u Humu na Sutlu. Naime, s ove strane je praktički bila industrija, dok je sa slovenske, sunčane i južne strane, bila izgradnja stambenih jedinica. To je tako odavno, od 1860. godine – kazao je Jutriša. Istaknuo je kako će ulaskom u Schengen građani s jedne i s druge strane osjetiti veliko olakšanje, posebice u sezoni, kada je turizam u Hrvatskoj izuzetno jak i kad su na graničnom prijelazu bile velike kolone. -Čekalo se dugo, oni koji su domaći nisu mogli proći radi onih koji su bili u tranzitu. Toga više ne bude – rekao je humski načelnik. Važna je činjenica i da će izlaz kamiona, odnosno šlepera iz skladišta Vetropack Straže biti direktno na slovensku državnu cestu, a riječ je o 250 šlepera dnevno. Župan Rogatca Martin Mikolič poželio svima puno uspjeha u novoj godini, s puno dobrih vijesti, kao što je ova koju su, kazao je, svi zajedno jako željeli. -Mene kao župana i mog prijatelja, načelnika Općine Hum na Sutli Zvonka Jutrišu, najviše je iznenadilo kako su nas iznenadili naši mještani, i sa slovenske i s hrvatske strane. To je bilo zaista veličanstveno. Možda mi političari neke stvari ne doživljavamo tako emotivno kao naši ljudi i to je doista bio velik događaj za sve stanovnike Huma na Sutli i za naše Rogačane – rekao je Mikolič. Dodao je kako je svima zajedno dana mogućnost da opet zajedno gledaju u budućnost, kako u segmentu gospodarstva, tako i programima i projektima u kulturi. -Znamo što je bilo do 1991. godine. Brojna kulturna društva s obje strane granice su surađivala i toga će, uvjeren sam, ubuduće biti još više jer to ljudi s jedne i druge strane Sutle žele i sad su to i dobili – naglasio je župan Mikolič. abrkic/vzaktualno.hr