Međimurska Udruga „Sklonište dobrote” koja se brine o napuštenim i bolesnim, ničijim mačkama 23. siječnja 2025. godine će napuniti 12 godina rada i postojanja. S osnivačicom i predsjednicom Udruge Barbarom Jagec, dr. vet. med., razgovarali smo o tome kako je sve počelo, na koje načine volonteri pomažu napuštenim životinjama, kampanjom koju su pokrenuli i kako građani mogu pomoći ako naiđu na bolesnu ili ozlijeđenu macu.
Kako nam je rekla predsjednica Barbara Jagec, ljubav i empatiju prema životinjama gajila je još otkako je bila klinka.
– S ulice sam sve češće doma dovodila napuštene mace i pse. Kako je za pse postojao azil, a za mace nije bilo nikoga, one su ostajale u našem domu dok ih nismo izliječili i na koncu udomili u drugu obitelj. Kako je to i financijski bilo veliko opterećenje, ja sam još bila nezaposlena, u tijeku školovanja, potražili smo pomoć na društvenim mrežama za troškove tih spašenih maca. Tako je sve krenulo – započela je priču Jagec i dodala da je pritom imala veliku podršku majke, čija je ideja i bila osnivanje udruge i pomaganje širem krugu životinja, što se kasnije preusmjerilo na mačke.
Na skrbi Udruge 91 mačka
Udruga trenutno broji osam redovnih članova, od kojih ih je polovica najaktivnija svih ovih godina, a također trenutno imaju 19 tzv. „teta i stričeka čuvalica” ili 19 volonterskih domova gdje su mace na skrbi Udruge smještene i na liječenju, oporavku ili zdrave, pa čekaju novi dom. U domovima volontera tako se trenutno nalazi čak 91 mačka.
– O njima skrbimo na način da ih naši volonteri, uključujući i nas sve članove, uzmu u svoj dom i brinu o macama dok god nisu spremne za udomljenje, odnosno dokle god ih ne udomimo. Posebnu brigu i pažnju dobivaju mace na našoj skrbi koje su bolesne, trebaju primati lijekove ili imaju posebne potrebe, primjerice mace koje su nepokretne i većinom inkontinentne. Naravno, to je cijeli proces zbrinjavanja maca s ulice, od same karantene, veterinarske obrade, liječenja i potom traženje zauvijek doma, provjere uvjeta potencijalnih udomitelja i tad samo udomljenje – objašnjava Jagec.
Dodaje da je drugi način zbrinjavanja jedan od najbitnijih projekata koje provode, a to je „Uhvati – Steriliziraj – Vrati”, odnosno projekt kastracije slobodnoživućih mačaka, uglavnom onih koje nisu socijalizirane i ne bi bile sretne da ih se zatvori i prisili na suživot s ljudima ili koje zbog nedovoljnog kapaciteta ne mogu preuzeti direktno na skrb Udruge.
– Često upravo za njih osiguravamo i hranu te eventualno potrebnu veterinarsku skrb, oglašavanje za novi dom i udomljenje ako pronađemo adekvatne udomitelje za njih. Također, naša Udruga već petu godinu zaredom provodi projekt besplatnih kastracija vlasničkih mačaka putem kojeg osobe slabijeg imovinskog statusa, umirovljenici, studenti i svi koji nisu u mogućnosti financirati kastraciju za svoju mačku, mogu to obaviti na trošak naše Udruge u suradnji s veterinarskim ambulantama na području Međimurja – kazala je predsjednica Udruge, dodavši da na taj način ujedno educiraju sugrađane o odgovornom držanju mačaka kao kućnih ljubimaca i sprječavaju brojne neželjene mačiće koji bi opet završili na ulici.
Osim toga, navodi, provode i edukacije u školama i vrtićima kad god imaju priliku, što smatraju vrlo bitnim.
– U konačnici, želimo izgraditi okolinu koja mačke prihvaća kao ravnopravne članove svoje obitelji i da se prema njima tako i odnosi – ustvrdila je naša sugovornica.
Kako pomoći ako naiđete na nezbrinutu macu?
Što se tiče samog udomljavanja, najlakše je, kaže, udomiti zdrave mačiće, posebice ako je riječ o onima „atraktivnijeg” izgleda, dulje dlake, željenih boja poput bijele, plave, odnosno sive i slično, a najteže je udomiti mace s posebnim potrebama, slijepe, bez noge, oka ili paraplegičare, u pelenama ili starije mace. Također, mace pozitivne na mačju leukemiju (FeLV) jedna su skupina najteže udomljivih mačaka.
– Takve mace uglavnom ostaju kod nas do kraja njihovog života, njima smo često baš mi zadnja stanica. Dosad smo imali samo nekolicinu udomljenja FeLV + i paraplegičara u ovih 11 godina našeg rada. S jedne strane je to i razumljivo, no želimo sve potaknuti da otvore um i svoja srca. Briga je (malko) veća, ali ljubav koju dobivate zauzvrat je neopisiva – poručuje Barbara, a građanima koji naiđu na nezbrinutu mačku savjetuje:
– Za početak savjetujemo da je sklone u svoj dom, pomoćnu prostoriju, kupaonicu i slično te nas kontaktiraju za daljnje upute ako nisu u mogućnosti sami pružiti maci potrebnu pomoć, financirati troškove veterinara ili je udomiti. Svaka mačka nađena na ulici treba pregled veterinara za početak, potrebno je kupiti adekvatnu mačju hranu i osigurati joj pijesak gdje bi mogla obaviti nuždu. Puno nam znači ako odmah u startu imamo više informacija o maci kojoj treba pomoć, bilo u vidu smještaja kod volontera, veterinarskog pregleda, hrane ili samo pomoći oko udomljenja – govori Jagec i navodi da su korisne sljedeće informacije: što bolje fotografije mace, starost, spol i zdravstveno stanje u kojem se nalazi te njena lokacija.
Ako je mačka životno ugrožena, tada je potrebno odmah potražiti veterinarsku pomoć direktno u ambulantama jer su nekad minute presudne.
– Molimo građane da ozlijeđene ili ranjene mace nikada ne ostavljaju same na cesti, kao ni male mačiće koji nisu sposobni brinuti o sebi bez majke, a to su mačići dudaši do četiri tjedna starosti! – apelira.
Pritom valja spomenuti da su svi članovi Udruge ujedno i volonteri, odnosno u Udruzi nemaju zaposlenih, te sve to obavljaju u svoje slobodno vrijeme, stoga mole ujedno građane za razumijevanje ako nisu odmah dostupni.
– Svi smo zaposleni i radimo druge poslove, imamo svoje obitelji, svoje ljubimce i još skrbimo o povećem broju mačaka iz ulice u svojim domovima, pa rijetko stižemo biti administrativno ažurni – kazala je Jagec.
„Uz vašu dobrotu, do Skloništa dobrote”
Nadalje, Udruga je nedavno pokrenula kampanju „Uz vašu dobrotu, do Skloništa dobrote” i time krenula u najveći pothvat i projekt – otvaranje registriranog skloništa za mačke.
– To je naš san, ali i potreba naše županije. Prema novom Zakonu o zaštiti životinja, svatko je dužan ranjenu ili bolesnu životinju odvesti veterinaru i pružiti joj pomoć, a naša Udruga i volonteri to su odabrali kao životnu svrhu i poziv. Kako bismo proširili svoje kapacitete i mogućnosti te kako bismo mogli još kvalitetnije, profesionalnije i odgovornije pomagati napuštenim macama, potreban nam je objekt u vlasništvu Udruge u koji bi mogli primiti mace s ulice, pružiti im prvu pomoć, toplu dekicu do izlječenja i sigurno mjesto do njihovog udomljenja – ističe Jagec.
Svih ovih godina, dodaje, najveći im je problem zbrinjavanje i čuvanje napuštenih, bolesnih i ozlijeđenih maca kojima je potrebna dugotrajna veterinarska skrb, odnosno zbrinjavanje mačića i izliječenih maca do njihovog udomljenja. Volonteri Udruge, takozvane „tete i stričeki čuvalice” pružaju mačkama privremeni dom u svojim kućama i stanovima.
– Privatni domovi volontera Udruge trenutno su jedina skloništa za mačke koje u našoj županiji i gradovima postoje. Trajni problem je što svake godine ima puno više mačaka koje trebaju pomoć i sklonište, nego što ih uspijevamo udomiti u njihove zauvijek obitelji, pa su naši domovi postali pretrpani mačkama koje su teško udomljive (kronično bolesne mace, mace s invaliditetom ili vrlo stare mace). Naši domovi pretrpani su macama koje često trebaju 24-satnu skrb i naši ljudski i financijski resursi konstantno su na rubu snaga. Zakoni i pravilnici o zbrinjavanju napuštenih životinja nisu na našoj strani i nužno je da registriramo sklonište bez kojeg naša Udruga više ne može spašavati ničije mačke. Za registraciju skloništa nisu dovoljni domovi volontera, potreban je fizički, stvarni objekt, opremljen i uređen prema veterinarskim pravilnicima o uvjetima držanja i brizi za životinje – objašnjava predsjednica Udruge.
Također, Udruga se dosad u potpunosti financirala donacijama građana.
– Bez registriranog skloništa mi i dalje ne možemo računati na sredstva iz proračuna gradova i općina, odnosno ne možemo sklapati ugovore s jedinicama lokalne samouprave vezano za financiranje zbrinjavanja napuštenih mačaka s njihovog područja i sav taj teret pada na leđa volontera i građana kojima je stalo. Nekretninu smo uspjeli kupiti, no sada ju je potrebno renovirati i urediti prema Pravilniku o skloništima kako bismo se mogli registrirati – otkriva Jagec.
Navodi potom što bi sve otvaranje skloništa omogućilo:
– nastavak naše vizije i svrhe te našeg rada na zbrinjavanju, liječenju i udomljavanju napuštenih mačaka kroz registraciju skloništa i podizanje našeg društvenog rada na višu razinu
– da buduće napuštene mace naše županije mogu biti zbrinute i dobiti privremeni krov nad glavom dok ih ne izliječimo i ne udomimo u nove obitelji
– da više ni jedna maca ne završi nakon liječenja ponovno na cesti jer naše tete čuvalice nemaju više ni jedan metar prostora u svojim privatnim domovima
– da postojeće mace, stare mace i teško udomljive mace imaju što bolje uvjete života
– da pridonesemo javnom zdravlju naše županije sklanjanjem i liječenjem bolesnih životinja s cesta i hranilišta
– da o macama mogu brinuti zaposlenici skloništa i biti s njima u minimalno dvije smjene
– da možemo organiziranije i konkretnije provoditi edukaciju i volonterske akcije o važnosti skrbi o napuštenim mačkama
– da si ostvarimo pravne temelje za prijavu na širi raspon natječaja
– da se ugovorima povežemo s jedinicama lokalne samouprave u rješavanju problema napuštenih mačaka u cijeloj županiji i time osiguramo financiranje skloništa
– da s vremenom postanemo financijski samoodrživi ponudom usluga našim građanima (ambulanta, hotel za mačke i slično)
– da brigom za životinje u patnji svi zajedno pridonesemo jednom boljem i empatičnijem društvu.
– Napuštene životinje ovise isključivo o našoj i vašoj dobroti. Visoko smo motivirani i moramo pokušati stvoriti preduvjete za još bolju skrb i još bolju brigu za njih. Otvorili smo poseban žiro račun preko kojeg ćemo skupljati donacije za sklonište za napuštene mačke – za sklonište dobrote i molimo vas da nam pomognete da mace naše županije dobiju krov nad glavom, mir, samo svoju zdjelicu s hranom i samo svoju dekicu na kojoj će se moći oporaviti od ozljeda, operacija, izgladnjelosti, bolesti te čekati na sigurnom svoj zauvijek dom – poručuje Jagec.
Dodaje još da će se sredstva prikupljena u ovoj kampanji utrošiti na kupnju i prilagodbu nekretnine prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje Ministarstva poljoprivrede.
Također, građani mogu donirati hranu i potrepštine za trenutne mace na skrbi Udruge, kao i pomoći volonterski u radnim akcijama uređenja ili prikupljanja donacija, primjerice na štandovima, aukcijama i slično.
Ako želite biti dio lijepe priče i pomoći ovim vrijednim volonterima i Udruzi, to možete učiniti putem računa:
IBAN: HR81 2340 0091 5111 7670 9
Primatelj: Udruga Sklonište dobrote
Opis: ZA SKLONIŠTE
SWIFT (bic broj za inozemne uplate): PBZGHR2X
Paypal: furrycatparadise@gmail.com
foto: Facebook/Udruga “Sklonište dobrote” mlpetrinjak/vzaktualno.hr
Biometeorološka prognoza
Biometeorološke prilike će u cijeloj zemlji biti razmjerno povoljne. Jutro će biti hladnije u odnosu na prethodne dane, zbog čega se savjetuje prikladno odijevanje.
Dan će uz dosta sunčanog vremena biti ugodan za boravak na otvorenom. Tegobe od kojih inače pate kronični bolesnici bit će značajno blaže nego prethodnih dana.
foto: ilustracija
vzaktualno.hr/meteo.hr 
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar istaknuo je kako je u današnje vrijeme najteže baviti se bilo kakvom vrstom proizvodnje koja je vezana za poljoprivredu i na koju imaju utjecaja vremenske prilike.
– Klimatske promjene se definitivno događaju i toliko ekstrema nije bilo nikad. Htjeli bismo normalna godišnja doba, da imamo proljeće, ljeto, jesen i zimu, da bude priroda uravnotežena, no nažalost toga više nema. Jedan od najčešćih poslova kojima se bavimo u zadnje vrijeme je proglašenje elementarnih nepogoda – tuče, mraza, klizišta, vodenih bojica i u tim uvjetima nije lagano raditi, a pogotovo ako tu još dodamo zapušteno zemljište i jedan dio neodgovornih poljoprivrednika koji šprica onime što ne bi smio – rekao je Kolar.
Ako je med najzdravija namirnica, dodao je, onda bi svi zajedno morali učiniti dodatni trud da se ne zagorčavaju dodatno uvjeti koje imamo, nego da se stvaraju što bolji uvjeti za proizvodnju meda.
– Imamo Medni dan, med u školama, puno toga smo napravili da bismo promovirali med. Zaštita bagremovog meda s jedne strane doprinosi tome da se govori o kvaliteti proizvoda koji vi proizvodite, a s druge strane i o brendiranju samog proizvoda i prepoznatljivosti bagremovog meda zagorskih brega van granica Lijepe naše – naglasio je župan.
Pozvao je proizvođače da se certificiraju jer certifikacija omogućava višu cijenu proizvoda, ali i pomaže ostalim proizvođačima te Županiji da se brendira.
– Mi smo jedina regija u Europi koja ima brendiran kompletni meni – puricu, mlince, štrukle i bagremov med, to nema nitko. Radimo na povećanju proizvodnje i pokušavamo raditi i dodatno na zaštiti. Povećali smo nagrade za današnje ocjenjivanje meda, s 1400 eura smo došli na 3700 eura pojedinačno samo za novčane nagrade. Novac za prijavljivanje smo ostavili Savezu, a sve u cilju toga da što više mladih ljudi privučemo da se bave pčelarstvom – zaključio je župan Kolar, koji je ravnateljici Tihani Forjan uručio donaciju meda za Dječji vrtić Jesenje.
Općinski načelnik Dario Cvrtila rekao je kako mu je čast što je Općina Jesenje domaćin ove manifestacije s obzirom na to da ovdje djeluje relativno mlada Pčelarska udruga „Dar prirode” s relativno malim brojem pčelara.
– Moram reći da, bez obzira na to što je naša udruga jedna od najmlađih pčelarskih udruga u županiji i što broji ovako malo pčelara, naši pčelari su iznimno aktivni, a posebno nas veseli kada se pogleda ovih 10 godina od kuda su krenuli, a gdje su danas. To je nešto što nas kao općinsku vlast veseli kod svih naših udruga, pa tako i kod pčelara, kada se vidi jedan kontinuiran rad, jedan progres i zadovoljstvo onime čime se ti ljudi bave – istaknuo je Cvrtila i čestitao domaćim pčelarima koji danas slave 10. obljetnicu na naporima i trudu koji ulažu, ali i svim ostalim, nagrađenim pčelarima.
Poručio im je da se nastave baviti ovim vrijednim poslom i da u ovim složenim klimatskim uvjetima ne posustaju, već da se dalje trude održavati te vrijedne kukce koji su od tolike koristi, kako i za ljude, tako i za prirodu.
Mirko Ranogajec, predsjednik Pčelarske udruge „Dar prirode” iz Jesenja, pozdravio je sve prisutne.
– Mi smo udrugu prvenstveno išli osnivati jer smo smatrali da ćemo tako imati bolji pristup institucijama koje podupiru pčelarstvo. U tome smo i uspjeli odmah na početku, dobivamo potporu od naše Općine od samoga početka. Osim što radimo na razvoju pčelarstva, radimo i s našim mladim naraštajima. Imamo dobru suradnju s Osnovnom školom, gdje su nas uvrstili u program škole i svake godine odrađujemo radionicu vrcanja meda. Tom prilikom održimo predavanje o ljekovitim i hranjivim svojstvima meda, kao i o korisnosti pčele, i nastojimo zainteresirati našu mladež – rekao je Ranogajec.
mlpetrinjak/vzaktualno.hr 
Osim Nataše Mihinjač nazočnim vinarima i vinogradarima, te djelatnicima iz turističkih zajednica obratili su se i ravnatelj GMV-a Miran Bojanić Morandini, županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Dragutin Vincek te župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.
– Izložba je bila odlično posjećena, a drago mi je da smo njome uspjeli predstaviti povijest vina u našem kraju, odnosno porijeklo i povijest vinove loze, ekonomski značaj vinogradarstva, tradicionalne metode uzgoja i tehnološki napredak u proizvodnji, prirodne elemente koji utječu na lozu, ali i utjecaj čovjeka i tradicije. Dakle, sve je to bilo obuhvaćeno našom izložbom koja je zaista izazvala veliku pažnju, a izdavanje ovog kataloga je svojevrsni nastavak te priče – rekao je Bojanić Morandini.
Pročelnik Dragutin Vincek je u svom obraćanju naglasio kako naši vinari svake godine osvajaju sve više medalja na najprestižnijim natjecanjima što govori u prilog tome kako je kvaliteta naših vina izuzetno dobra.
– Varaždinska županija je svih ovih godina svojim vinarima najbolja podrška kod predstavljanja na međunarodnim natjecanjima, a sve to skupa rezultira velikim brojem osvojenih medalja. Mislim da je izložba koja je bila postavljena u Herzeru na najbolji mogući način promovirala običaje i tradiciju našeg kraja, a na nama je da upravo tu tradiciju dalje čuvamo i njegujemo prenoseći je mlađim naraštajima – rekao je pročelnik Vincek.
Pohvalivši organizaciju izložbe, ali i izdavanje prigodnog kataloga župan Stričak je istaknuo kako Varaždinska županija pomaže vinare i vinogradare, ali bez njihovog entuzijazama, upornosti i radišnosti ne bi bilo ovako lijepih rezultata.
– Na području Varaždinske županije se proizvede 1.4 % sveg hrvatskog grožđa, odnosno 1.4 % svih hrvatskih vina. Ali kad govorimo o kvaliteti tih vina o tome nam najbolje govore osvojene medalja na Decanter natjecanju, čak 12 % svih hrvatskih medalja je stiglo u našu županiju. Na taj uspjeh naših vinara smo itekako ponosni – rekao je Stričak, naglasivši pritom kako mjere koje poduzima Varaždinska županija kod poljoprivredne proizvodnje daju rezultate te da će u tom smjeru i nastaviti.
Uz predstavljanje kataloga, dio programa bio je posvećen i temi samoodrživog vinogradarstva kao ključnog pitanja opstojnosti buduće vinske proizvodnje, s brojnim izazovima klimatskog kaosa, zbog čega se traže rješenja u modernim tehnologijama. O svemu tome govorio je enolog Luka Košćak.
Predstavljanje kataloga Bistra kaplja vrednija od zlata održana je u organizaciji Varaždinske županije i Gradskog muzeja Varaždin, a realizirana je uz financijsku potporu Grada Varaždina.
foto: varazdinska-zupanija.hr
vzaktualno.hr/varazdinska-zupanija.hr 
– Već sada moramo voditi brigu tko će naše građane liječiti u bliskoj budućnosti, recimo 2035. Da bi tada imali liječnika specijalistu on sada započinje sa svojim liječničkim pozivom. Jer, ako imaš financijskih sredstava, možeš izgraditi zgradu, nabaviti potrebnu opremu i aparate, ali izgraditi čovjeka, kvalitetan zdravstveni kadar, to je malo zahtjevniji i duži proces. I na tome Varaždinska županija radi – naglasio je župan Stričak.
Pomoćnik ravnateljice za telemedicinu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Rikardo Protrka objasnio je kako je HZHM u okviru projekta „Telecordis“ nabavio medicinsku i računalnu opremu za pružanje usluga 12 kanalnog EKG-a, holter 24 satnog krvnog tlaka, holter 24 satnog EKG-a i spirometriju te ju postavio na 40 lokacija ispostava domova zdravlja.
– Cilj projekta bio je dovesti specijalističku uslugu u domove zdravlja diljem Hrvatske. Lokacije smo birali prema potrebama domova zdravlja, uzimajući u obzir demografske kao i geografske pokazatelje. I drago mi je da je ovaj projekt prepoznat ne samo u Hrvatskoj već i van granica naše zemlje – rekao je Rikardo Protrka.
– Projekt Telecordis osigurava brzu i točnu dijagnostiku, a time i pravovremenu terapiju pacijenta. Princip „Informacije putuju, pacijent ostaje“ dovodi do bitnih organizacijskih, vremenskih i financijskih ušteda pacijentima, liječnicima, kao i cijelom zdravstvenom sustavu, a pri tome povećavaju standard zdravstvene skrbi jer čine usluge dostupnijima. Istovremeno omogućava i praćenje pacijentovog zdravstvenog stanja kroz digitalizaciju i modernizaciju kardioloških i pulmoloških postupaka te smanjuje liste čekanja u bolničkim ustanovama, a ujedno poboljšava i podiže razinu usluge na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U proteklih godinu dana putem telemedicinskih pristupnih centara obavljeno je gotovo 300 postupaka i to najviše u Ivancu, potom u Novom Marofu te Ludbregu, dok su najtraženije usluge bile holter EKG-a i holter tlaka – rekao je ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Jurica Veronek.
Samoupravna regija Banská Bystrica (BBSK) jedna je od tri regije u Slovačkoj Republici koje sudjeluju u Inicijativi sustižućih regija (CuRI). Ovu inicijativu vodi Europska komisija (EK) s ciljem pomoći regijama koje zaostaju u razvoju diljem Europe kako bi se podržao njihov gospodarski rast i postigla višu socioekonomsku razinu. Godine 2022. BBSK je pokrenuo projekt „Poboljšanje dostupnosti i učinkovitosti pružanja zdravstvene zaštite u regiji BBSK“ u suradnji s CuRI partnerima: Svjetskom bankom, Europskom komisijom i Ministarstvom investicija, regionalnog razvoja i informatizacije Slovačke Republike.
– Nakon dvije godine suradnje, BBSK i Svjetska banka identificirali su nekoliko ključnih izazova u pružanju zdravstvene skrbi u regiji i predložili rješenja za te prepreka. Jedna od glavnih preporuka je osmisliti telemedicinsko rješenje i implementirati ga u regionalni zdravstveni sustav. Zahvaljujući Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu i instrumentu tehničke pomoći i razmjene informacija Europske komisije (TAIEX), BBSK je dobio priliku posjetiti zdravstvene ustanove u Hrvatskoj i Sloveniji koje imaju bogato iskustvo u korištenju telemedicinskih usluga za pacijente. Znanje stečeno tijekom posjeta pomoći će BBSK-u da bolje razumije pokretačke čimbenike i rizike koje je potrebno procijeniti prije implementacije telemedicinskog rješenja u regiji BBSK-a – rekla je Tatjana Prenđa Trupec iz Svjetske banke.
Voditelj projekta za razvoj zdravstva Martin Caudt zahvalio se na posjetu.
– Ovdje smo došli steći iskustva s područja telemedicine koja je u Hrvatskoj na visokoj razini i ono što smo ovdje vidjeli, ali i naučili svakako će pridonijeti razvoju te grane, kao i struke u Slovačkoj – zaključio je Martin Caudt.
foto: varazdinska-zupanija.hr
vzaktualno.hr/varazdinska-zupanija.hr 