Tema drugog panela 2. konferencije „Žene i poduzetništvo“ u Varaždinskoj županiji bio je POLITIČKO-JAVNI PANEL: Kako sam uspjela!

O poslu, politici i privatnom životu, kako zapravo sve stižu i pohvataju sve obaveze govorile su državna tajnica Središnjeg državnog ured za demografiju i mlade Željka Josić, saborska zastupnica Boška Ban Vlahek, saborska zastupnica i načelnica općine Lobor Ljubica Jembrih, prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač – dr. med. spec. neurolog, OB Varaždin, docentica dr. sc. Dina Korent s Katedre za gospodarstvo – Fakultet obrazovanja i informatike, predsjednica Općinskog vijeća Pribislavec, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije CECIIS – Central European Conference on Information and Intelligent Systems i Marijana Neuberg – izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg, pročelnica u drugom mandatu Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever.

Željka Josić je ginekologinja, saborska zastupnica i državna tajnica, majka, te uspješna žena. Rekla je kako je uvijek željela biti doktorica i nije nikad zamišljala da će završiti u politici, ali život se tako posloži.

– Meni se dogodilo da sam svakih pet godina imala mogućnost nešto promijeniti. U medicini je dosta turbulentno, imala sam dosta mogućnosti edukacije i sve ih iskoristila. U vrijeme kada sam tražila specijalizaciju, niste mogli birati što i gdje želite, a ja sam htjela biti ginekolog. Kada sam došla na jedan od razgovora, na kojem sam i dobila posao, rekli su mi da sam ja žena, da idem kući i kuham, rađam djecu, što me strašno razljutilo. Na kraju sam počela raditi s tim istim timom i bila sam prva žena u sisačkoj bolnici koja je primljena na specijalizaciju iz ginekologije. Bilo je to dosta turbulentno razdoblje, dok nisam dokazala da nisam samo žena – istaknule je Josić.

Medicina joj je otvorila dosta toga i u velikoj većini medicinskih grana koje su jako zahtjevne, dominantne su žene.

– Zašto? Zato što su žene te koje se uvijek uspiju dobro organizirati, koje su uporne i koje će uspjeti naći rješenje za sve situacije, što ne znači da muškarci to ne mogu raditi, nego da je to kod žena više izraženo. Rekla bih da se žene trebaju više dokazivati, ali meni je bilo zanimljivo jer tu konkurenciju nisam shvatila loše, ona mi je zapravo pomogla – pojasnila je Željka Josić.

Doktorica Spomenka Kiđemet Piskač imala je u principu sličan put kao i gospođa Josić.

– Prvo sam krenula kao neurolog, u principu ja sam sa svoje znanstvene, medicinske struke ostvarila ono što sam planirala. Jednostavno kroz medicinu, Medicinski fakultet, specijalizaciju, doktorski studij, ti si naučen stalno nešto raditi. Nakon svega, djeca su odrasla, postane ti biti dosadno, a vrijeme neispunjeno. Dođeš popodne i treba ispuniti dan, naravno, malo koja od nas je za gledati meksičke sapunice ili nešto takvo, knjige svejedno stigneš čitati, onda se okreneš još nekom polju gdje smatraš da bi mogao nešto promijeniti – naglasila je Kiđemet Piskač.

Kiđemet Piskač je i predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, županijska vijećnica, gradska vijećnica.

– Da, krene i ta politička priča, samo po meni treba naći jednu određenu mjeru u toj političkoj priči jer prije svega, ja jesam liječnica i to je nešto što ja želim ostati, to je moja primarna struka, nešto što volim i u čemu sam kompletno ispunjena. Mislim da je politika dobar način da napraviš nešto, recimo Savjet za zdravlje. Dakle, raznim preventivnim mjerama, akcijama poboljšavamo zdravlje naših građana. Iako jesmo mi dio Varaždinske županije, ako gledamo rad cijelog Savjeta za zdravlje, on nije politički orijentiran, nego je na dobrobit svih stanovnika županije – zaključila je Kiđemet Piskač.

Ljubica Jembrih primarno je radila u računovodstvu u obiteljskoj građevinskoj firmi, više surađivala s muškarcima i u tom dijelu malo ojačala.

– Udala sam se, sada imam dvoje djece, a budući da imam starijeg sina s teškoćama u razvoju, krenula sam u osnivanje udruge u kojoj smo okupili takvu djecu i njihove obitelji. Upravo tu sam spoznala da svojim radom, sposobnošću i znanjem mogu pomoći razvoju svoje prekrasne općine Lobor i tako sam krenula u političke vode. U drugom mandatu sam načelnica Općine i zadovoljna sam, ali uvijek kažem da se može još bolje i više i težim tome. Zajedno sa svojim timom radim za naše mjesto, za našu djecu, da nam svim bude ugodnije i ljepše živjeti i raditi u našem Loboru – pojasnila je Jembrih svim prisutnima svoj politički put.

Jembrih je i županijska vijećnica u ovom mandatu, a sada je dobila priliku raditi i u Hrvatskom saboru. To je za nju velika čast, ali i novi izazov i obaveze, no dobrom se organizacijom može sve odraditi.

– Prije svega, mora postojati velika potpora obitelji i bez te podrške koju doista imam ne bih mogla sve to uspjeti, ali svi smo se zajedno dobro posložili i zasad uspijevam odrađivati sve funkcije koje imam. Najviše sam se odrekla svog slobodnog vremena. Kći mi je na fakultetu, sin me čeka kod kuće i dobro je sve to prihvatio, a suprug je sada više-manje s njim i nemamo nikakvih problema. Na mnoge moje sastanke moj sin dolazi sa mnom, voli ići i uključen je u sve to, a to nam je i bio cilj kada smo osnivali udrugu – da osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji budu prisutni u životu lokalne zajednice u svim segmentima u kojima im to mogućnosti dozvoljavaju – istaknula je saborska zastupnica Ljubica Jembrih.

Boška Ban Vlahek misli da je prati neko prokletstvo, uvijek je voljela financije i počela je raditi u računovodstvenom servisu i rekla da nikada ne bi radila u turizmu.

– I moj slučaj, završila sam u turističkoj zajednici, na četiri sata sam bila prijavljena i tako je taj neki moj put trajao, nekih 15, 16, 17 godina do one najveće funkcije, ali mogu reći da je turizam najljepši posao. Uvijek svi vole reći da je turizam prenošenje emocija, onih dobrih emocija, osim ako te medijski malo ne razapnu, a mene su znali razapeti – započela je Ban Vlahek o svom poslovnom životu i dotaknula se Porcijunkulovog koje je počelo dok je ona bila direktorica TZ Grada Čakovca.

– Donijeli su nešto novo u Čakovec, donijeli su nekakvu vedrinu i energiju, ustvari to je bilo moje, ja sam uvijek vedra i energična i uvijek sam pokušala u svom radu istaknuti nešto što ja volim jer sam smatrala da ljudima upravo treba dobrog raspoloženja i kad ljudi dođu u grad na neku manifestaciju da se dobro osjećaju, mislim da nam je svima dosta nekog crnila i političkih priča – prokomentirala je Ban Vlahek i dodala kako se put od uspješne turističke priče do saborskih klupa dogodio čisto slučajno.

– Ustvari sam prvo bila kandidatkinja za dožupanicu, a da nisam ni znala gdje idem. Jer uvijek političari gledaju tko je najaktivniji, odnosno možda najpoznatiji za skupljanje političkih bodova, tako da je mene to Porcijunkulovo ubiti istaknulo u nekakav javni prostor, i ne samo Porcijunkulovo, nego i druge manifestacije, ali to je nekako bilo najzanimljivije ljudima. Onda su se valjda političari sjetili i nas žena i sjetili su se mene. To je bio moj početak. Nakon toga je bio početak suradnje sa županom Matijom Posavcem s kojim i dan-danas imam odličnu suradnju i sada sam tu gdje jesam – istaknula je saborska zastupnica Ban Vlahek.

Zaključila je kako nije teško u svemu tome biti žena, jer se žene uvijek nekako snađu.

– Uvijek si sve izbalansiramo, ja imam dvoje tinejdžera, suočavam se s nekim novim problemima, ali hvala Bogu dobri su, valjda na mene. Tako da, nije teško, mislim da žene nikada ne gledaju nešto s težinom, što god da rade, odrađuju s osmijehom i vedrinom i nama nikad nije teško i to me veseli. Veseli me i da je tu danas puno žena i da smo uvijek tu jedna za drugu – napomenula je Ban Vlahek.

Dina Korent s FOI-a u panelu je istaknula kako je negdje na početku svog karijernog puta, a on je oduvijek vezan za FOI na kojem je prvo diplomirala i već za svog fakultetskog obrazovanja bila uključena u demonstrature, pripreme radova, promociju fakulteta, studentsku razmjenu i slično.

– Nakon toga sam kratko radila u privatnom sektoru, u konzaltingu, i kao vanjski suradnik na fakultetu, 2013. godine sam skroz otišla raditi na fakultet, prvo na radno mjesto asistenta. Godine 2018. sam doktorirala pa postala postdoktorandica i prošle godine docentica. Stjecanjem akademske zrelosti došlo je i sve više obveza. Naš rad uključuje i nastavnu komponentu, znanstveno-istraživačku, projektnu i sve više društvenu prepoznatljivost i otvorenost zajednici. Stjecanjem akademske zrelosti sve nas se više usmjerava u smjeru društvenog, odnosno institucionalnog doprinosa, pa su tako došle i te funkcije – voditeljstvo stručne prakse na diplomskom studiju, predsjedavanje Organizacijskim odborom CECIIS-a i slične funkcije – naglasila je Korent.

Na nagovor kolege 2018. se počela uključivati i u političku sferu, prvo u okviru odbora za projekte svoje općine, a zatim 2021. kao vijećnica i 2023. kao predsjednica Općinskog vijeća.

Korent se susrela s predrasudama, ali ne od muških kolega, nego od ženskih.

Marijana Neuberg već je u drugom mandatu voditeljica Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever.

– Kada bih se vratila 26 godina unatrag i sjetila svoje prve godine sestrinstva, ja sam tada ostala trudna i rodila svoju kćer koja je danas magistra i tada mi se činilo da je mojoj priči, uspjehu i napredovanju kraj. Naravno da put ide dalje, zaposlila sam se u KBC Zagreb, nakon toga sam u novomarofskoj bolnici vodila jedan tim ljudi, nakon toga sam bila nastavnica u srednjoj školi u Varaždinu, a onda sam došla na Sveučilište, gdje sam počela raditi kao doktorica znanosti i danas sam izvanredna profesorica. Da je izazovno biti i majka i supruga i žena, raditi na najvećem studiju u ovom dijelu sjevera, sigurno jest, međutim i ja sam, kao i moje kolegice, zahvaljujući svemu tome razvila neke vještine komunikacije i odnosa s drugim ljudima, muškarcima i ženama s kojima se susrećemo – istaknula je Neuberg.

Izazov je i ostati u znanosti, pogotovo u STEM području koje je pretežito muško područje i drago joj je da se na Sveučilištu Sjever na rukovodeća mjesta sve više uključuju žene što je pomak. Neuberg je prisutnima odgovorila na pitanje je li teže kao žena uspjeti u akademskoj zajednici, politici ili nekoj drugoj struci.

– Danas znanstvenici više nisu knjiški moljci zatvoreni u sveučilišnim knjižnicama ili laboratorijima u kojima provodimo istraživanja. Morali smo se otvoriti prema zajednici, društvu, prema projektima, da budemo vidljiviji, da privučemo studente te da svojim znanjem i vještinama budemo na korist drugima. Prije su u tome muškarci možda bili uspješniji, no mi se sada uspješno guramo naprijed – naglasila je Neuberg.

Panelistice su na kraju dale i zaključak kako su uspjele u svom poslu, ali i privatnom životu.

Jembrih je istaknula kako je važna podrška obitelji.

– Hrabro krenuti prema svojim ciljevima i nikako ne odustati. Samo ravno naprijed i vjerujem da će uspjeh biti zagarantiran – rekla je Jembrih.

Neuberg je istaknula kako je potrebno novih studijskih programa jer je potreba u medicini velika, a na taj način studenti ne bi trebali putovati na neke druge studije izvan županije.

– Da postanemo zaista prepoznatljivi na sjeveru kao jedno snažno sveučilište koje ima krasne akademske građane, ali i akademske znanstvenike koji mogu ponuditi dobro znanje, odlične uvjete studiranja i da naši građani ne odlaze dalje iz županije i sjevera, nego ostaju ovdje – osvrnula se Neuberg na Sveučilište.

Korent kad se osvrne unatrag, ne bi ništa mijenjala.

– Moj prvotni put i prvi izbor nije bila ekonomija, ja sam prvu godinu završila na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Moja prva ljubav su matematika, fizika, biologija, kemija, dakle sve ovo što je vezano uz prirodne znanosti. Iako su mi profesionalni testovi orijentacije pokazivali da bi se morala baviti ekonomijom, odnosno analitičkim poslovima, i nekako se nisam našla u radu u laboratoriju i zbog toga sam otišla na Ekonomski fakultet u Zagreb i tamo silom prilika i blizinom završila na FOI-u. Sada kada gledam unatrag ne bih ništa mijenjala, iako se često pitam jesam li možda morala ostati u prirodnim znanostima – pojasnila je Korent.

Ban Vlahek kazala je kako je politika jedna zanimljiva stvar, to je onaj adrenalin koji te vuče.

– Mislim čak da jedno bez drugog niti ne može. Ako moram odabrati, zasad politika – rekla je i istaknula kako će se baviti i politikom i turizmom, no veća ljubav zasad je politika.

– Ja apsolutno ništa ne bih mijenjala u svojem životu. Bilo je uspona i padova i svaki onaj pad me izgradio u neku drugačiju osobu, na neki novi put me doveo tako da me izgradio u neku bolju i kvalitetniju osobu – mišljenja je Ban Vlahek.

Josić također misli da žene sve mogu.

– Trebate ići za svojim snovima, trebate ga slijediti i ostvarit ćete ga. Nekima će biti teže, nekima će biti lakše, ali apsolutno sve je moguće. Hoćemo li biti pod stresom? Hoćemo. Ali je to sve star kako ćemo gledati na životni put – zaključila je Josić.

i.belošević/vzaktualno.hr

Na 2. konferenciji „Žene i poduzetništvo“ u organizaciji LALS MEDIA-e d.o.o. i Varaždinske županije u prvom panelu SAVJETOVANJE „Financiranje žena poduzetnica – bespovratna sredstva, poticaji, sufinanciranje kamata – razvoj start-up okruženja, zeleno i digitalno“ sudjelovali su predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, predstojnica ureda HZZ-a, Područnog ureda Varaždin Branka Šaško, voditeljica Odjela za male i srednje poduzetnike HAMAG-BICRO Sabina Cvitan i direktorica sektora kreditiranja HBOR-a Suzana Laušin-Katanec.

Predsjednik HOK-a Varaždinske županije Igor Šoković rekao je kako Varaždinska županija s današnjim danom ima 3761 obrtnika, a ženska je populacija na 35 posto.

– Vezano uz porast na državnoj razini, u zadnjih pet godina Varaždinska županija porasla je s obrtima oko 30 posto jer imali smo 2700 obrta. Žene su najviše fokusirane na znanstveni i edukacijski dio, zatim u trgovini, administrativnim uslugama i u ugostiteljstvu. U zadnje je vrijeme veliki trend obrtništva, kao i žena u tom segmentu, a veliki je iskorak ženske populacije u tome da otvore svoje obrte, i to u posljednje vrijeme oko 35 posto. Tradicijski obrti, gdje se obrti nasljeđuju, stagniraju na kakvih 20-ak posto – istaknuo je Šoković te dodao kako se obrtnice trude održati obrte, a posebno je pohvalio ceh frizera.

– Žene u Komori zauzimaju jako veliki pokretački mehanizam, onaj support koji je nama muškima „na tankome“ – napomenuo je Šoković.

Predstojnica ureda HZZ-a, Područnog ureda Varaždin Branka Šaško kazala je kako u Varaždinskoj županiji imaju jako mali broj nezaposlenih osoba.

– U prošloj godini imali smo 2245 nezaposlenih osoba prosječno mjesečno, a od tog broja 53 posto su žene. Naša županija ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj koja je u protekloj godini prosječno iznosila 3,1 posto, a manju stopu od nas imaju jedino Istarska županija i Grad Zagreb. Na ovom području se zaista puno radi, gospodarstvo se razvija, žene se zapošljavaju iako ih je nešto više u evidenciji nezaposlenih u odnosu na muškarce. No, to je razumljivo jer žene osim posla imaju čitav niz drugih aktivnosti koje moraju obavljati, od kućanskih poslova, brige za djecu i starijim članovima kućanstva, a nekim je problem i prijevoz – naglasila je Šaško i vjeruje da ne postoje ograničenja da bi se podjednako zapošljavale i žene i muškarci.

– Mjera samozapošljavanja je uvijek aktualna u našoj županiji. Samo protekle godine tu je mjeru iskoristilo 210 osoba, od kojih 85 žena. Žene najčešće otvaraju uslužne djelatnosti, najviše frizerske salone, djelatnosti vezane za njegu tijela, masaže, njega noktiju…, ali i servise za čišćenje. No, puno se žena uključuje u djelatnosti digitalnog marketinga, promocije i reklame – istaknula je Šaško.

Voditeljica Odjela za male i srednje poduzetnike HAMAG-BICRO Sabina Cvitan rekla je kako je ove godine HAMAG BICRO ponovo najavio otvaranje prijava za male zajmove za ruralni razvoj.

– Mi smo u prethodnoj perspektivi imali zajmove za ruralni razvoj i sredstva su potrošena u cijelosti, međutim kako su to zajmovi koji se vraćaju, mi sada imamo ta sredstva ponovo na raspolaganju kako idu povrati, tako da ono što prvo imamo u planu je u narednih mjesec dana otvoriti po istim uvjetima kako su i bili, samo mislim da će maksimalan iznos biti do 50 tisuća eura, ali kamatna stopa će biti ista, znači od 0,1 do 0,25 posto i ostali uvjeti bi trebali biti isti. Moći će se financirati investicije u poljoprivredi i popratne djelatnosti, moći će se 30 posto sredstava iskoristiti za obrtna sredstva, za sve tekuće troškove koje poduzetnici imaju – komentirala je Cvitan.

Dalje je u planu iz novih sredstava, iz nove perspektive otvoriti dodatna sredstva i nove plasmane za poljoprivredu, Cvitan misli da će biti posebno za obrtna sredstva i posebno za investicije, dakle bit će dostupni čisti krediti za obrtna sredstva, ali tu još nemamo točne informacije.

– Tu su uvjeti standardni, mora biti mali ili srednji poduzetnik, mora imati nekog zaposlenog ili kod OPG-ova i obrta je ovdje čak moguće da plaća doprinose po nekoj drugoj osnovi. Nije nešto komplicirano, mi smo sad sve sveli na online prijavu, na našim stranicama se sve podnosi, cijela dokumentacija se tamo može skinuti, popuniti. Naši programi su dostupni i za žene i za muškarce, ne radimo razlike po tom pitanju – kazala je Cvitan.

Gledajući statistike, između 25 i 30 posto žene su bile vlasnice poslovnih subjekata koje su financirali, odnosno više od 4000 proizvoda koje su koristile žene. od Covid zajmova do jamstava i potpora koje nudimo.

– Do sada nismo imali posebne programe za poduzetnice. U planu i novoj perspektivi u suradnji s Ministarstvom rada želimo ciljati na ranjive skupine, ali to je tek sada u pripremi i moguće je da će biti nešto određeno samo za žene. No, generalno gledajući žene poduzetnice se mogu javiti na sve naše programe. S Europskim fondom za regionalni razvoj imamo u planu nove investicijske kredite za sve djelatnosti. Da bi se mogli javiti potrebno je imati barem jednu zaposlenu osobu i da su subjekt malog gospodarstva. To su osnovni kriteriji, a nakon prijave slijedi dodatna naša analiza – zaključila je Cvitan.

Direktorica sektora kreditiranja HBOR-a Suzana Laušin-Katanec kazala je da su im se mnogi nakon 1. Konferencije obratili sa zahtjevom za kreditiranje, kako bi ih poduprli u njihovim vizijama, željama i idejama.

– HBOR različitim programima potiče poduzetništvo, ali smo između ostalog kreirali i posebne linije za mlade žene i početnike. Poslovne banke manje ih potiču jer je to rizičnije, zato smo mi tu. Što se tiče te linije, bitno je da žene budu vlasnice više od 50 posto u tom društvu, a kod obrtnika su najčešće obrtnice same vlasnice. Tu su moguće različite varijante vrlo povoljnog financiranja. Posebno ističem financiranje iz NPOO-a gdje je kamatna stopa 0,4 posto, za sva ulaganja koja se odnose na zelenu i digitalnu tehnologiju – pojasnila je Laušin-Katanec.

Konferenciju je podržao i koordinator područnih ureda HBOR-a i voditelj Područnog ureda za Sjeverozapadnu Hrvatsku Tomislav Marković koji je istaknuo kako HBOR potiče poduzetništvo i nudi kredite, za koje se mogu javiti poduzetnici, pa tako i žene poduzetnice koje bi htjele uspjeti u svojem poslu.

i.belošević/vzaktualno.hr