Jeste li ga vidjeli? Nestao Matija iz Ivanca, posljednji put je viđen u Stuttgartu
U nedjelju 15. prosinca u njemačkom gradu Karlsruheu nestao je 29-godišnji Matija Peček, rodom iz Ivanca. Matija je iz Karlsruhea trebao krenut kući u Ivanec. Majci se na mobitel posljednje javio u nedjelju oko 15:30 sati, a od ponedjeljka mu je mobitel ugašen, piše Fenix magazin.
Posljednji put viđen je u Stuttgartu u subotu 21. prosinca oko 12 sati i to vidno pretučen. Navodno je u nedjelju 22. prosinca kod Stuttgarta pokušao ući u autobus, ali nije imao dokumente ni novac. Viđen je i na prostoru zračne luke Stuttgart. Matija je bio odjeven u tamnomaslinaste hlaće, tamnosivu jaknu i smeđe čizme. Trenutno nema mobitel, kao ni novac ni dokumente.
Svi koji imaju bilo kakve informacije o Matiji i njegovom kretanju mogu se javiti na brojeve 01742525776 ili 0976481047.
foto – fb
vzaktualno.hr/Fenix magazin
Evo kako izgleda povijest Kaznionice Lepoglava duga 170 godina
Kaznionica u Lepoglavi bila je tijekom svoje 170 godina duge povijesti sinonim za najstroži i najčuvaniji zatvor, a kako je izgledala može se vidjeti na fotografijama u Galerijskom prostoru Doma kulture u Lepoglavi gdje je u petak otvorena izložba fotografija “170 godina Kaznionice Lepoglava”.
Malo je institucija, odnosno ustanova koje su se od Habsburške monarhije preko Austro-Ugarske, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, NDH, SFRJ i današnje Hrvatske toliko malo promijenile svojom svrhom i ciljem djelovanja. U pravilu, mijenjale su se države, sistemi i ideologije svakih 25 godina, a Kaznionica u Lepoglavi postojano je izvršavala svoju funkciju mijenjajući samo metode.
– Do prije dvadesetak godina bila je sinonim za Lepoglavu. Tek posljednjih godina iznova smo počeli otkrivati davno zaboravljena blaga ovoga kraja od pavlina, začetka hrvatskog školstva, čipke, do prirodnih fenomena i ahata čiji značaj za hrvatsku kulturu i umjetnost je daleko veći i nadilazi granice same Lepoglave – rekao je prilikom otvorenja izložbe ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini.
– Ovom izložbom koja se sastoji od starih razglednica iz više privatnih zbirki i fotografija doajena fotografije, našeg kraja Darka Gorenaka Godara, obilježavamo 170 godina od osnutka Kaznionice i pokušavamo zadovoljiti vječitu ljudsku znatiželju i vidjeti što se nalazi iza zidova. Ta ljudska znatiželja vrijedi za sve, bez obzira s koje strane zida se nalazite. Samo su zasigurno veća nadanja, očekivanja, molitve i čekanja onih koji su s druge strane zida – riječi su ravnatelja varaždinskog muzeja.
Gradonačelnik Lepoglave i jedan od zaslužnih što je grad Lepoglava kroz posljednjih 20-ak godina prošao tranziciju od grada sinonima za kaznionicu do grada kulture i uspješne male sredine, Marijan Škvarić, na otvorenju je istaknuo da Lepoglava danas ima zaista jako puno priča.
– Obilježavamo 170. obljetnicu Kaznionice Lepoglava, ali kada govorimo o važnim obljetnicama, ove godine obilježavamo i 625 godina od prvog pisanog traga našega grada. Vrijedi spomenuti i to da je Lepoglava 15 godina na UNESCO-voj listi, 15 godina otkako smo se počeli približavati Europi koristeći sredstva, pa je i ovaj prostor TKIC-a, odnosno Doma kulture izgrađen sredstvima fondova Europske unije. Ove godine smo obilježili 375 godina naših najstarijih orgulja u južnoj Europi koje zaista krase ljepota i kvaliteta, a obilježili smo i 310 godina prve mlade mise koju je imao autor Gazofilacija, prvog latinsko-hrvatskog rječnika, Ivan Belostenec – podjetio je gradonačelnik.
Spomenuo je i kako Lepoglava ima doista mnogo sadržaja, među kojima je i poludragi kamen ahat, a tu su svakako i pavlini.
– To je priča koja bi možda imala drugi smisao da nije bilo one povijesne tragedije, pavlini koji imaju naglasak na vjeru, obrazovanje, kulturu, da smo tim ukinućem u tim prostorima dobili zatvor. Možda bi danas bili veliko sveučilišno mjesto kao Oxford ili Cambridge, ali ta nas je tragedija okrenula drugim putevima, pa smo postali malo povijesno mjesto koje ima poveznicu s Alcatrazom. To su činjenice s kojima moramo živjeti, to su povijesne fusnote, stvarnost s kojom se moramo baviti. Na svima nama je, kao i na našim gostima, da tu povjesnicu zaokružimo, povežemo u zajednički interes za razvoj i boljitak našega grada. Kada gledate ovu izložbu fotografija, nema ni jednog kadra našega grada, a da u tom kadru nije kaznionica. To samo govori o tome da smo mi povezani, da moramo imati sinergiju, zajedno raditi i slabosti koje možda imamo povezati u veliku perspektivu i stvarnost. U konačnici, želimo stvoriti grad u koji će ljudi rado dolaziti, ne zato što moraju, nego zato što žele – zaključio je gradonačelnik Škvarić.
Ravnatelj Kaznionice Lepoglava, Dražen Posavec, u nekoliko je kratkih crtica prošao kroz povijest Kaznionice, dok je izložbu otvorio ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Zvonimir Penić. Naglasio je da postoji korektna suradnja između Grada Lepoglave i Kaznionice i da je ova izložba jedna od potvrde te suradnje.
Na kraju je, kako je osobno navijač Hajduka, otvorio izložbu uz poruku da osim Hajduka i Kaznionica u Lepoglavi živi vječno.
vzaktualno.hr
Gradonačelnik Lepoglave i jedan od zaslužnih što je grad Lepoglava kroz posljednjih 20-ak godina prošao tranziciju od grada sinonima za kaznionicu do grada kulture i uspješne male sredine, Marijan Škvarić, na otvorenju je istaknuo da Lepoglava danas ima zaista jako puno priča.
– Obilježavamo 170. obljetnicu Kaznionice Lepoglava, ali kada govorimo o važnim obljetnicama, ove godine obilježavamo i 625 godina od prvog pisanog traga našega grada. Vrijedi spomenuti i to da je Lepoglava 15 godina na UNESCO-voj listi, 15 godina otkako smo se počeli približavati Europi koristeći sredstva, pa je i ovaj prostor TKIC-a, odnosno Doma kulture izgrađen sredstvima fondova Europske unije. Ove godine smo obilježili 375 godina naših najstarijih orgulja u južnoj Europi koje zaista krase ljepota i kvaliteta, a obilježili smo i 310 godina prve mlade mise koju je imao autor Gazofilacija, prvog latinsko-hrvatskog rječnika, Ivan Belostenec – podjetio je gradonačelnik.
Spomenuo je i kako Lepoglava ima doista mnogo sadržaja, među kojima je i poludragi kamen ahat, a tu su svakako i pavlini.
– To je priča koja bi možda imala drugi smisao da nije bilo one povijesne tragedije, pavlini koji imaju naglasak na vjeru, obrazovanje, kulturu, da smo tim ukinućem u tim prostorima dobili zatvor. Možda bi danas bili veliko sveučilišno mjesto kao Oxford ili Cambridge, ali ta nas je tragedija okrenula drugim putevima, pa smo postali malo povijesno mjesto koje ima poveznicu s Alcatrazom. To su činjenice s kojima moramo živjeti, to su povijesne fusnote, stvarnost s kojom se moramo baviti. Na svima nama je, kao i na našim gostima, da tu povjesnicu zaokružimo, povežemo u zajednički interes za razvoj i boljitak našega grada. Kada gledate ovu izložbu fotografija, nema ni jednog kadra našega grada, a da u tom kadru nije kaznionica. To samo govori o tome da smo mi povezani, da moramo imati sinergiju, zajedno raditi i slabosti koje možda imamo povezati u veliku perspektivu i stvarnost. U konačnici, želimo stvoriti grad u koji će ljudi rado dolaziti, ne zato što moraju, nego zato što žele – zaključio je gradonačelnik Škvarić.
Ravnatelj Kaznionice Lepoglava, Dražen Posavec, u nekoliko je kratkih crtica prošao kroz povijest Kaznionice, dok je izložbu otvorio ravnatelj Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Zvonimir Penić. Naglasio je da postoji korektna suradnja između Grada Lepoglave i Kaznionice i da je ova izložba jedna od potvrde te suradnje.
Na kraju je, kako je osobno navijač Hajduka, otvorio izložbu uz poruku da osim Hajduka i Kaznionica u Lepoglavi živi vječno.
vzaktualno.hr 
Grad Ludbreg potpisao nove ugovore o stipendijama za 2024./2025. godinu
U Vijećnici Centra za kulturu i informiranje Dragutin Novak upriličeno je potpisivanje ugovora o stipendijama za školsku i akademsku godinu 2024./2025., a potpisivanju je, uz gradonačelnika Dubravka Bilića, nazočio i predsjednik Gradskog vijeća Darko Jagić.
Ove godine Grad je stipendije dodijelio za 24 nova studenta i 23 nova učenika, dok svoje stipendije nastavlja primati 29 studenata i 19 učenika. Time Grad Ludbreg nastavlja tradiciju ulaganja u obrazovanje mladih, pružajući im podršku u ostvarenju njihovih obrazovnih ciljeva.
– Dragi učenici i studenti, vaša predanost i trud inspiracija su svima nama. Grad Ludbreg s ponosom stoji uz vas i podržava vaš razvoj. Ove stipendije nisu samo financijska pomoć, već i dokaz da prepoznajemo i cijenimo vaše napore. Sretno u novim izazovima – poručio je gradonačelnik Bilić tijekom svečanosti.
Grad Ludbreg stipendijama nastoji dodatno motivirati mlade, osiguravajući im uvjete za kvalitetnije obrazovanje i napredak.
vzaktualno.hr
– Dragi učenici i studenti, vaša predanost i trud inspiracija su svima nama. Grad Ludbreg s ponosom stoji uz vas i podržava vaš razvoj. Ove stipendije nisu samo financijska pomoć, već i dokaz da prepoznajemo i cijenimo vaše napore. Sretno u novim izazovima – poručio je gradonačelnik Bilić tijekom svečanosti.
Grad Ludbreg stipendijama nastoji dodatno motivirati mlade, osiguravajući im uvjete za kvalitetnije obrazovanje i napredak.
vzaktualno.hr 
SRETAN IMENDAN! Današnji su slavljenici Adam i Eva
Prema hrvatskom katoličkom kalendaru, 24. prosinca imendan je osobama koje nose imena Adam i Eva – od njih je sve počelo, a vi doznajte značenje njihovih imena.
Adam je muško ime hebrejskog porijekla. Značenje imena na hebrejskom je zemlja, ali se koristi i u značenju čovjek. Prema Bibliji Adam je bio prvi čovjek koga je Bog načinio od zemlje prema svome liku, donosi Knjiga imena.
Eva je žensko ime hebrejskog porijekla. Značenje imena dolazi od hebrejskog Hawwa u značenju živo biće. Eva je ime prve žene u Bibliji.
Sretan vam imendan, godovnjaci!
vzaktualno.hr/knjigaimena.com
Načelnik Općine Jalžabet primio studente koji su ostvarili pravo na stipendiju
Načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar održao je prijem za studente koji su ove godine ostvarili pravo na stipendiju kroz javni poziv za dodjelu stipendija s područja općine.
Ukupno će 33 studenta preddiplomskih i diplomskih studija biti nagrađena stipendijama, čime Općina Jalžabet nastavlja podržavati obrazovanje svojih mladih.
Visina stipendije određena je prema mjestu studiranja prijavljenih studenata i za Varaždin i Čakovec iznosi 400 eura, za Koprivnicu i Zagreb 550 eura te za Rijeku, Pulu, Opatiju i Osijek iznosi 650 eura.
Načelnik Rajko Solar tom je prigodom čestitao svim studentima, pohvalio njihov trud i zalaganje te im zaželio puno uspjeha u daljnjem studiranju i budućim životnim izazovima.
-Obrazovanje je temelj za izgradnju bolje budućnosti, a mi kao Općina ponosni smo što možemo pomoći mladim ljudima da ostvare svoje ciljeve – istaknuo je načelnik.
Stipendije su samo jedan od načina na koji Općina Jalžabet nastoji podržati obrazovanje i profesionalni razvoj svojih mladih sumještana.
FOTO: FB Općina Jalžabet
vzaktualno.hr
FOTO: FB Općina Jalžabet
vzaktualno.hr 
KAK JE NEGDA BILO NA BADNJAK I BOŽIĆ? Naši su stari imali nešto drugačije običaje
Advent, došašće, radosno iščekivanje Božića mnogima je najljepše doba u godini – tako je bilo, tako jest i tako će jamačno biti i dalje i to se sigurno neće promijeniti. No ono što se mijenja s godinama, s desetljećima, to su običaji.
U današnje vrijeme Božić se diljem Hrvatske slavi na sličan način, uz ukrašavanje božićnog drvca, sijanje pšenice, kupovanje darova. Nekada to nije bilo tako, pa smo odlučili u ovo predbožićno vrijeme prisjetiti se šti su na Badnjak i Božić radili naši stari.
Nismo dugo razmišljali o tome koga pitati kako se nekada ukrašavalo božićno drvce, odnosno kada se krenulo s božićnim darivanjem. Obratili smo se Tiboru Martanu, diplomiranom etnologu i profesoru pedagogije koji je i sveučilišni specijalist dramske pedagogije, a cijeli svoj život posvetio je zaštiti i očuvanju narodnih običaja na području Grada Novog Marofa u Varaždinskoj županiji, ali i šire.
Božićno drvce? Nekada ga nije bilo
Tradicija ukrašavanja božićnog drvca na Badnjak u našim je krajevima doista dugačka, iako do Prvog svjetskog rata u našim ruralnim područjima nije bilo uobičajeno ukrašavati drvce ovako kako to radimo danas.
-Naši stari bi to radili od grana bora i to onog starog bora koji se nazivao cmrek ili cmrok. Najstariji muški član obitelji odlazio bi u šumu nekoliko dana prije Badnjaka, donio bi grane tog bora i tada bi se radilo nešto slično velikom vijencu. Taj se vijenac tada pričvrstilo na drvene kramove kuća i to je visjelo iznad stola za kojim će obitelj blagovati tijekom blagdanskih dana. Te su se grane okitile raznim jesenskim plodovima, jabukama, orasima, ukrasima od krep papira, ružicama, palčekima, kuglicama – svime onime što su žene izrađivale od blagdana svete Barbare do Badnjaka. Taj vijenac koji je visio iznad stola nazivao se kinč. Što se tiče ukrasa, u južnom dijelu Varaždinske županije terenskim sam istraživanjima detektirao tri malo arhaična oblika kinča koji su u stanovništvu poznati pod nazivima palček, purek i ježek. Ježek je papirnata kuglica, purek je imitacija češera, a palček je poseban cvijet i njegove latice dobiju se tako da se manji komadići krep papira nabiru na palac ruke i onda se udube – rekao nam je Tibor.
Kada se prešlo na klasična božićna drvca kakva imamo danas, taj naziv kinč se udomaćio kao ime papirnatog ukrasa i danas mnoge udruge njeguju izradu cvijeća od krep papira i drugih nakita.
A osim kinča, svaka stara seoska kuća imala je tzv. sveti kut. Bio je to kut glavne kućne prostorije u kojoj je obitelj boravila. Obično je imao raspelo, srce Isusovo i Marijino i slike svetaca koje je ta obitelj posebno štovala.
-Za te su se slike obično zataknule grančice zelenila, a jaslice nisu stajale ispod bora kao danas, nego bi se stavljale u taj sveti kut – pojasnio nam je etnolog Martan.
Tko je koga i čime darivao?
Darivanje za Božić, odnosno darovi ispod božićnog drvca novija su pojava i to nije baš svojstveno našoj tradicijskoj baštini i kulturi, rekao nam je Martan.
-Drugačije je to nekada bilo. Primjerice, zaljubljeni mladići morali su darivati djevojke koje su im se posebno sviđale crvenim jabukama i to nakon polnoćke. To je bio osjećaj za darivanje i lijepo, a na božićno jutro morao se darivati zdenac, odnosno bunar. Naime, prva osoba koja je ujutro rano na Božić odlazila na zdenac po vodu morala je u zdenac ubaciti jabuku, komad kruha, orah, ponekad čak i kovani novac. Tako se zdencu zahvalilo što daruje vodu i zamolilo ga se da vodu daje i dalje, da nikad ne presuši– objašnjava Martan.
Darivanje djece počelo je nedugo nakon Drugog svjetskog rata, ali vrijedi napomenuti da tada darove nije donosio Djed Mraz ili Djed Božićnjak, nego mali Isusek. Inače, do tada je u tom dijelu adventa mališane darivao Sveti Nikola, a ponekad i Sveta Lucija.
Tibor Martan otkrio nam je još jednu zanimljivost vezanu uz darivanje: u slamu koja bi se stavljala ispod stola za kojim se blagovalo, odrasli bi znali sakriti orahe ili jabuke pa bi ih djeca tražila i, naravno, svatko bi uzeo ono što je pronašao. Uz to, ponekad su znali sakriti i kakav manji nožić, tzv. kosturicu, pa je veselje bilo još i veće.
Danas je mnogo toga drugačije nego što je bilo nekada, no najvažnije je da, bez obzira na način na koji slavimo Božić i bez obzira na konzumerizam koji teško da možemo izbjeći, nikada ne zaboravimo da je Božić vrijeme ljubavi, mira, radosti, vrijeme koje trebamo provesti s najmilijima u zajedničkom iščekivanju, a potom i slavlju.
Neka vam je svima, kao i vašim najdražima, sretan i blagoslovljen Božić!
ak/vzaktualno.hr
Božićno drvce? Nekada ga nije bilo
Tradicija ukrašavanja božićnog drvca na Badnjak u našim je krajevima doista dugačka, iako do Prvog svjetskog rata u našim ruralnim područjima nije bilo uobičajeno ukrašavati drvce ovako kako to radimo danas.
-Naši stari bi to radili od grana bora i to onog starog bora koji se nazivao cmrek ili cmrok. Najstariji muški član obitelji odlazio bi u šumu nekoliko dana prije Badnjaka, donio bi grane tog bora i tada bi se radilo nešto slično velikom vijencu. Taj se vijenac tada pričvrstilo na drvene kramove kuća i to je visjelo iznad stola za kojim će obitelj blagovati tijekom blagdanskih dana. Te su se grane okitile raznim jesenskim plodovima, jabukama, orasima, ukrasima od krep papira, ružicama, palčekima, kuglicama – svime onime što su žene izrađivale od blagdana svete Barbare do Badnjaka. Taj vijenac koji je visio iznad stola nazivao se kinč. Što se tiče ukrasa, u južnom dijelu Varaždinske županije terenskim sam istraživanjima detektirao tri malo arhaična oblika kinča koji su u stanovništvu poznati pod nazivima palček, purek i ježek. Ježek je papirnata kuglica, purek je imitacija češera, a palček je poseban cvijet i njegove latice dobiju se tako da se manji komadići krep papira nabiru na palac ruke i onda se udube – rekao nam je Tibor.
Kada se prešlo na klasična božićna drvca kakva imamo danas, taj naziv kinč se udomaćio kao ime papirnatog ukrasa i danas mnoge udruge njeguju izradu cvijeća od krep papira i drugih nakita.
A osim kinča, svaka stara seoska kuća imala je tzv. sveti kut. Bio je to kut glavne kućne prostorije u kojoj je obitelj boravila. Obično je imao raspelo, srce Isusovo i Marijino i slike svetaca koje je ta obitelj posebno štovala.
-Za te su se slike obično zataknule grančice zelenila, a jaslice nisu stajale ispod bora kao danas, nego bi se stavljale u taj sveti kut – pojasnio nam je etnolog Martan.
Tko je koga i čime darivao?
Darivanje za Božić, odnosno darovi ispod božićnog drvca novija su pojava i to nije baš svojstveno našoj tradicijskoj baštini i kulturi, rekao nam je Martan.
-Drugačije je to nekada bilo. Primjerice, zaljubljeni mladići morali su darivati djevojke koje su im se posebno sviđale crvenim jabukama i to nakon polnoćke. To je bio osjećaj za darivanje i lijepo, a na božićno jutro morao se darivati zdenac, odnosno bunar. Naime, prva osoba koja je ujutro rano na Božić odlazila na zdenac po vodu morala je u zdenac ubaciti jabuku, komad kruha, orah, ponekad čak i kovani novac. Tako se zdencu zahvalilo što daruje vodu i zamolilo ga se da vodu daje i dalje, da nikad ne presuši– objašnjava Martan.
Darivanje djece počelo je nedugo nakon Drugog svjetskog rata, ali vrijedi napomenuti da tada darove nije donosio Djed Mraz ili Djed Božićnjak, nego mali Isusek. Inače, do tada je u tom dijelu adventa mališane darivao Sveti Nikola, a ponekad i Sveta Lucija.
Tibor Martan otkrio nam je još jednu zanimljivost vezanu uz darivanje: u slamu koja bi se stavljala ispod stola za kojim se blagovalo, odrasli bi znali sakriti orahe ili jabuke pa bi ih djeca tražila i, naravno, svatko bi uzeo ono što je pronašao. Uz to, ponekad su znali sakriti i kakav manji nožić, tzv. kosturicu, pa je veselje bilo još i veće.
Danas je mnogo toga drugačije nego što je bilo nekada, no najvažnije je da, bez obzira na način na koji slavimo Božić i bez obzira na konzumerizam koji teško da možemo izbjeći, nikada ne zaboravimo da je Božić vrijeme ljubavi, mira, radosti, vrijeme koje trebamo provesti s najmilijima u zajedničkom iščekivanju, a potom i slavlju.
Neka vam je svima, kao i vašim najdražima, sretan i blagoslovljen Božić!
ak/vzaktualno.hr 
Meteoropatima ni danas neće biti lako – vjetar i kiša, ponegdje i snijeg!
Prema najavama Državnog hidrometeorološkog zavoda, danas će biti umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku, u Lici i u Zagori, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali.
Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima.
Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.
Biometeorološka prognoza za utorak
Biometeorološke prilike u Hrvatskoj blago će se poboljšati u odnosu na prethodni dan. Ipak, meteoropati i kronični bolesnici mogu biti slabijeg raspoloženja i radnog elana te imati umjerene tegobe uzrokovane vremenom. Pri boravku na otvorenom, potrebno se prikladno odjenuti i zaštititi od vjetra koji će pojačavati osjet hladnoće.
vzaktualno.hr/meteo,hr
Umirovljenici za računalima: Prve besplatne radionice digitalne pismenosti u organizaciji Varaždinske županije
Kako pretraživati informacije na internetu i koristiti portal e-građani, kako poslati i primati e-mailove, koristiti usluge e-bankarstva ili različite društvene mreže, samo je dio tema o kojima su tijekom ovoga mjeseca učili umirovljenici iz Varaždinske županije.
Prve četiri edukativne radionice pod nazivom „Razvoj digitalne pismenosti za umirovljenike i ranjive skupine” je za više od 50 umirovljenika tijekom ovoga mjeseca organizirao „Europski talent centar Hrvatska”, ustanova za obrazovanje odraslih koju je osnovala Varaždinska županija.
Radionice su se održavale po tri dana u trajanju od po četiri školska sata u Srednjoj školi Ivanec, Prvoj gimnaziji Varaždin, Srednjoj školi Ludbreg i Srednjoj školi Novi Marof, a za umirovljenike su bile potpuno besplatne.
– Bez digitalne tehnologije život je danas postao nezamisliv, pa je Županija u suradnji sa Savezom udruga umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije inicirala pokretanje programa edukacije. Važno je educirati što veći broj zainteresiranih umirovljenika, a kako bi mogli koristiti sve veći broj e-usluga te imati što više koristi od digitalizacije. Ovoga mjeseca održane su pilot-radionice na četiri lokacije, nakon kojih je provedena i anketa među polaznicima. Veseli što su svi umirovljenici izrazili zadovoljstvo takvim vidom edukacija, koje preporučuju svima, a iskazali su interes da ih i dalje pohađaju. S obzirom na to, Varaždinska županija će u suradnji s Europskim talent centrom i sljedeće godine nastaviti organizirati ovakve edukativne radionice, dokle god će biti zainteresiranih – najavio je župan Anđelko Stričak.
Župan je prošli tjedan zajedno s predsjednicom Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Jadrankom Bahlen i ravnateljem ustanove Europski talent centar Robertom Kelemenom obišao umirovljenike koji su radionicu pohađali u Srednjoj školi Novi Marof.
Treba istaknuti da je sponzor edukativnih radionica Zagrebačka banka, koja je ustanovi „Europski talent centar Hrvatska” odobrila 14.500 eura za provođenje programa „Razvoja digitalne pismenosti za umirovljenike i ranjive skupine”.
vzaktualno.hr
Župan je prošli tjedan zajedno s predsjednicom Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Jadrankom Bahlen i ravnateljem ustanove Europski talent centar Robertom Kelemenom obišao umirovljenike koji su radionicu pohađali u Srednjoj školi Novi Marof.
Treba istaknuti da je sponzor edukativnih radionica Zagrebačka banka, koja je ustanovi „Europski talent centar Hrvatska” odobrila 14.500 eura za provođenje programa „Razvoja digitalne pismenosti za umirovljenike i ranjive skupine”.
vzaktualno.hr
Krapina: Cvjetko Lež predstavio zbirku „Izvor žedan ljubavi“
Kroz promociju zbirke pjesama „Izvor žedan ljubavi“, održanu u Gradskoj knjižnici Krapina, autor Cvjetko Lež podijelio je svoje viđenje današnjeg svijeta, upozoravajući na kronični nedostatak ljubavi i naglašavajući nužnost društvene promjene.
Leževa zbirka osvrće se na današnji svijet koji autor vidi kao „bolestan“ zbog nedostatka ljubavi – prema čovjeku, prirodi i redu. Autor ističe da se život društva pomaknuo prema površnim vrijednostima, dok su prave ljudske vrijednosti poput morala, znanja, osobnosti i karaktera postale relativizirane.
– Svijet je postao mjesto u kojem je važno biti dobro, a ne biti dobar. Također, ističe se kako je problem što javno mnijenje oblikuju masovni mediji, tiktokeri, influenceri i drugi ljudi upitnih kvalifikacija koji nam prezentiraju vrlo sumnjiv sadržaj, a kojeg većina uzima zdravo za gotovo – naglasio je Lež. Također je istaknuo kako se nalazimo u vremenu koje zahtijeva promjene ako želimo opstati.
Tijekom promocije sudjelovala su i dva gosta od kojih je jedan bio poznati glumac i voditelj radijskog etera Dubravko Sidor koji s Ležom surađuje već 27 godina. Drugi gost bio je Igor Siročić, glazbenik koji je svojim glazbenim talentom i umijećem dodatno uljepšao i oplemenio promociju.
A koliki je utjecaj na publiku imala ova zbirka pjesama, govori i to kako je autor Cvjetko Lež neposredno nakon promocije imao niz razgovora s ljudima iz publike. Istaknuo je kako je bilo zamjetno vidjeti tijekom promocije koliko su ljudi s velikom pozornošću pratili i slušali tekstove koji su bili prezentirani.
– Mnogi su mi čestitali na detektiranju ključnih društvenih problema i na tome što nisam samo ukazao na njih, već i ponudio odgovore na pitanja što se događa, zašto i kako izaći iz toga – zaključio je Cvjetko Lež.
Promocija zbirke pjesama „Izvor žedan ljubavi“ održana je u organizaciji Gradske knjižnice Krapina i Družbe “Braća hrvatskog zmaja” – Zmajski stol u Krapini. Darko Varga, u ime Družbe, okupljenima je predstavio biografske podatke autora.
Cvjetko Lež rođen je 1960. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zaboku, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio i specijalizaciju, a potom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završava doktorski studij. U Općoj bolnici Zabok je 1999. godine osnovao Odjel za patologiju i citologiju, čiji je dugogodišnji voditelj. Autor je ili koautor 60-ak znanstvenih i stručnih radova. Odlukom Ministarstva zdravstva dodijeljen mu je naziv primarijus.
Kao vanjski suradnik radi na Medicinskom fakultetu u Osijeku i docent je na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku. Član je Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoga društva za patologiju i sudsku medicinu te Europskoga društva za patologiju.
-Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog zagorskoga književnog društva i član suradnik Krapinsko- zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Objavljuje u časopisima i književnim zbornicima. Za nekoliko svojih tekstova skladao je glazbu, a neke su uglazbili drugi skladatelji te se uspješno koncertno izvode. Pridruženi je član Hrvatskoga društva skladatelja – zaključio je Varga.
Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Maja Vukina Bogović, koja je i sama pročitala jednu od pjesama izrazila je zadovoljstvo što je upravo promocije zbirke pjesama posljednje događanje ove godine.
Na promociji zbirke pjesama “Izvor žedan ljubavi” bio je i saborski zastupnik te gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, koji je podsjetio kako je samo događanje dio bogatog programa u sklopu ovogodišnjeg Adventa u Krapini.
-Program je zaista raznovrstan i nudi od zabave, preko duhovnih i tradicionalnih do ovakvih kulturnih sadržaja. Zahvaljujem organizatorima promocije i samom autoru zbirke pjesama i porukama koje su svima nama uputili. Vrijeme adventa najbolja je prilika da malo zastanemo od svakodnevnog ubrzanog ritma života i razmislimo o stvarima koje zaista predstavljaju prave životne vrijednosti – završio je Gregurović.
vzaktualno.hr
Tijekom promocije sudjelovala su i dva gosta od kojih je jedan bio poznati glumac i voditelj radijskog etera Dubravko Sidor koji s Ležom surađuje već 27 godina. Drugi gost bio je Igor Siročić, glazbenik koji je svojim glazbenim talentom i umijećem dodatno uljepšao i oplemenio promociju.
A koliki je utjecaj na publiku imala ova zbirka pjesama, govori i to kako je autor Cvjetko Lež neposredno nakon promocije imao niz razgovora s ljudima iz publike. Istaknuo je kako je bilo zamjetno vidjeti tijekom promocije koliko su ljudi s velikom pozornošću pratili i slušali tekstove koji su bili prezentirani.
– Mnogi su mi čestitali na detektiranju ključnih društvenih problema i na tome što nisam samo ukazao na njih, već i ponudio odgovore na pitanja što se događa, zašto i kako izaći iz toga – zaključio je Cvjetko Lež.
Promocija zbirke pjesama „Izvor žedan ljubavi“ održana je u organizaciji Gradske knjižnice Krapina i Družbe “Braća hrvatskog zmaja” – Zmajski stol u Krapini. Darko Varga, u ime Družbe, okupljenima je predstavio biografske podatke autora.
Cvjetko Lež rođen je 1960. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zaboku, a diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je završio i specijalizaciju, a potom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu završava doktorski studij. U Općoj bolnici Zabok je 1999. godine osnovao Odjel za patologiju i citologiju, čiji je dugogodišnji voditelj. Autor je ili koautor 60-ak znanstvenih i stručnih radova. Odlukom Ministarstva zdravstva dodijeljen mu je naziv primarijus.
Kao vanjski suradnik radi na Medicinskom fakultetu u Osijeku i docent je na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku. Član je Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoga društva za patologiju i sudsku medicinu te Europskoga društva za patologiju.
-Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog zagorskoga književnog društva i član suradnik Krapinsko- zagorskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Objavljuje u časopisima i književnim zbornicima. Za nekoliko svojih tekstova skladao je glazbu, a neke su uglazbili drugi skladatelji te se uspješno koncertno izvode. Pridruženi je član Hrvatskoga društva skladatelja – zaključio je Varga.
Ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Maja Vukina Bogović, koja je i sama pročitala jednu od pjesama izrazila je zadovoljstvo što je upravo promocije zbirke pjesama posljednje događanje ove godine.
Na promociji zbirke pjesama “Izvor žedan ljubavi” bio je i saborski zastupnik te gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović, koji je podsjetio kako je samo događanje dio bogatog programa u sklopu ovogodišnjeg Adventa u Krapini.
-Program je zaista raznovrstan i nudi od zabave, preko duhovnih i tradicionalnih do ovakvih kulturnih sadržaja. Zahvaljujem organizatorima promocije i samom autoru zbirke pjesama i porukama koje su svima nama uputili. Vrijeme adventa najbolja je prilika da malo zastanemo od svakodnevnog ubrzanog ritma života i razmislimo o stvarima koje zaista predstavljaju prave životne vrijednosti – završio je Gregurović.
vzaktualno.hr 
Većina trgovina sutra će raditi skraćeno – evo detalja
Još nam je malo ostalo do Božića, odnosno blagdana sv. Stjepana kada trgovine neće biti otvorene, no još na Badnjak moći ćete kupiti ono što ranije stigli ili ste zaboravili.
Ipak, pripazite – sve će trgovine raditi skraćeno, piše Index.
Kaufland Na Badnjak, 24. prosinca, sve trgovine rade od 7:00 do 16:00, a na Božić i Svetog Stjepana, 25. i 26. prosinca trgovine ne rade
Lidl Na Badnjak Lidlove trgovine rade do 14 sati
Konzum Na linku možete provjeriti radno vrijeme Konzumovih trgovina na Badnjak, dok na Božić i blagdan sv. Stjepana ne rade
Studenac Ovdje možete provjeriti radno vrijeme Studenac trgovina
Spar Ovdje možete provjeriti radno vrijeme Spar i Interspar trgovina
Tommy prodavaonice na Badnjak radit će do 14:00 h. Iznimno Tommy prodavaonice koje se nalaze u sklopu trgovačkih centara rade prema radnom vremenu trgovačkog centra u kojem se nalaze. Također, Tommy trgovine ne rade na Božić ni na blagdan sv. Stjepana
Plodine Trgovine Plodina na Badnjak rade do 18:00, a na Božić i na Štefanje ne rade
KTC supermarketi na Badnjak rade do 17:00, a na Božić i blagdan sv. Stjepana ne rade
vzaktualno.hr/index.hr