Vrijeme danas oblačno s mogućim pljuskovima, ali i dalje očekujte ugodne temperature
Hrvatsku danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremene kišne periode osobito na sjevernom Jadranu i u zapadnim dijelovima unutrašnjosti, prema DHZM-u. Ova promjena vremena donosi nam jesenski ugođaj, kada se temperature postupno smanjuju, a oblaci i kiša su sve češći. Jutarnje temperature zraka kretat će se između 8 i 13 stupnjeva u unutrašnjosti, dok će na Jadranu biti nešto toplije, s temperaturama između 15 i 20 stupnjeva. Kako dan odmiče, očekuje se da će se maksimalne dnevne temperature kretati od 12 do 17 stupnjeva u unutrašnjosti, a uz obalu će se penjati na ugodnih 20 do 24 stupnjeva. Ova razlika u temperaturama stvara savršene uvjete za uživanje u šetnjama uz more, ali uz kišobrane pri ruci. Vjetar će tijekom dana većinom biti slab. Na Jadranu, slabo i umjereno jugo bit će na sceni, a kako se dan bude bližio kraju, očekuje se jačanje vjetra. U noći i ujutro, sjeverni dio obale ponovo će osjetiti povjetarac bure, koja će donijeti osvježenje, posebno za one koji su se navikli na vruće ljetne dane. Biometeorološke prilike danas neće biti najpovoljnije. Na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj, meteoropati i kronični bolesnici mogli bi se suočiti s poteškoćama sa snom, što može rezultirati umorom i slabijim raspoloženjem. Česte su i pritužbe na glavobolje, bolove na mjestima ranijih ozljeda te osjećaj manjka energije i razdražljivost. foto: ilustracija vzaktualno.hr/meteo.hr
Ljubitelji kestena i vina okupite se! Uskoro Kestenijada u Jalžabetu
Svi ljubitelji kestena i dobrog vina imati će prilike i jedno i drugo u subotu 26. listopada u Jalžabetu. Naime, Općina organizira Kestenijadu i 15. Jalžabetsku smortu mošta, a održati će se u Domu kulture Jalžabet s početkom u 18 sati. Događaj je otvoren za sve mještane Jalžabeta, a ulaz je besplatan. Očekuje vas ukusan gulaš, mirisni kesteni i osvježavajući gemišt. Općina ujedno poziva sve vinogradare da se prijave na ocjenjivanje mošta, a najbolji će biti nagrađeni zasluženim priznanjem. Zaprimanje uzoraka mošta bit će moguće od 17 do 18, stoga ne zaboravite donijeti svoje uzorke na vrijeme. Dođite, veselite se i uživajte! vzaktualno.hr
Načelnik Krizmanić u službenom posjetu Gradu Lezha u Albaniji
Načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić proteklog je tjedna boravio u službenom posjetu Gradu Lezha u Albaniji gdje se susreo s gradonačelnikom Pjerin Ndreu, te zaposlenicima Grada. Razgovorima su prisustvovali i Nikola Kučiš direktor tvrtke Euroconsulting, te Sutki Hulaj, savjetnik za gospodarstvo i turizam gradonačelnika Grada Dečane na Kosovu. Svrha ovog sastanka bila je stvaranje mogućnosti za upoznavanje, te jačanje odnosa između ovih dviju jedinica lokalne samouprave na gospodarskom, kulturnom i društvenom planu. vzaktualno.hr
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Najviše ljudi doselilo se u Varaždin, evo koji još gradovi i općine bilježe pozitivan, a koji negativan trend
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Varaždinska županija bilježi nastavak pozitivnog trenda u kretanju, odnosno broju stanovnika. Naime, u 2023. godini u ovu županiju ukupno se doselilo 5637 ljudi, a odselilo ih se 4203, što znači porast za 1434 osobe. Što se tiče gradova i općina, službena statistika govori da se lani najviše ljudi doselilo u Grad Varaždin, njih 1892, a iselila se 1241 osoba, pa razlika iznosi 651. Po useljavanju stanovnika slijedi Grad Ivanec u koji je došla 601 osoba, a iselilo se 323 ljudi, dok je na trećemu mjestu Cestica s 326 useljenih i 204 iseljene osobe. Velik broj doseljenih bilježe i Bednja (185), Gornji Kneginec (233), Varaždinske Toplice (233), Trnovec Bartolovečki (171), Ludbreg (276) i Jalžabet (145), a „u plusu” su također i Petrijanec, Sveti Ilija, Veliki Bukovec, Beretinec, Donja Voća, Breznički Hum, Maruševec, i Krenovnik, dok je Ljubešćica „na nuli” jer se doselio i odselio jednak broj ljudi – 45. Negativan trend bilježi osam naših općina i dva grada – Lepoglava, u koju se doselilo 159, a odselilo 165 osoba, te Novi Marof, koji bilježi 227 doseljenih i čak 288 odseljenih osoba. Grad/Općina               Doseljeni     Odseljeni     Razlika Varaždin                           1892           1241              651 Ivanec                                601            323              278 Cestica                               326           204               122 Bednja                                185             82               103 Gornji Kneginec                  233           138                 95 Varaždinske Toplice            233           161                 72 Trnovec Bartolovečki          171           116                 55 Ludbreg                              276            223                53 Jalžabet                             145              98                 47 Petrijanec                           148            121                27 Sveti Ilija                            105              79                 26 Veliki Bukovec                     64              40                 24 Beretinec                             42              31                 11 Donja Voća                          78              67                 11 Breznički Hum                     40              31                  9 Maruševec                         145            138                  7 Klenovnik                             34              29                  5 Ljubešćica                           45               45                  0 Visoko                                  29              31                 -2 Breznica                               47              51                 -4 Lepoglava                           159            165                 -6 Martijanec                             50              57                 -7 Vinica                                    74              81                 -7 Sračinec                              105            116                -11 Mali Bukovec                        42              54                -12 Vidovec                               103            118                -15 Sveti Đurđ                            38              75                 -37 Novi Marof                           227           288                -61 foto: ilustracija/arhiva vzaktualno.hr
U ludbreškoj Gradskoj knjižnici i čitaonici započeli s obilježavanjem Mjeseca hrvatske knjige
Izložbom arhivske građe iz fundusa Zavičajne zbirke Gradska knjižnica i čitaonica otvorila je Mjesec hrvatske knjige. Ovime je ujedno proslavljen i rođendan ludbreške knjižnice. -Naša knjižnica ove godine obilježava 120 godina postojanja. O njoj smo do sada uglavnom čitali u zapisima ludbreške kroničarke Marije Winter. Treba znati da povijest knjižničarstva u ludbreškom kraju seže u drugu polovicu 19. stoljeća, puno prije osnutka Narodne knjižnice i čitaonice 1904. godine – rekao je Stjepan Stjepić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner. O Ludbreškoj čitaonici, prvoj ustanovi takvoga tipa, zna se da je imala sjedište u svratištu „K crnom orlu“, zgradi u kojoj se danas nalazi hotel „Amalia“. Zvali su je Gospodska čitaonica jer su njezini članovi bili viđeniji i bogatiji Ludbrežani. -Jako je malo dokumenata i podataka iz kojih bismo mogli nešto više doznati o radu ovih ustanova, pa smo ove godine počeli istraživati njihovu povijest. Dosta toga pronašli smo u tisku. Iz teksta u Varaždinskom viestniku 10. siječnja 1891., doznali smo da je na glavnoj skupštini Hrvatske čitaonice 28. prosinca 1890. za predsjednika izabran Donat pl Kiss – objašnjava ravnatelj Stjepić. Druga važna informacija iz tiska odnosi se na “Hrvatsku pučku knjižnicu i čitaonicu“ koja je počela s radom 17. rujna 1904. godine. Zbog toga će sljedeće godine 17. rujna obilježavati kao Dan knjižnice. -Naša je knjižnica u proteklih 120 godina radila s kraćim i duljim prekidima zbog dva svjetska rata i zbog teških političkih prilika između tih ratova – kaže Stjepić. Rad knjižnice obnovljen je odmah 1945. godine i knjižnica je 1954. proslavila 50-u obljetnicu. Ravnatelj knjižnice dodaje kako su iz tog poratnog vremena u Državnom arhivu u Varaždinu pronašli mnoštvo vrijednih dokumenata. – Tako smo doznali da je 1953. godine knjižničar bio Branko Kancijan, knjižnica je prostorije imala u zgradi današnjeg Caritasa, te da je 1954. godine na području ludbreškog kotara bilo čak 16 knjižnica i 14 čitaonica – kaže Stjepić. Te 1954. godine u knjižnici je namještenje dobio Mladen Kerstner, najveći kajkavski pisac ovih prostora, čije će ime knjižnica s ponosom nositi od početka 1993. godine. Dio bogate pronađene arhivske građe bit će od utorka 15. listopada do 15. studenog u sklopu Mjeseca hrvatske knjige izložen u izlogu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.
Jeste li se susreli sa robotskim pozivom? “Kažem da neću, a glas vergla po svome”
Gotovo svi smo se bar jedanpu javili na telefonski poziv, a s druge strane “žice” bio je blagoglagoljici teleprodavač koji nam pokušava prodati nešto, od knjiga, lijekova, ortopedskih pomagala, posuđa i razno raznih usluga i stvari. No, u posljednje vrijeme Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dobiva sve više prijava zbog robotskih glasova. Kako je za N1 ispričao jedan Zagrepčanin, jedan dan nazvao ga je jedan ženski glas koji ga je pozvao na prezentaciju nekog ortopdeskog pomagala, a obzirom da ima problema sa kralježnicom, ušao je u razgovor s njom. – Ubrzo sam posumnjao da bi to mogla biti prijevara. Kazao sam da me ponuda ne zanima, ali ženski glas je nastavio verglati svoje kao da me nije čuo. Rekao sam tada da sam na poslu i da moram prekinuti razgovor, ali glas je i to ignorirao i nastavio. Shvatio sam da razgovaram sa snimljenim glasom, govornim automatom, robotom, čime već – ispričao je Zagrepčanin. I on nije jedini. Sve više ljudi ima slična iskustva, poput Dražena iz Zagreba koji je za N1 ispričao kako ga je nazvao ženski glas, a s obzirom da je Dražen nekada radio u pozivnom centru, ubrzo je shvatio da se radi o snimljenom glasu, a ne živoj osobi. Radi se tkz. robotskim poziva, a kako poručuju iz HAKOM-a, oni su prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama definirani kao automatizirani pozivi. – Inspektori elektroničkih komunikacija proveli su nadzore, što je rezultiralo blokiranjem numeracija koje su korištene za takve neželjene pozive – istaknuli su iz HAKOM-a. Stručnjaci za kibernetičku sigurnost zbog takvih su poziva poslali i upozorenje da treba izbjegavati davanje potvrdnih odgovora jer se ti pozivi snimaju, a snimka nečijeg glasa koji izgovara “da” ili “jesam” može se zloupotrijebiti. vzaktualno.hr/N1
Varaždinska županija bila je domaćin Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora
Varaždinska županija je u srijedu, na Svjetski dan hrane, bila domaćin članovima Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora koji je u Županijskoj palači održao svoju 7. sjednicu. Domaćin, varaždinski župan Anđelko Stričak tom je prilikom rekao kako je održavanje ove sjednice u Varaždinskoj županiji priznanje svim poljoprivrednicima te da su na području županije registrirana 7692 OPG-a. – Svjetski dan hrane obilježava se u 150 država svijeta, hrana je osnovna ljudska potreba, pa samim time i ljudsko pravo. Danas se na svijetu oko 750 milijuna osoba suočava s glađu ili svaka jedanaesta osoba, a najgora situacija je na afričkom kontinentu gdje se radi o svakoj petoj osobi. Upravo zbog toga toj temi moramo pristupiti zaista studiozno s respektom, a Varaždinska županija to promiče tijekom cijele godine – kazao je Stričak i dodao da nema mjeseca a da se ne održi neko događanje vezano za poljoprivredne proizvođače. Istaknuo je kako je najkvalitetnije, najbolje i najslađe ono što se proizvede doma, u svom zavičaju, stoga je Županija tiskala i cijeli niz monografija. – Već u dječjim vrtićima sudjelujemo u tiskanju bojanki da i na taj način proizvod približimo našim najmlađima. Potičemo poljoprivrednu proizvodnju kroz edukacije, potpore i promociju, a svim našim OPG-ovima, koji to zatraže, financiramo sudjelovanje na sajmovima i izložbama, s kojih se uvijek vraćaju s medaljama – rekao je Stričak i upozorio da se, bez obzira na to, daleko više mora voditi briga o odnosu prema hrani. Naglasio je još kako se Varaždinska županija ističe po zaštiti domaćih proizvoda. Naime, s varaždinskog područja zaštićeno je 10 proizvoda na europskoj i 10 na nacionalnoj razini. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir kazala je da se na tematskoj sjednici govorilo o tome koliko se hrane proizvodi, što se radi po pitanju zaštite tradicijske proizvodnje i samodostatnosti u proizvodnji hrane te o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi koje muče poljoprivredne proizvođače i osiguravanju boljeg plasmana proizvoda na tržištu. – Cilj Odbora za poljoprivredu je pružiti maksimalnu podršku u tom iznimno odgovornom i zahtjevnom poslu koji rade za sve nas kako bi proizveli dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za sve naše građane i kako bi oni mogli od toga dovoljno zaraditi, pristojno živjeti i prehraniti svoje obitelji. Kako je pitanje hrane ustvari i pitanje ljudskih prava, u tom smjeru i Ujedinjeni narodi obilježavaju ove godine Svjetski dan hrane – rekla je Petir i potom skrenula pažnju na to kako se i u svijetu i u Hrvatskoj još uvijek baca puno hrane. – Podaci pokazuju da godišnje bacimo 72 kilograma po stanovniku u Hrvatskoj, u Europi je to negdje oko 130 kilograma, dok je u svijetu oko 160 kilograma. Najviše hrane u Hrvatskoj baca se još uvijek iz domaćinstava, gotovo 2/3 hrane, ali otpad od hrane nastaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ugostiteljstvu. U tom smislu su nadležna državna tijela pokrenula mjere kako bi se smanjio otpad od hrane, ali isto tako kako bi se hrana koja je još uvijek dobra za upotrebu proslijedila ustanovama i institucijama koje brinu o našim građanima slabije imovinske moći – istaknula je Petir. U tom smislu, dodala je, napravljeni su iskoraci u uspostavi banaka hrane, pri čemu je Ministarstvo poljoprivrede dalo svoj doprinos. Zahvalila je ujedno Hrvatskom Caritasu, Crvenom križu, socijalnim samoposlugama i nevladinim udrugama koje su posrednici i pomažu da se hrana ne baci, već da stigne do krajnjih korisnika. – Odbor za poljoprivredu dao je i niz prijedloga kako bi podržali naše poljoprivrednike, omogućili lakši plasman njihovih proizvoda na tržištu, ali i spriječili nepoštene trgovačke prakse i nelojalnu konkurenciju. U tom smislu inicirali smo izmjene Zakona o nepoštivanju trgovačkih praksi, ali i apelirali da se promiče kvaliteta proizvoda i da se što više naše domaće, lokalne hrane plasira u javne ustanove putem kratkih lanaca opskrbe hranom – navela je Petir. Dodala je da se proizvodi mogu bolje plasirati na tržište tako da se brendiraju i označe oznakama kvalitete, ali i oznakama geografskog podrijetla, u čemu Varaždinska županija ima veliku zastupljenost. – Varaždinska županija ima već 10 zaštićenih proizvoda od 51 koliko ih Hrvatska ima na europskoj razini, a još su neki proizvodi u postupku zaštite. Stvaranje dobre vrijednosti, kao i udruživanje poljoprivrednika ključ je uspjeha, ali i promjena svijesti javnosti o važnosti poljoprivrede kao jedne od najvažnije gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj jer nitko ne može živjeti bez hrane. Zato je Odbor za poljoprivredu pozvao Ministarstvo da pokrene nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede i time potakne veću svijest naših potrošača da kupuju hrvatsko jer je to najbolje, ali i mlade da upišu poljoprivredne škole i fakultete – zaključila je Marijana Petir. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek zahvalio je na pozivu na sjednicu, posebice jer se održava na Svjetski dan hrane. – Svi znamo da je hrana bitna svakodnevno svima nama i u tom kontekstu danas smo razgovarali o nekoliko segmenata koji su važni za proizvodnju hrane, prije svega uvjetima u kojima se danas hrana proizvodi. Zatim, o onome što je najvažnije, a to je kvaliteta hrane, o čemu smo izvijestili sudionike današnje sjednice. Za kraj smo razgovarali o naporima koje radi Ministarstvo poljoprivrede kako bismo ojačali položaj naših poljoprivrednih proizvođača, kako bismo dodatno zaštitili i istaknuli kvalitetu naše domaće hrane i svega onog što je bitno za opstanak naših ljudi na selu i budućnost hrvatske poljoprivrede – rekao je Tušek. Istaknuo je kako je Ministarstvo poljoprivrede najavilo da će u narednim mjesecima objaviti natječaj kojim će i dalje povećavati konkurentnost i proizvodnju u granama proizvodnje u kojima u ovom trenutku nismo dostatni. – To je pitanje mlijeka, pitanje mesa, kako junećeg, svinjskog i ovčjeg i kozjeg. Na tom tragu smo već prošle godine donijeli program razvoja sektora mljekarstva gdje šaljemo jasnu poruku mljekarima da će kroz sljedeće godine imati snažnu institucionalnu i financijsku pomoć kako bi održali svoju proizvodnju. Dodatno, kako bismo mogli povećati poljoprivrednu proizvodnju, završili smo jedan natječaj gdje smo više od 500 poljoprivrednih proizvođača sufinancirali kako bi oni povećali svoju poljoprivrednu proizvodnju za 20 posto – kazao je Tušek te dodao kako će program razvoja govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva donijeti do kraja ove godine. S početkom sljedeće, napomenuo je, krenut će se sa sektorskim natječajem. – U narednom razdoblju iz Strateškog plana imamo nešto više od 3,8 milijardi eura, gdje ćemo potaknuti sve segmente poljoprivredne proizvodnje, jačati položaj naših poljoprivrednih proizvođača i brinuti njihovom dohotku, a prije svega, i o samoj dostatnosti određenih poljoprivrednih proizvodnji – završio je Tušek. mlpetrinjak/vzaktualno.hr
Dječji vrtić Đurmanec uključio se u projekt “Mama budi zdrava“: Djeca su ružičasti listopad obilježila raznim aktivnostima, a podijeljeni su im i edukativni letci za mame i tate
Ove pedagoške godine Dječji vrtić Đurmanec uključio se u projekt “Mama budi zdrava“, Udruge žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU, koji već osam godina provodi slične projekte u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Udruga SVE za NJU pruža potrebnu podršku oboljelima od raka dojke i obiteljima oboljelih, a projekti koje provode u suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama ima pozitivne učinke za društvo kroz edukaciju i poticaj na preventivne preglede. – Roditeljima i odgojno-obrazovnim djelatnicima naše ustanove podijeljeni su edukativni letci koji sadrže informacije o raku dojke, ali i raku vrata maternice, materijale za očeve o raku prostate te djecu uče zdravim navikama na njima prilagođen način. Uz to, učenici od 2017. godine, tradicionalno dobivaju ružičaste balone, čija boja simbolizira upravo borbu protiv raka dojke – ističu iz DV Đurmanec. Osim uz ružičaste balone, djeca su ružičasti listopad u Dječjem vrtiću Đurmanec obilježila aktivnostima i  razgovorom o zdravim navikama, brizi o svojim mamama te dječjim apelom svim mamama. Ove godine projekt se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Pravobranitelja za djecu. Načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević rekao je kako je ovo još jedan u nizu hvalevrijednih projekata koje provodi Dječji vrtić Đurmanec. – Važno je djecu od malih nogu kroz igru učiti o važnim životnim temama, pa tako i o zdravlju – istaknuo je načelnik Belošević. vzaktualno.hr
Doček za karatista Svena Strahiju, osvajača srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu, dočekao ga i župan Posavec
U Maloj Subotici priređen je doček za karatista Svena Strahiju koji je postigao povijesni uspjeh za Hrvatsku karate reprezentaciju osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu za juniore u Veneciji. Na dočeku su, uz brojne prijatelje i klupske kolege, bili i trener Dejan Slukić te Petar Slukić i Ervin Šoltić, koji su također nastupali na prvenstvu u Veneciji. To je prva hrvatska muška medalja u karateu na svjetskim prvenstvima za mlađe uzraste nakon 11 godina. Sven, član Karate kluba Globus iz Čakovca-Male Subotice, briljirao je u borbama, uključujući uzbudljive pobjede protiv protivnika iz Azerbajdžana i Francuske. Na prošlotjednom Svjetskom prvenstvu za kadete, juniore i mlađe seniore u Veneciji, Sven je osvojio srebro u kategoriji -76 kg, što je njegova druga velika juniorska medalja ove godine, nakon što je osvojio srebro na Europskom prvenstvu u Tbilisiju. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo da Sven predstavlja uzor malim članovima karate kluba Globus, naglasivši simboličnu podudarnost s prvim karate treningom u Čakovcu prije 50 godina, na isti datum kad je Sven osvojio medalju. Čestitke je uputio i Davor Cipek, predsjednik Hrvatskog karate saveza, kao i načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc. vzaktualno.hr
Hrvatski tim frizera osvojio peto mjesto na svjetskom natjecanju u Parizu, među njima je bio i poznati toplički frizer Marin Šimek
Grad Varaždinske Toplice ima još jedan razlog za slavlje. Naime, proteklog vikenda u Parizu je održano prestižno natjecanje frizera, OMC Hairworld Symposium, na kojem su sudjelovali i hrvatski frizeri u čijem timu je bio i poznati toplički frizer, Marin Šimek. Hrvatski tim je na prestižnom i zahtjevnom natjecanju, koje okuplja vrhunske frizerske talente iz svih dijelova svijeta, osvojio odlično peto mjesto u konkurenciji od 66 prijavljenih ekipa. Marin Šimek na taj je način još jednom potvrdio svoj talent, a za njega je po povratku iz Pariza organiziran doček na Trgu Slobode u Varaždinskim Toplicama. Sugrađani, obitelj i prijatelji okupili su se kako bi ga pozdravili i proslavili njegov uspjeh. Atmosfera je bila vesela uz baklje, navijačke pjesme i šampanjac, a sam Šimek nije skrivao iznenađenje dočekom te je emotivno podijelio svoje prve dojmove. – Doček je bio stvarno neočekivan, okupilo nas se četrdesetak. Upravo smo stigli, a dojmovi se još nisu slegli i nisam ni svjestan što je bilo. Imali smo prvi rad na dugoj kovrčavoj kosi, drugi rad šišanje i frizura na kratkoj kosi. Evo zauzeli smo peto mjesto, a pojedinačne rezultate još čekamo – rekao je ponosno Šimek, zahvaljujući svima koji su ga podržali i došli na doček. Među okupljenima na dočeku bila je i gradonačelnica Grada Varaždinskih Toplica, Dragica Ratković koja nije skrivala svoje oduševljenje Marinovim uspjehom. Naglasila je važnost ovakvih postignuća za cijelu zajednicu. – Marin je uistinu zaslužio svaku čestitku na trudu i postignutom uspjehu. Njegova predanost i rad ne samo da su se isplatili, već su inspiracija svima nama. Ovoliki broj okupljenih sugrađana pokazuje koliko ga cijenimo i volimo. Ponosni smo na njega i uvjereni kako su pred njim još veći uspjesi. Marin i njegov tim pravi su promotori hrvatske kvalitete i vještine na svjetskoj sceni, a njihovi rezultati to najbolje potvrđuju – istaknula je gradonačelnica Ratković. Napomenimo kako Marinu ovo nije prva nagrada. Naime, posljednjih godina niže rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima, a posljednje natjecanje u Parizu samo je potvrda njegovog talenta. Inače, posljednje četiri godine vodi vlastiti salon u Varaždinskim Toplicama gdje svoje znanje i kreativnost svakodnevno prenosi na svoje klijente. vzaktualno.hr