U Gornjem Jesenju je devastirano dječje igralište. Načelnik Općine Jesenje Dario Cvrtila na svom je Facebook profilu objavio kako su nažalost, ove smo godine u više navrata zaprimili prijave korisnika dječjeg igrališta u Gornjem Jesenju o uništavanju inventara na novouređenom dječjem igralištu. – Žalosno je to kada se pogleda koliko je truda, vremena i novaca uloženo u taj projekt. Još je tužnije što to ne radi netko iz Krapine, Varaždina ili iz Splita, već oni kojima je to igralište namijenjeno i koji bi ga trebali čuvati. Svjestan sam da živimo u čudnim vremenima, vremenima u kojima nije dobro ako nešto kažeš, upozoriš, jednako koliko nije ni dobro ako se šuti. U više je navrata razbijan je inventar, u ograđeni prostor dječjeg igrališta ulazilo se motorima i qvadovima, paljena je antistres podloga, uništavane klupe i stol ispod nadstrešnice kao što je i slomljena pametna klupa čije ja vrijednost viša od 4000 eura – napisao je Cvrtila. Dodao je kako se neki očito ne znaju igrati, ali s obzirom da znaju koji su to, rado će ih uputiti u pravilno korištenje igrališta kada se sve popravi. – Do tada se možemo samo nadati i apelirati da se to više neće ponoviti – završio je načelnik. FOTO: FB Dario Cvrtila vzaktualno.hr

U subotu je u KTIC-u u Donjoj Stubici otvorena druga samostalna izložba Ankice Petrović u organizaciji Gornjostubičke udruge Lipin cviet i u suradnji s Turističkom zajednicom Gupčev kraj i Stub-klubom. Ankica Petrović predstavila je svoje radove, prigodno cvijeće i bazne božićne ukrase od perušine i hulahopki. Na otvorenju izložbe u prigodnom programu nastupila je Ženska izvorna skupina KUD-a Matija Gubec. Pjesme adventske tematike čitale su pjesnikinje Valentina Babić iz Oroslavja i Marija Miklaužić iz Stubičkih Toplica. Program je vodila predsjednica Gornjostubičke udruge Lipin cviet Tatjana Hikec, a izložbu je otvorio Zvonimir Babić iz Stub-kluba. Izložba se može razgledati radnim danom od 8 do 15 sati, do petka, 13. prosinca, kao i u subotu, 14. prosinca na Božićnoj bajci u Gupčevom kraju, od 11 sati u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici. vzaktualno.hr

Na sjednici Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije jednoglasno je prihvatilo prijedlog predsjednika tijela Josipa Griveca te jednoglasno podržalo prijedlog proračuna Međimurske županije za 2025.  Na 121. sjednici GSV-a prijedlog proračuna prezentirao je župan Međimurske županije Matija Posavec. -Prijedlog najvećeg proračuna dosad – od gotovo 150 milijuna eura –  koji iznosimo Skupštini Međimurske županije razvojni je financijski plan u punom smislu riječi. U njemu je 48 projekata, što Županiju – kao i dosad – čini najvećim investitorom u Međimurju.  U ukupnom proračunu, 60 milijuna eura usmjereno je u obrazovanje kako bismo u narednom razdoblju u zaokružili veliki investicijski ciklus u naše škole te u svima stvorili uvjete za jednosmjenski model nastave te izgradili školske sportske dvorane gdje ih još nema. Iako Županijska bolnica više nije naša, ustrajemo na dva kapitalna projekta u zdravstvu – formiranju palijativnog centra te izgradnji novog prostora za bolničke laboratorije te smo sredstva za njih uvrstili u proračun – istaknuo je župan Posavec. Župan Međimurske županije je potom nastavio i osvrnuo se na gospodarske pokazatelje. U Međimurju je trenutno 43.500 osoba zaposleno, što je također najviše dosad, dok je nezaposlenih evidentirano oko 1900. -Drugi smo po rastu BDP-a u Hrvatskoj, a dok prosjek izvoza u Hrvatskoj iznosi 5900 eura po glavi stanovnika, u Međimurju on doseže 9.900 eura. Često čujemo da Hrvatska živi od turizma. Dobro zvuči, ali nije tako. Prerađivačka industrija ostvarila je 23 milijarde eura izvoza, i u toj grani, osobito u metaloprerađivačkoj industriji, sjever Hrvatske je dominantan, a Međimurje najjače na sjeveru. Ogroman je to doprinos gospodarstvu zemlje i to je ono što je hrani – naglašava župan Matija Posavec. U izvješću o kretanjima na tržištu rada iznesen je podatak da je udio žena u broju nezaposlenih veći u odnosu na muškarce te iznosi 54 posto, no Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera za uključivanje u tržište rada teže zapošljive kategorije ljudi. Najveće potrebe za radnom snagom u Međimurju, kao i dosad, iskazuje metaloprerađivačka industrija. Također je rečeno da se broj stranih radnika na međimurskom području smanjuje, te u ovom trenutku u Međimurju radi oko 3540 stranih radnika, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova. U najvećem broju rade ljudi iz Filipina, Nepala te Srbije.  Pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović upoznao je članove GSV-a da je provedena anketa među stranim radnicima te poslodavcima koja će osvijetliti mnoge segmente u kojima je moguće djelovati u cilju poboljšanja uvjeta života i rada stranih radnika kao i ispunjavanja ciljanih potreba poslodavaca. U dogledno vrijeme, najavio je pročelnik Radanović, na tematskoj sjednici Gospodarsko-socijalnom vijeću bit će prezentirani pokazatelji izlučeni ovom anketom. Sjednici GSV-a prisustvovala je i pročelnica Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu Anita Strniščak te istaknula da se pri formiranju proračuna vodilo računa o svim područjima, pa tako i o području gospodarstva u kojem ostaju sve dosadašnje potpore poduzetnicima i obrtnicima, a nije zanemaren ni socijalni plan kojim će Županija poduzeti korake da ne dođe do povećanja cijena smještaja za korisnike te pokriti dio plaća zaposlenika ustanove. Pročelnica je istaknula da je pred samim završetkom i javna nabava za jedan od velikih županijskih projekata – revitalizaciju Feštetićeva kaštela u Pribislavcu. vzaktualno.hr  

Originalna povelja o izboru Tita Babića za počasnoga građanina Krapine izdana davnog dana 19. studenog 1864., u povodu Dana Grada vratila se u Krapinu, ovoga puta kao trajno vlasništvo Grada Krapine. Upravo je spomenuta originalna povelja dosada bila u zbirci člana Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Milovana Petkovića, Zmaja obnovitelja Velikotaborskog II., odnosno zbirci obitelji Petković te je na poticaj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskog stola u Krapini darovana Gradu Krapini. Inspiraciju da Krapini u povodu Dana grada preda povelju u trajno vlasništvo Petković je pronašao u riječima rođenog Krapinčana i jednog od pokretača ilirskog preporoda Ljudevita Gaja.  -Imajući na umu okolnost da danas, koliko je meni poznato, ne postoje izravni potomci Ljubomila Babića pseudonimom Ksavera Šandora Gjalskoga, odnosno njegova sina Ivana Babića Gjalskoga, a ponukan mudrom izrekom rođenoga Krapinca i slavnoga hrvatskog preporoditelja dr. Ljudevita Gaja koji je 21. veljače 1835. u „Danici“ u članku Dogodovščina (Povijest) napisao: “Vse na svetu ima svoju dobu i svoje mesto. Ne traži više biti, ali nigdar manje ne budi, kak vu tvojoj dobi, na tvojem mestu, u tvojih okolicah moguče jest!” odlučio sam predmetnu povelju darovati Hrvatskom zagorju, odnosno Gradu Krapini – pojasnio je Petković koji osobno smatra da joj je mjesto upravo u Krapini jer je tu i izdana prije 160 godina. Njegova želja je da povelja ostane u trajnom vlasništvu Grada Krapine. Naglasio je to prilikom predaje povelje saborskom zastupniku i gradonačelniku Krapine Zoranu Greguroviću na svečanoj sjednici povodom Dana grada Krapine održanoj 6. prosinca. Gradonačelnik Gregurović prihvatio je povelju ističući da se radi o malom ali važnom djeliću povijesti Grada Krapine koji se na ovaj način vratio doma. -Ova povelja dokaz je bogate povijesti naše Krapine na koju svi zajedno moramo biti ponosni. Kao građani Krapine nasljednici smo velike povijesti i tradicije koju moramo sačuvati za buduće generacije. Povelja koja je dana Gradu Krapini u trajno vlasništvo dio je materijalnih dokaza o tome što je Krapina predstavljala u prošlosti, ali i putokaz kakvu Krapinu želimo sada i u budućnosti – zaključio je Gregurović zahvaljujući Milovanu Petkoviću te Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, Zmajskom stolu u Krapini na jednom od najljepših poklona koji je stigao u Krapinu u povodu Dana grada. Svečana povelja kojom je Slobodno i kraljevsko trgovište Krapina obznanilo da je njegovo Zastupstvo (Skupština) na sjednici 19. studenoga 1864. izabralo gospodina Tita Babića za svoga počasnog građanina ukrašena je grbom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, grbom Grada Krapine i vedutom Krapine (višebojni tisak, zlatotisak i rukopis na hrvatskom jeziku; dimenzije: 48,8 cm x 61,5 cm; tisak: Litografski zavod Julija Hühna u Zagrebu, 1864.). Tekst povelje glasi: Slobodno i kraljevsko trgovište Krapina u kraljevini Hrvatskoj/ ovim do obćeg znanja stavlja/ da je iz obzira velevriednih zaslugah u obće na pose pako za prastaru ovu kolievku slavjanah izabralo za svog počastnog gradjanina/ Poglavitog gospodina Titu Babića/ vlastelja/ podijeljujuć mu poveljom ovom sva prava sloboštine i koristi, štono svakog u kotaru slobodnog ovog trga Krapina gradjanina po zakonu i starom/ narodnom običaju idu./ Te je podjedno odlučilo da se novoimenovani gradjanin u knjigu u tu svrhu rabljenu uvrsti, te da mu se ova povelja sa službenom ovogradskom/ pečatjum potvrdjena – uz želju da ga višnji na korist mile domovine jošte mnogo lieta uzdrži – smierno uruči./ Iz Sjednice Zastupničtva Slobodnog i Kraljevskog trgovišta/ U Krapini, dne 19. studena 1864./ izdano po Viek. Ištvanoviću/ vel. bilježniku. Tito Pavao Matija Babić (1.1.1813.–2.7.1892.) bio je: hrvatski plemić, pravnik, političar i tipičan zagorski vlastelin u Gredicama, plemićkom dobru s istoimenim dvorom u poreznoj i urbarskoj općini Gubaševo pokraj Zaboka; bilježnik Banskoga stola u Zagrebu; zastupnik virilistice Amalije grofice Sermage u Kući velikaša (Gornji dom) Ugarsko-hrvatskoga sabora u Požunu (1832.–36); odvjetnik (1836.–37.); počasni vicefiškal (1837.–40.), prisjednik (1840.–48., 1861.–74.) i predsjednik (1874.) Sudbenoga stola Varaždinske županije; pristaša ilirskoga pokreta, odnosno hrvatskoga narodnog preporoda; zapovjednik (major) postrojbe Narodne straže Grada Krapine u Hrvatskoj zemaljskoj vojsci bana Josipa grofa Jelačića Bužimskoga u ratu protiv Mađara (1848.–49.); zastupnik u Hrvatskom saboru (1848, 1861., 1878., 1881.); kotarski sudac u Svetom Križu Začretju (1861.); podžupan (1861.–64.) i upravitelj županske časti, odnosno obnašatelj dužnosti velikoga župana (1864.) Varaždinske županije; kraljevski savjetnik (1861.); počasni građanin Grada Krapine (1864.); zastupnik, odnosno poslanik Hrvatskoga sabora u Ugarsko-hrvatskom saboru u Budimpešti (1881.) te otac Ljubomila Tita Josipa Franje Babića, pseudonimnoga Ksavera Šandora Gjalskoga. vzaktualno.hr