Prvog dana Dječjeg tjedna, u Varaždinu je u ponedjeljak održan tradicionalni susret članova Dječjih foruma i Dječjeg gradskog vijeća s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem. Učenici iz svih varaždinskih osnovnih škola i Centra Tomislav Špoljar postavili su gradonačelniku niz pitanja, zatraživši od njega i gradske uprave rješavanje njihovih želja i ideja. Većina pitanja odnosila se na sigurnost djece u prometu. Djeca su upozorila na nesavjesne vozače koji ne poštuju prometne znakove, ali i na neodgovorne bicikliste, ponajprije dostavljače. Upozorila su i na nedostatak parkirališta za automobile, ali i bicikle te na gužve koje se stvaraju prilikom dolaska u školu. Zatraženo je i uređenje pločnika kojima djeca dolaze u školu. Dosta je članova Dječjih foruma zatražili uređenje igrališta, iscrtavanje igrališta te postavljanja zaštitnih mreža i podloga. Djeca su također upozorila na neugodne mirise te na odlaganje smeća, kao i na brigu o kućnom ljubimcima. – Od prošlogodišnjih dječjih želja gotovo sve smo ostvarili ili smo u fazi realizacije. Djeca su puno realnija u svojim zahtjevima od odraslih. Mislim da je ovo važna vrsta komunikacije u kojoj djeca od malih nogu uče da mogu utjecati na provedbu ideja u gradu ili u školi. Time se stvaraju mlade, kvalitetne osobe koje će znati suočavati se s takvim problemima kada uđu u svijet odraslih – rekao je gradonačelnik Bosilj i podsjetio djecu na mogućnosti prijavljivanja malih projekata na Participativni dječji proračun koji podrazumijeva autonomiju djece prilikom odlučivanja koji će se projekti realizirati. Gradonačelnik je naveo konkretne aktivnosti koje već poduzima gradska uprava na ispunjavanju dječjih zahtjeva, a također je zatražio da se na buduće susrete dodatno pozovu predstavnici policije i roditelja koji također mogu pripomoći rješavanju zahtjeva djece. Susretu je nazočila i Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti u kojem će se ažurirati i pratiti realizacija opravdanih dječjih zahtjeva i molbi. Koordinatorica Dječjih foruma i Dječjeg gradskog vijeća, Dubravka Novak, zastupnica u Hrvatskom saboru najavila je skore aktivnosti koje će imati za cilj osnaživanje prava djece i pravnu sigurnost djece te zaštitu djece u sudskim procesima. Pripremljen je i bogat program Dječjeg tjedna kojeg možete naći na poveznici: https://varazdin.hr/upload/2024/10/program_djecjeg_tjedna_2024_u_varazdinu_6703bffa4c946.pdf vzaktualno.hr  

Projekti i gradnja cestovne i željezničke infrastrukture na sjeveru Hrvatske glavne su teme današnje konferencije koja se održava u Hotelu Turist, čiji suorganizatori su Varaždinska županija i Hrvatske ceste. U sklopu konferencije održavaju se dva panela na kojima sudjeluju župani Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, čelni ljudi Hrvatskih cesta i Hrvatskih željeznica te jedinica lokalne samouprave sa sjevera Hrvatske, a stigao je i državni tajnik ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek. Uoči početka konferencija župan Varaždinske županije Anđelko Stričak istaknuo je kako se na području Varaždinske županije događa investicijski ciklus vrijedan preko 400 milijuna eura, od toga je 200 milijuna u javnu infrastrukturu, a drugih 200 milijuna u gospodarstvo. – Jedan takav investicijski ciklus naravno da treba pratiti i infrastruktura, a prometno povezivanje je zasigurno jedno od najvažnijih. Stoga smo prošle godine održali prvu konferenciju gdje smo razgovarali o mreži brzih cesta na sjeveru, a danas, godinu dana poslije, smo proširili i na željeznicu – kazao je župan Stričak. Osvrnuo se na projekt brze ceste od Varaždina, preko Lepoglave do Krapine, istaknuvši kako za dionicu od Varaždina do Lepoglave imaju ishođenu lokacijsku dozvolu, dok je za prvu fazu izgradnje od Varaždina do Tužna odabran izvođač radova. – Jedino nam je preostalo da riješimo neke sitnije imovinsko-pravne odnose. Ja se nadam i očekujem da će se još ove godine početi graditi ta brza cesta – objasnio je župan dodavši da Hrvatske ceste pripremaju cijeli niz investicija na varaždinskom području. – Prije godinu dana smo o tome razgovarali, održali smo jedan sastanak gdje smo si zadali da u narednih pet godina, osim brze ceste od Varaždina prema Krapini, odradimo i sve pripremne radnje za izgradnju Podravske magistrale. Isto tako, da definiramo nastavak obilaznice od Varaždina prema Čakovcu. Kod nas je zaista, kada govorimo o prometu, jedan nikad viđeni dosad toliki investicijski ciklus – istaknuo je varaždinski župan. Konferenciju je pohvalio državni tajnik ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek, istaknuvši kako se radi o jednom dobrom doprinosu dijalogu lokalne i regionalne zajednice i Vlade RH. – Da se definiraju prioriteti o razvoju sjevera Hrvatske s jedne strane, i s druge da se ti prioriteti nametnu u komunikaciji prema državnoj razini da svi zajedno vidimo kako možemo unaprijediti projekte koji su bitni za razvoj sjevera. Sjever je ekonomski i gospodarski motor razvoja Hrvatske koji ima izvrsne industrijske pokazatelje. Kontinuitet naših ekonomskih i gospodarskih politika nije moguć ako nemamo ozbiljne, zdrave infrastrukture, kako one cestovne, tako i željezničke – poručio je Tušek dodavši kako je u projekt željeznica ne sjeveru u osam godina ove Vlade investirano gotovo 350 milijuna eura. – Neki od ozbiljnih projekata koji su jedni od najuspješnijih projekata naših Vlada su na sjeveru – istaknuo je Tušek. Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Kršić je uoči početka panela kazao kako je u sljedećih deset godina u željezničku infrastrukturu u planu ulaganje od dodatnih 6 milijardi eura. – Kada govorimo o ove četiri sjeverne županije, mi smo u zadnjih osam godina uložili ukupno 350 milijuna eura i u sljedećih četiri do pet godina planiramo još 300 milijuna eura. Na području tih četiriju županija završili smo projekt Zaprešić – Zabok, završili smo Gradec – Žabno, u kontekstu putovanja je bitno napomenuti i da smo završili projekt Savski – Marof – Zagreb – Zapadni kolodvor – Glavni kolodvor. To ne pripada u te četiri županije, ali je bitno u kontekstu bolje povezanosti sjevera sa Zagrebom – naveo je Kršić. Dodao je kako u planu i kompletna obnova pruge od Virovitice, preko Varaždina do Čakovca. Ujedno je napravljen studija za Lepoglavsku spojnicu, za koju Kršić istiće da je bitan i važan projekt, no trenutno je u drugom planu zbog nedostatka financijskih sredstava. – Najprije moramo obnoviti glavne koridore, a nakon toga dolazi i ona na red. U sljedećih par godina, dok Lepoglavska spojnica ne dođe na red, trenutno radimo analizu varijanti kako obnoviti na najbolji i najbrži način postojeću prugu od Zaboka do Varaždina. Nedavno smo obnovili i dionicu pruge od Zaboka do Krapine – objasnio je Kršić dodavši kako se puno ulaže u četiri županije na sjeveru Hrvatske. Član Uprave Hrvatskih cesta, Alen Leverić osvrnuo se na odrađene projekte u Varaždinskoj županiji, poput rotora u Gojancu, dok je onaj u Hraščici u zadnjoj fazi izrade. Tu je i obilaznica Nedelišće-Pušćine za koju je potpisan ugovor, dok je projekt istočne obilaznice grada Varaždina u zadnjoj fazi izdavanja lokacijske dozvole te se druge godine očekuje natječaj. Osim toga, osvrnuo se na brzu cestu Varaždin-Lepoglava-Krapina te istaknuo kako je nastavak od Cerja do Ivanca u zadnjoj pripremi te da očekuje da će u u prvom kvartalu sljedeće godine biti u planu nabave Hrvatskih cesta. – Na sjeveru su investicije u cestovnoj infrastrukturi realizirane. Realiziraju se sukladno dinamikom koju smo dogovorili sa županom prije godinu dana na sastanku – rekao je Leverić istaknuvši kako će sve te planirane ceste omogućiti brzi protok i veću sigurnost, kako putnika, tako i roba prema inozemstvu. – Ovo su sve projekti koji su u planu do 2030. godine u Hrvatskim cestama. Znači širi obuhvat projekata i svi projekti se svojom dinamikom razvijaju i očekuje se njihova potpuna izgradnja – nadodao je Leverić. Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar kazao je kako nije zadovoljan dinamikom radova te je komentirao Razvojni sporazum Sjever kojeg županije imaju sa Vladom RH. – Mi objektivno nikada nismo sjeli za stol i operativno razgovarali, nalazili se jedanput na godinu i dijelimo ugovore kroz koje se mi javljamo na natječaje kao i svi ostali u Republici Hrvatskoj, ali nema nikakvih posebnih programa za sjever Hrvatske kao što je bilo za Slavoniju, Baranju. To ljudi moraju znati – rekao je župan Kolar. Kazao je kako ima i pozitivnih stvari, poput pruge od Zaboka do Krapine, dok s druge strane neki strateški projekti traju dugo. – 13 kilometara ceste u Zaboku do Krapine koje se rade desetak godina, ali radi se sada završna dionica pa ja to pozdravljam – rekao je Kolar te ostvrnuo na zadnju dionicu brze ceste prema Mariji Bistrici za koju još uvijek nema izvođača radova. Dinamikom radova nije zadovoljan ni župan Međimurske županije, Matija Posavec koji je rekao kako je sjever Hrvatske gospodarska lokomotiva Hrvatske koji ima jači izvoz nego uvoz. – Dinamika stanovništva je takva da moramo imati jaču, kvalitetniju infrastrukturu nego što imamo danas i pozvao sam Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice da stvarno sve projekte bace u petu brzinu, da se izgradi brza cesta Čakovec –Varaždin-Krapina i da se ulaže u željeznice, da građani sjevera Hrvatske znaju da za sat i pol mogu doći iz Kotoribe u Zagreb – kazao je međimurski župan istaknuvši kako bi se na taj način gospodarska dinamika još više dinamizirala te bi imali još bolje rezultate i kvaliteta života bi bila drugačija. – Nisu problem novci, problem je samo dobra volja i jasan stav da želimo taj i taj projekt u tom roku napraviti, izgraditi i realizirati – poručio je župan Posavec.   n.p.bajz/vzaktualno.hr