U varaždinskoj Županijskoj palači u utorak je održan Okrugli stol na temu Zaštitna uloga pozitivnog razvoja u ishodima za mlade te je upriličeno predstavljanje rezultata treće točke istraživanja u sklopu projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mjerenje – P.R.O.T.E.C.T.”. Nositelj ovog petogodišnjeg projekta Hrvatske zaklade za znanost je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a voditeljica projekta je Miranda Novak, uz podršku i suradnju Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije. Cilj projekta je istražiti 5C model pozitivnog razvoja mladih u Hrvatskoj, u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu, odnosno u cijeloj Varaždinskoj županiji. Studija prati uzorak srednjoškolaca, dio njihovih roditelja i nastavnika od njihovog prvog razreda pa do kraja srednje škole. Kako učenici koje projekt prati pohađaju 4. razred, trenutno je u fazi priprema četvrte i zadnje točke istraživanja. U prvoj je točci bilo više od 3500 sudionika, u drugom valu mjerenja sudjelovalo je više od 3200, a u trećem mjerenju 3300 adolescenata. Miranda Novak iz Edukacijsko rehabilitacijskog sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako svake godine imaju oko 3 tisuće adolescenata, a uključeni su i njihovi roditelji. – U ovoj trećoj točci, ako usporedimo rezultate od prijašnjih godina, vidimo neki pad u stupnju depresivnosti i stupnju anksioznosti kod mladih. S jedne strane to je i razvojno. Vidimo da je stopa depresivnosti pala s nekih 17 na 14 posto i da je kod anksioznih simptoma s 30 i nešto posto zamijećen pad na 27 posto ozbiljnih anksioznih simptoma. Vidimo i neki mali pad u simptomima suicidalnosti. Prijašnjih godina nam je čak 7 posto adolescenata prijavljivalo da su pokušali počiniti suicid, sada je to negdje oko 5 posto. Tu smo nekako zadovoljni, s jedne strane mi i očekujemo da emocionalna evolucija već u 3. srednjem se ustabili, da taj prvi dio adolescencije koji je bio jako buran postane malo blaži, da mladi upoznaju i sebe i načine na koje se mogu nositi sa svojim emocijama – kazala je Novak. Istaknula je da ih brine što se dosta veliki postotak mladih osjeća izolirano i usamljeno te odbačeno od drugih. – Više od 20 posto mladih izvještava o tom iskustvu, a ozbiljno je usamljeno negdje oko 7 posto mladih, što znači da negdje imaju teškoća u uspostavi dobrih, kvalitetnih odnosa sa svojim vršnjacima – dodala je. Kazala je i kako je obiteljska povezanost i dalje dominantna, ali razvojno se vidi kako su mladima iznimno važni i vršnjaci. Dodala je kako su ogroman problem i pušenje cigareta, ali i korištenje električnih cigareta i razno raznih vaping uređaja. – Govorimo o javnozdravstvenom problemu. Više od 40 posto je u zadnji tjedan dana koristilo cigarete, a ovaj postotak koji se odnosi na korištenje električnih cigareta je više od 20 posto. Tu zakazujemo jer izgleda da ne činimo dovoljno da mlade odvratimo od korištenja cigareta generalno – rekla je Novak. Naglasila je kako kontinuirano vide kako siromašnija djeca i djeca iz obitelji koje su ranjivije i nižeg socijalno ekonomskog statusa imaju manje rezultate na skalama kojima se mjeri njihova povezanost, njihove kompetencije te na skalama na kojima se mjeri njihova samosvijest. Ispitani su i simptomi suicidalnosti: 20 posto ispitanih učenika trećeg razreda tako navodi da su se namjerno samoranjavali i nanosili si bol, isto tako 15 posto njih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 11 posto ih je izradilo plan za počinjenje samoubojstva, dok 5 posto njih izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo. – Kod djevojaka bi mogli govoriti da gotovo svaka treća ili četvrta djevojka treba pomoć stručnog suradnika i treba s nekim porazgovarati, najviše zbog toga jer puno brine, opterećena je školom, previše je tu perfekcionizma i dosta visoki simptomi anksioznosti – objasnila je. Istaknula je kako je bitno stvarati zdrave temelje od početka razvoja djeteta, od malih nogu, predškolskog uzrasta i osnovnoškolske dobi. – Iznimno je važno u zajednici nuditi mogućnosti za besplatnu ili povoljnu podršku i pomoć. Istovremeno, podaci govore o tome da je važno da donositelji odluka i političari ulažu u resurse za najranjivije obitelji, obitelji koje zaista trebaju podršku. Nužno je nuditi dodatne slobodne aktivnosti, nuditi informacije roditeljima. Mi trebamo educirati i nastavnike i stručno osoblje da znaju kako reagirati – naglasila je voditeljica projekta. Kazala je kako u Varaždinskoj županiji adolescenti nešto malo više koriste alkohol, što je nekako i regionalna karakteristika, a neznatno su povišeni i sucidalni simptomi. – Ono što je dobro za Varaždinsku županiju je opet izraženija povezanost s obitelji, izraženija povezanost sa zajednicom – dodala je. Istaknula je da oni mladi koji volontiraju ili su aktivni u zajednici i više doprinose zajednici automatski imaju i pozitivniji razvoj i bolji indikator mentalnog zdravlja. – Nama je neki indikator pozitivnog razvoja aktivna osoba, ona koja sudjeluje, ne ona koja je na svojem pametnog telefonu ili negdje u svoja četiri zida, nego ona koja će i u budućnosti biti aktivni građanin i sudionik svoje zajednice – kazala je Miranda Novak. Kiđemet Piskač: Projekti kao što je ovaj detektiraju nam probleme naših mladih osoba Kako je naglasila predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, županijska vijećnica Spomenka Kiđemet-Piskač, da bi se u zdravstvenom smislu moglo djelovati, iznimno je bitno detektirati probleme i izazove s kojima se susreću mladi. – Upravo projekti kao što je ovaj detektiraju nam probleme naših mladih osoba. Mentalni su poremećaji itekako česti u naših mladih osoba i istraživanja pokazuju da se kroz vrijeme nosimo s problemima anksioznosti, depresije, suicidalnosti, ali veliki je problem i usamljenost mladih osoba koja sa sobom povlači drugi problem, a to je digitalizacija, ekranizacija, usamljene su osobe često ponovo sklonije samoozljeđivanju, suicidu, pretilosti…Ovaj i svi takvi projekti detektiraju nam probleme kako bi Savjet za zdravlje, u suradnji sa svim drugim zdravstvenim i prosvjetnim ustanovama mogao djelovati – kazala je predsjednica Savjeta. Zahvalila je županijskim upravnim odjelima za školstvo i zdravstvo te posebno izdvojila Zavod za javno zdravstvo u kojem djeluje Centar za mentalne poremećaje, u kojem su educirani tim psihologa, pridruženi psihijatar i sve druge potrebne zdravstvene strukture. – Isto tako, moram pohvaliti rad Centra za mentalno zdravlje djece i mladih pri Medicinskoj školi u Varaždinu jer moramo znati da su mentalne bolesti danas još itekako stigmatizirane. Upravo stoga, nije dovoljan rad psihologa u školskim ustanovama, nego moramo raditi na takvim centrima kao što je Zavod za javno zdravstvo i drugi, kako bi naše mlade osobe znale gdje trebaju i mogu dobiti pomoć te da se jave, bez straha od osuđivanja – poručila je Kiđemet Piskač. Dodala je da je varaždinski Zavod za javno zdravstvo kroz godine primio više od tisuću posjeta osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a uključeni su i njihovi roditelji. – Mi kao zajednica moramo dalje javnozdravstvenim akcijama nastojati educirati o problemima koje smo uočili, uključiti sve relevantne strukture jer je to zaista velik poremećaj i problem društva i na tome moramo raditi – zaključila je. Na društvenim mrežama 73 posto učenika Pročelnik županijskoj Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek istaknuo je da je društvena kohezija je u današnje vrijeme nevjerojatno važna, kao i globalna konkurentnost. – Društvena kohezija kroz ovakva istraživanja koja su nam potrebna da bi svi naši učenici imali jednake šanse u obrazovanju je nevjerojatno važna, stoga zahvaljujem profesorici Novak i njezinom timu i Edukacijskom i rehabilitacijskom fakultetu na ovom istraživanju u ove tri godine. To je negdje oko deset tisuća upitnika i trebalo je napraviti, obraditi te informacije, donositi i određene odluke gdje vi predlažete i koje aktivnosti i koji programi će biti potrebni da se sustav poboljša. Mi u ovom trenutku, ako gledamo škole čiji smo mi osnivači, znači 33 osnovne škole i 14 srednjoškolskih ustanova, imamo 77 stručnih suradnika, ukupno 45 pedagoga, 15 psihologa, devet socijalnih pedagoga, četiri logopeda, četiri edukacijsko rehabilitatora. Znači 1,6 stručnih suradnika po školi je brojka koja zaslužuje poštovanje i koja može dati svoj doprinos u ovom sustavu jednakih šansi, ali niti jedan sustav ne može bez znanosti ne može bez ovakvih istraživanja i preporuka – istaknuo je Huđek. Istraživanje je pokazalo i da je u trećem razredu seksualno aktivno 25 posto učenika srednjih škola no zabrinjava da od tih koji su seksualno aktivni 28 posto ne koristi zaštitu. Ispitano je i korištenje društvenih mreža te se može zaključiti da ih učestalo koristi 73 posto učenika trećeg razreda srednjih škola a da 4 posto učenika izvještava o problematičnom korištenju društvenih mreža što već ukazuje i na razvoj ovisnosti.   ak/vzaktualno.hr

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, u organizaciji Fakulteta i Instituta Andizet, 5. i 6. prosinca 2024. održano je šesto po redu Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije. Ovaj jedinstveni projekt potiče idejnost, kreativnost, kritičko razmišljanje te poduzetnički duh kod djece i mladih, okupljajući sudionike iz svih krajeva Republike Hrvatske, ali i međunarodne natjecatelje iz Italije, Poljske, Slovačke, Bosne i Hercegovine te Indije. Po prvi put Međimursko veleučilište u Čakovcu dobitnik je 1. mjesta na Milenijskom natjecanju u kategoriji je za visokoobrazovne ustanove. Članice tima “Glagoljske Milostive” Anamarija Feher, Ivana Okreša i Katarina Pacur, pod mentorstvom Mirjane Trstenjak, osvojile su 1. mjesto s idejnim rješenjem “Glagolink” . Pobjedničko rješenje Glagolink – inovativni je modni dodatak s motivima glagoljice, koji ujedno ima praktičnu svrhu. Projekt je razvijen uz suradnju sa socijalnom zadrugom Humana Nova zbog čega je dodatno naglašena održivost i ekološka osviještenost projekta. Glagolink je inovativni projekt koji spaja tradiciju i modernu NFC tehnologiju, kreirajući praktičan alat za poslovnu komunikaciju. Bedževi koriste dva glagoljska slova, prilagođena različitim korisnicima: 1. Az – namijenjena je brzoj i pamtljivoj razmjeni informacija poput digitalne vizitke. Ovo slovo simbolizira osobni identitet i prvi kontakt, čineći ga idealnim za poslovne ljude na konferencijama i sastancima. 2. Ljudi – dizajnirano je za umjetnike i kreativce, gdje Glagolink vodi na njihovu mapu radova ili web stranicu. Ovo slovo simbolizira suradnju i povezanost, naglašavajući važnost prezentacije i umrežavanja. Bedževi koriste NFC tehnologiju za brzo dijeljenje kontakata i digitalnih materijala, promovirajući održivost eliminacijom potrebe za tiskanim materijalima. Glagolink je nastao upcyclingom starih dugmadi odjeće koju HumanaNove prikuplja. Glagolink spaja kulturu i inovaciju, revitalizirajući glagoljicu kao alat relevantan za suvremeni svijet. Nije samo funkcionalan dodatak, već i simbol povezivanja tradicije i modernih poslovnih potreba. Ovogodišnje natjecanje privuklo je preko 450 sudionika podijeljenih u 110 timova. Učenici osnovnih i srednjih škola te studenti sa visokoškolskih institucija natječu se u stvaranju idejnih rješenja na teme poput glagoljice, puta svile, mitologije i vodika. Cilj je kroz kreativnu industriju razvijati digitalne vještine, čitalačku pismenost te osnaživati inovativnost u oblikovanju proizvoda i usluga temeljenih na kulturnim vrijednostima. vzaktualno.hr  

Povodom Dana grada i župe Lepoglava, koji se obilježavaju na blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, u ponedjeljak, 9. prosinca održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Uz vijećnice i vijećnike, predstavnike ustanova i institucija te čelnih ljudi drugih gradova i općina, sjednici su nazočili brojni gosti i uzvanici koje je dočekao gradonačelnik Marijan Škvarić. Na početku sjednice okupljenima se obratio Robert Dukarić, predsjednik Gradskog vijeća, koji je naglasio da je u ovom četverogodišnjem mandatu odrađeno 26 sjednica Gradskog vijeća s ukupno 342 točke dnevnog reda. – Sada, kad se osvrnem na minuli rad Gradskog vijeća, prije svega želio bih izraziti optimizam da se naš Grad nalazi na dobrom putu da nam svima u narednim godinama bude bolje, da poboljšamo svoj životni standard i stvorimo preduvjete za ubrzaniji razvoj naše zajednice. Mnoge svoje zamisli, ideje i planove nećemo moći sami realizirati, pa se i ubuduće nadamo da ćemo nailaziti na još veće razumijevanje državnih i županijskih vlasti, dobivati stručnu pomoć državnih i županijskih institucija u kreiranju i kontroli naših planova razvoja, a također dobivati i određena materijalna i financijska sredstva za ostvarenje naših planova i konkretnih projekata – rekao je Dukarić. Uime svih vijećnica i vijećnika, zahvalio je na suradnji gradonačelniku i gradskoj upravi, županu Anđelku Stričaku, saborskim zastupnicima, ministrima, ravnateljima i voditeljima gradskih i županijskih ustanova i poduzeća, ravnateljima osnovnih škola, dječjih vrtića te udrugama, a posebno poduzetnicima iz lepoglavskog kraja koji su, naglasio je, bitan okidač ne samo kod zapošljavanja, već i kod promocije i razvitka Lepoglave. – Bio je to mandat u kojem je na mnogim područjima javnog života ostvaren napredak i razvoj, sve bitne su obveze izvršene, prema planu i programu rada, a ni danas ne nedostaje odlučnosti u planiranju projekata za buduća razdoblja, sve u želji da život nas i naših sugrađana bude sigurniji, sadržajniji, ugodniji i s vizijom budućnosti koja potiče, hrabri i puni optimizmom naše mlade generacije – zaključio je Dukarić. Gradonačelnik Marijan Škvarić istaknuo je da je prosinac uvijek najljepši i najspecifičniji za grad Lepoglavu, ne samo zbog svečane sjednice, već i zbog adventskih dana, dana veselja povodom božićnih i novogodišnjih praznika. – To je razlog da zaista imamo na kraju godine zadovoljstvo i veselje za sve ono što smo tijekom ove godine napravili, a puno je toga, prije svega vezano uz komunalnu infrastrukturu. Morali smo se opet mučiti kako bi sanirali mnoga klizišta na području našega grada, gradili smo ceste, nogostupe, investirali u javnu rasvjetu, popravljali vodotoke, čistili snijeg, uređivali zelene površine i dalje održavali tekuća održavanja naših lokalnih i nerazvrstanih cesta – nabrojio je gradonačelnik. Govoreći o gospodarstvu, izrazio je veliko zadovoljstvo što su sve parcele u lepoglavskoj poduzetničkoj zoni, njih pet koje su bile potpuno komunalno uređene, prodane i sve su namijenjene kapitalnim ulaganjima u gospodarstvu. – Zadovoljstvo mi je da su partneri izvana našli u Lepoglavi dobrog partnera za ulaganje. Praktički nemamo nezaposlenih, dijelimo potpore malim poduzetnicama u iznosu od 2.000 eura i u tom dijelu gospodarstva smo itekako zadovoljni. Dio gospodarstva je i poljoprivreda gdje također ulažemo u bespovratna sredstva, a kad govorimo o turizmu, Lepoglava ima turistički potencijal i već nekoliko sadržaja koji se i povećavaju, prije svega OPG-ovi sa smještenim kapacitetom, koji imaju i bazene, što govori o tome da i taj vid gospodarstva i itekako raste – kazao je Škvarić. Kad je društveni segment u pitanju, posebno je izrazio zadovoljstvo demografskom politikom koju vodi Grad Lepoglava. – Ulažemo u mlade na način da prije svega dodjeljujemo naknade i podupiremo novorođenčad i to 46-ero djece ove godine. To nam je zadovoljstvo, a nadam se da će ih biti i više. Naravno, kada krenu u vrtić, svi imaju mjesta u našem dječjem vrtiću, zbog svih ovih aktivnosti koje smo napravili. Minimalna cijene vrtića je 50 eura, smanjili smo također i cijene za roditelje, povećali plaće našim odgajateljicama i učinili zaista sve da sva sadržajnost koju imamo u vrtiću bude na korist naše djece. Nadalje, sve su škole u jednoj smjeni, imaju školske sportske dvorane, financiramo produženi boravak. Također i izvrsnost, sve vanškolske, vannastavne aktivnosti – naglasio je lepoglavski gradonačelnik. Dodao je da studenti dobivaju stipendije, kada krenu u gospodarske vode Grad im dodjeljuje potpore za gospodarstvo, a tu su i bespovratne potpore od 5,5 tisuća eura kako bi u Lepoglavi mogli sebi osigurati kupnju stana ili kuće. Grad Lepoglava krenuo je u projekt izgradnje 16 stanova u gradu po POS-ovom modelu, a gradonačelnik vjeruje da će se podjela ključeva stanova upriličiti za koju godinu. – Kada govorimo o udrugama koje podupiremo, to su naše udruge u sportu, vatrogasne udruge, kao i udruge civilnog društva, a posebno bih spomenuo udruge u kulturi jer ipak smo mi na UNESCO-ovoj listi, no tu su i naši branitelji koje podupiremo. Brinemo i o seniorima, dajemo božićnice za naše umirovljenike, dakle pratimo sve naše građane od rođenja do umirovljenja. Ulažemo u komunalnu infrastrukturu, razvijamo gospodarstvo jer ono što želimo i čemu težimo je da naša Lepoglava bude grad po mjeri svakog našeg građanina – izjavio je Škvarić. Iako je mnogo toga realizirano u proteklom razdoblju, tu je i mnogo želja za iduću godinu, a jedna od najvećih je aglomeracija koja će biti najveći komunalni projekt. – Već dvije godine to iščekujemo dvije godine se vrtimo u krug jer Lepoglava je bila žrtva određenih tvrdoglavosti, ali vjerujem da smo to sad završili, imamo građansko dozvolu i za vodu i za kanalizaciju, i želimo to dalje nastaviti. Želimo da se napravi brza cesta, da ide projekt Gaveznice, pokrenuli smo projekt Gerontocentra na području grada Lepoglave za naše starije, vrtiće smo već riješili. Ono što je najbitnije, želimo riješiti i državnu imovinu na području grada Lepoglave, gdje je već dugi niz godina to ograničavajući faktor u našem razvoju, posebno u centru grada. Puno je želja, ali s našim partnerima koje imamo, a to su prije svega Varaždinska županija i Vlada Republike Hrvatske, ali također i Hrvatske vode, Elektra, Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste, to je ono gdje i sa stručnim službama grada Lepoglave uz potporu vijećnika Gradskog vijeća možemo još puno toga napraviti. A mi znamo kako se to radi, prije svega koristeći fondove Europske unije, a ne opterećivati naše građane – zaključio je gradonačelnik Marijan Škvarić. Riječ gostiju kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića, okupljenima se obratio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan koji je Gradu i gradonačelniku čestitao na svim projektima koji su realizirani u proteklih godinu dana. Posebno je pozdravio činjenicu da u gradu ima tek stotinu nezaposlenih, što je u korelaciji s politikom Vlade RH te je naglasio da su upravo rezultati ove vlade da nikada nije bilo više zaposlenih i manje nezaposlenih u zemlji. Habijan je također rekao kako će se uskoro proglasiti Park prirode, što nije bio nimalo lagan projekt, a posebno je zahvalio gradonačelniku Škvariću koji je među prvima pružio podršku toj inicijativi. Među brojnim je uzvanicima bio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Prema njegovim riječima, na lepoglavskom je području niz investicija, ali i događanja i manifestacija, o čemu govore brojni posjeti gradu. – Nema mjeseca da se na području grada Lepoglave nešto ne događa, da ne obiđemo neko od gradilišta, da nema nekih događanja, pogotovo onih koja su zvučna, značajna ne samo za nacionalnu razinu, već i šire, primjerice Lepoglavska čipka. Osim svih tih investicija koje su bitne i koje nas raduju, važno je voditi brigu i o kvaliteti života, a tome doprinose udruge. Na ovom je području nekoliko udruga koje nadopunjuju našu turističku ponudu i kulturnu scenu, poznate su diljem Hrvatske i na taj način dižu kvalitetu života grada Lepoglave, a samim time i Varaždinske županije – kazao je župan. Govoreći o nizu investicija na lepoglavskom području, prije svega je spomenuo investicije od strane ŽUC-a, pogotovo kada je riječ o sanaciji klizišta kojih je gotovo najviše na ovom području. – Proveli smo u suradnji s državnom razinom savjetovanje vezano uz proglašenje parka prirode Zagorske gore. Vrijedi istaknuti i da smo u svakoj našoj školi, a Županija je osnivač triju škola na području grada Lepoglave, odradili niz investicija. Iza nas je zaista dobra i bogata godina – zaključio je Stričak. Predsjednik Hrvatske narodne stranke Krunoslav Lukačić istaknuo je da je Dan grada i župe Lepoglava dan kada se slavi ne samo bogata povijest i duhovne vrijednosti, već i izvanredna dostignuća grada Lepoglave. – Čestitam svim građanima Lepoglave na impresivnim uspjesima i napretku koji smo imali priliku svjedočiti. Vaš trud i ustrajnost rezultirali su poboljšanjima i novitetima u svim područjima, čineći Lepoglavu još boljim mjestom za život. Posebno bih želio istaknuti izvanredan rad gradonačelnika Marijana Škvarića. Njegova strategija, vodstvo i neumorna upornost bili su ključni u ostvarivanju brojnih projekata koji su unaprijedili vaš grad. Njegova sposobnost prepoznavanja potreba građana i donošenja mudrih odluka čini ga idealnim vođom za nastavak ovog puta uspjeha. Siguran sam da će njegov još jedan mandat donijeti nove ideje i projekte za daljnje unapređenje Lepoglave – rekao je Lukačić. Dodijeljena javna priznanja i zahvalnica Grada Lepoglave Svečana sjednica Gradskog vijeća bila je prilika i za dodjelu priznanja Grada Lepoglave istaknutim pojedincima i tvrtkama. Za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu, priznanja Grada dobili su Marija Ribić, Marija Kuća, tvrtka Barun gluten free d.o.o., Boris Botković, vlasnik obrta „Sport“ i Zlatko Barbir. Veleposlanstvu Republike Turske u Republici Hrvatskoj Grad je dodijelio zahvalnicu za podršku u razvojnim programima i promicanju kulturne suradnje te za kontinuirani doprinos jačanju prijateljskih veza između dviju zemalja i naroda. Uime dobitnika priznanja, okupljenima se obratio Zlatko Barbir koji je zahvalio svim onima koji prate njihov rad i kojoj su u tom radu prepoznali kvalitetu i odlučili da su zavrijedili nagradu. Istaknuo je da iza nagrađenih stoji još puno ljudi bez kojih dobri rezultati ne bi bili mogući, a izrazio je zadovoljstvo što su među nagrađenima pripadnici svih generacija. ak/vzaktualno.hr

Sveti Nikola u Veliki Bukovec stigao je u nedjelju 8. prosinca, a Društveni dom bio je mjesto pravog blagdanskog ugođaja. Bilo je tu gromoglasnog smijeha, ali i veselih pjesmica, a na kraju su mališani dobili i darove. Najmlađi su prvo mogli uživati u zanimljivoj i šaljivoj predstavi, a onda se pojavio Sveti Nikola s puno darova. Za ovo lijepo blagdansko događanje zaslužna je Udruga žena Veliki Bukovec. vzaktualno.hr/ludbreske-novine.com.hr

Općina Bednja u proteklom je razdoblju u izgradnju vatrogasnog doma u Vrbnom te uređenje okoliša do sada uložila više od 420 tisuća eura. Kada se u potpunosti dovrši izgradnja, stavljanje u funkciju novog objekta značajno će unaprijediti uvjete rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrbno i pridonijeti razvoju društvenog života lokalne zajednice. Radovi se izvode u više faza, počevši od temelja i zidanja objekta do krova, sve do završnih detalja koji će ovaj dom činiti modernim i funkcionalnim prostorom. Na projektu su radili domaći stručnjaci, uključujući izvođača radova, tvrtku Buzina Gradnja iz Bednje, koja se pokazala pouzdanim partnerom. Ovih je dana dovršeno uređenje okoliša, a predstoje radovi na unutarnjem uređenju. Vatrogasni dom nije samo prostor za operativni rad i opremu vatrogasaca, već i središte društvenih i kulturnih događanja koje će služiti svim generacijama mještana Vrbna. Novi dom dodatno će osnažiti DVD Vrbno koje se posljednjih godina ubrzano razvija, bilježi sve veći broj članova i kontinuirano unapređuje svoju opremu. – Izgradnja i uređenja vatrogasnog doma u Vrbnu, koje se provodi u nekoliko faza i sada slijedi unutarnje uređenje, simbol je našeg zajedničkog truda i ulaganja u sigurnost i dobrobit naših mještana. Ovaj projekt pokazuje koliko je važno prepoznati i podržati one koji nesebično pomažu u najtežim trenucima, a to su naši vatrogasci. Kada se dovrši, novi dom pružit će našim vatrogascima bolje uvjete za rad, ali i postati mjesto okupljanja i jačanja zajedništva svih generacija. Ponosni smo na ovaj iskorak i zahvaljujemo svima koji su dali svoj doprinos da ovaj projekt postane stvarnost –  poručio je načelnik Damir Poljak. Vatrogasci DVD-a Vrbno, poznati po predanosti zajednici, u narednom razdoblju dobit će suvremeni prostor za svoje aktivnosti, a Općina Bednja prepoznaje i cijeni njihov doprinos sigurnosti i kvaliteti života u lokalnoj zajednici. Ova značajna investicija ujedno je i zahvala vatrogascima za njihov požrtvovni rad. vzaktualno.hr